POVIJEST & HISTORIA Izdaje Naklada LJEVAK 4.0.0. Direktor ZDENKO LJEVAK Uredniei DRAGO ROKSANDIC NADA BRNARDIC NOVA KULTURNA HISTORIJA Uredila { uvodni ese} napisala LYNN HUNT Autori eseja ALETTA BIERSACK, ROGER CHARTIER, SUZANNE. DESAN, LLOYD S. KRAMER, THOMAS W. LAQUEUR, PATRICIA O'BRIEN, MARY RYAN, RANDOLPH STARN Prifevod ANAMARIJA HUCIKA. SANDA STEPINAC, MARINA SKRABALO, SANJA ZUBAK Redaktura prijevoda NADA BRNARDIC Q ZAGREB, 2001.uvoD: HISTORIJA, KULTURA I TEKST Lynn Hunt E. H. Carr je 1961, godine izjavio: »Sto historijska znanost postane vise socioloska, a sociologija historij- ska, to bolje za obje.r! U to je doba ova izjava predsta- vijala bojnt poklié, prvenstveno namijenjen Carrovim kolegama povjesni¢arima, a narotito onima engleske provenijencije, koje se Carr nadao, usprkos njihovo} nevoljkosti, povucl za sobom u novu eru socijalno usmjerene historijske znanosti. U retrospektivi se éint da Je Carr bio sasvim u pravu - prijelomno podrucje za obje znanosti bilo je ono socijalno-historijsko. His- torijska sociologija postala je jedna od najvaznijih so- clologijskih disciplina, a vjerojatno se 1 najbrée razvi- jala. U meduvremenu, socijalna je historija pretekla politicku kao najvaznije podrucje istrazivanja 1 his- torijsko) znanosti. Ovo dokazuje 1 ucetverostru¢enje broja americkih doktorskih disertacija iz socijaine historije izmedu 1958 i 1978., premasujuei broj onih iz politicke historije.® U historijskoj je znanosti pomak prema socijalnome podréavan utjecajem dviju dominantnih paradigmi Bidward Hallett Carr, What is History? (New York, 1965: prvo ledanje 1961), str. 8 Robert Darnton, sIntellectual and Cultural History u The Past Before Us: Contemporary Historical Writing & the United States, wr Michael Kammen (ithaca, N., 1980), str. $34.yp Hane are NS ee oe Sect fo marcia joo ee acter, rk on tre procs Te ee caters cipal. ste fe rare? ee eons om cotjoinn tary Be tte con, cbupinn miata aot Medes porjonicara peels Jo cbjevtvall kylge 1 oe testy uicgccs dase ves i Beetle coe Ruste-o pers xjetnl, Alberta Schou » prs sano |. F Thompsena 0 Bch Maat Perfesstert ove proven Ble oe ttn teodeettn {ceca tea od trecconalanistootverja port polit, Beeston te proutevena srcsteaoy ue, Better hapa, Zon, mth ee REMC yeeros ake je tjecaje zinta Jo te trate casoae trots thistore sonore Fe thrall cba | ooceing ctorge coc ou Mare Boch lucien Febvre 129. godine, eideseth fe gotina casopispreoeVen i Strasbeunga B10 tee aetaten macy hmsiee mies, Socites,Cilccions (Snail. cKonomije. rast tm cvace- Anan su postal Sola ae tak obso media non st bx 9 intnacionsine pore zali sa Sestom sekcijom »Ecole Pratique des Hautes Ehudes: Bralticna skola visokth stucje)poslje Dae 2g suclsog rata. Fernand Braudel ongeoss Joy Je Feerentnost! kontinutet time sto je tons oe 60-th predsjedavao Sesto} sekeli | uredivao sAnale.4 Do 70:h skola je postin medunaveda! alee. Tako Drijerie indi Intemational Hanbook of astonesg 2 George Rud, The Crowd inthe French Rewouten (Ono 1oG0) Abert Soba Lee Senctes parson fa age ‘atane 2) thompeon, Te Sling of tu DoE ‘Working Class (London, 1963). a 9 Rowe Shoe sana, i Tralan Stelanovieh, Pench [tort Method: Te AneiesPracign ftuca: Wish Con Bound and Hervé Martin Les Biles Nssrenss Wane, Se 26 Woot ak ‘Studies (Medunarodini priruenik historijskih znanosti) 42 1979. sadrai vise natuknica koje se odnose na *Ana~ tes nego 2a jedan drug predimet § tavzetkom Marx | NNo, je i tkada postojala »paradigma Analas, u Cemu ustraje Tralan Stolanovich u svojo) knit istoga naslo- va? On je smatrao da Skola »Analar naglasava. +8 xjalne, funkeionaine | strukturalne pristupe razumije- vanju drustva kao cfelovitog i integriranog organiamav. +Paradigma Anala uiemeljujeistrazivanje natina ha ko- Jineld drustvent sustav il cijela zajedniea funkcionira- Ju. obzirom na svoje visestruke vremenskce, prostorne, Wudske, drustvene, ekonomske, kulturne 1 dogadajne dimenzije.° Malo Je toga ispusteno u ovo) define te stoga ona u svome pretpostavljenom. stremljenju ‘pram stotalne histories gubi svu specifienost. Fernand Braudel, sredisnja lienost skole »Analae u desetljecima poslje Drugog svjetskog rata, izlozio je ocito preciznili model 1 svojem djelu 0 sredozemnom suijetu. Utvrdio je trl razine anallze koje odgovarajit tvima razlicitima vremenskim jedinicama: struktura (structure) ili dugo trajanje (longue durée) odredeno Seografskim miljeom, Konjunktura. (conjonctre). il sredinje trajanje usmjereno spram drustvenog zivota te prolazni »dogadaj+ koji ukljucuje politi {sve sto se tive individualnog, Struktur ili dugom trajanju da. van je prioritet, dok su se dogadaji usporedivall # pra. inom ili morskom pjenom.” Tako je sam Braudel bio izuzetno utjecajan, zah- valjujuci, barem djelomieno, éinjenici da je bio na ran. him vaznim akademskim polozajima, njegov prinjer nije nadahnuo mnogo usporedivih istrazivanja, Pan pace, francuski povjesnicari treceg narastaja «Anala. » George G. gers 1 Harold 7. Parker, International Handbook istorical Studies (Westport, Conn. 1979), ie " Stolanovieh, French Historia! Method, str, 226, 7 Fernand Braudel, La Medierrande et le monde médteranen ‘epoque de Philippe I (Pariz, 1949; endl. pijewed: London 167 744