odnosa i natina sudovanja.« (str. VII). No, kako se tu moze naéi razlitiih pamica, mode ova grada sluziti i za izutavanje npr. posjedovnih odnosa, a u vezi s time i za proutavanie gradskog areala u 17. stoljeéi (kao Sto je to sutinla autoriea wu uvodnom tekstu) ili pak za prouéavanje nekih aspekata svakodnevnog Zivota, Kao iu prvom dijelu = Protocolonu,, tako iu ovom Prothocol pojedinih’ dijelova pisanih na hrvatskom fez, i kakawskom ayefu, To. su, vetinom ijave svedoka, Iz toga bi sem ijutiti da su rasprave yjerojamo vodene na latinskom, ali se i govorni - hrva mogao na sudu upotrjebiti kao valjan. Zanimljivo je primijetii da Postole 2 anupes ‘Naime, u kronoloskom 1663. i veljaée 1667. godine te potom zapisi iz zapi i 1 postojali ili su moda propal. edi dio grade - Prorocolum - masta. 1674, 4 Kasnje, nakon, velkog podara, 5 i vidi iz nasiova, “U taj su protokol upisane vfasjex do Ukjudisi 1686. godine, ima tako mnogo da je iz, tehitkih razloga nemoguée iznijeti ih sve u ovom. sveskue, (VII) Ustvari, “samo “3. dijelu odgovara naslov »Protocolla fassionum« jer unjemu previadavaju »fasije« (praesens relatio voluntatis et contractuum coram magistratu); i fu ima neSto transakeija, testamenata... U_teéem dijelu (kao i u drugom) spominje se velik bro} imena onovremenih stanovnika Zagreba tako da se iz ove giade mode dobro ati i emitki sastav_stanovnistya, a mogla bi eventualno poslusiti ¢ za. neka onoma stitka istraZivanja. Isto tako, bududi ‘da se u ovim fasijama dosta Sesto spominje isuso- vatki kolegij (str. 121, 125, 128, 129..), one bi se_mogle iskoristiti u'nekom Sirem istraZivanju’djelovanja isusovaca na podrigju Zagreba. Takoder ima, kao i u 2 prethodna dela, 1 u tedem dielova pisanih na hvatskom jezik (st 135-186, 178-179-180, 292 293)’- to su oporuke i cehovski privilegij, Sav ovaj izvorni materijal popracen je biljeSkama (na latinskom) u kojima su iznesene napomene uz gradu - razlike i nadopune u Stampanom tekstu grade naspram rukopisnog la, ‘Izdavanje 22. sveska Povijesnih spomenika grada Zagreba vrijedan je doprinos, a nadasve potice) za hivatsku historiografju da nastavi_ jo$ antenzivnije proueavatlprotiost ba, Velika je Steta Sto je u zadnjih 40 godina ovo tek 4. objavijeni svezak MHCZ:a. Jedino €emu se mozemo nadati je da ée za hrvatsku historiografiju do bolja_vremena te da na sljedeéi svezak necemo morati tekati toliko dugo koliko na dvadeset drugi. Gordan Ravandié MARKO J A CO V, LE GUERRE VENETO-TURCHE DEL XVII SECOLO IN DALMAZIA Atti e memorie della ‘Societa Dalmata di storia patria, volume XX, Venezia 1991, str. 302. ee alee ratova een aciji i a Stole (Kandi i Moreiskd rat) stoliege jeu kojem ova) prostor zbog. dugogodiinjih ramih sukoba dotivijava nemale_ pol tikke, diustvene i demogratske promjene. U razdoblja.u_ kojem. se vode Kandiski (1645- 1669) i Morejski (1684-1699) rat opustosen je znatan dio zaleda Dalmacije; gradovi, sela i utvrde poneni su ili ispraznjeni, a stanomistvo raseljeno, Demografske promjene koje ce zadests Bumacu akon ov iow bijefene au dosesvangm novog tanovnilva radltitih dijelova Dalmacije i Bosne Sto ce utjecati na. djelomignu promjenu sastava Stanovniswa's obzirom na njegovu etnigka i yersku strukturs Haga M Jagova obrade uprvo poviesta dogadanya ut Dalmac. w ovom radobl, Kronolotki slijededt zbivanja jekom svih.ramih. godina, U-uvodnom dijelu (str, 35) auior Ukratko navodi najenatajnja djela o mletatko-tuskim ratovima u XVII stolecu, nastala. jo8 u istom ‘stohecu u kojem. suse ratovi vodili (A. Vernino, A, Santacroce, G.” Brusoni, A. Valiero), te upozorava da je njihovo osnovno obiljezje faktografsko iznoSenje Ginjenica, Pivi'dio Knige posvecen je zbivanjima tjekom Kandijskog rata. uu Dalmacii 1645-1669, godine (str. 7-145). Razmatrajudi stanje u Balmacit uodi Kandijskog rata autor navodi Rajznatginije utvrde u graniénom pojasu izmedu Turskog Carstva i Venecije, Potetkom rata zapotinu tusk, prodont u dalmatnsko zalede, pri demu se velik dio sukoba odvija, na zadarskom zaledu (Zemunik, Vrana, Nadin), gdje se Turcima suprosstavlja mletaéka Vojska 344pod zapovjediftvom buruna Degenfelda, U eta. 1646. Ture osvja Novigrad, Turan i jograd, au ocekivanis napada {ma sam. grad Sibenik ubrzano se_gradi yoda sv, Ivana U rujnu napadaju Rakimicu i Skradin; u listopadu bezuspjeSno_podsedaju Sibenik i tek na dya_mjeseca preotimaju Mletanima utvrdu Duare na Neretvi. Generalni providur L. Foscolo 1647, godine voui mletacku vojsku u sukobima oko Novigrada, Skradina | Rakiinice, a niz dina, Vrane, Velima, ‘Sina i migradjama i demograli niz’godina bila pograni¢no cog. stanovnistva, miletatka é obitelji_ pred- uspjeinih akeija okonéava zauzeéem Obrovea, Tinja, Karina, Solina, Autor posebno. pratt usporedne procese rata’ u svezt promjenama u dalmatinskom zaledu. U sela koja su di ue porpunosit os, bez stros morlacke StekavSi brojne pov podritia. od turskth pacije zembjsta, & se intenzivno nastavija i 1648. Sibenik, osvajaju, DrniS i Knin, dok im njska zauzima Klis. Pt osvajanja utvida u_Dalmaciji auitor istige znafajnu ulogu domaceg stanovnistva, te naj parodnih junaka - hakluekh voda, Koji su od mletaeke vlade dobivall posebne,povlasice i si Kandiskl rat zahvaéa 1 prostor Boke Kotorske i Cme Gore, a znagaine bitke vode se oko ‘Risna, Herceg-Novog, Grahova i Meduna. Autor posebice istige znaéajnu ulogu koju su u suprostavljanju. Turcima imala domaéa plemena (NilSici, Kui, Klimenti). Od 1649-50. godine u, Dalmaji jesni , kuna poSsst Koja je pored domageg. stanovnisiva zahvala i Pojedine gete mletacke vojke i posude u gradovima i urvdama, Sijededi porom Igonolosks jefant mali u zaledu Dalmacije (napose oko. Sibenika), neuspio pokusaj zauzeca Knina. U godinama 1652-1660. slijede nova a. ra pod adarskog atranju Kandijskog rata autor iznosi rama dogadanja u turskog rata (1662-1664) na_zbivanja u Dalmaciji, te naposli t-novu graniénu liniju. izmedu Turske i Mletatke Repubtike uw Dalmai ja_ mirovnog ugovora 1670. godine (vlinea Nani), rugi dio knjige (str. 149-219) posveden je ratnim dogadanjima_u Dalmacjj Morefskog rita (16841699). Slitno kao 1. diekom Kandiskog rata, i 'u.ovom Tatu jeu Dalmaciji prisumo doseljavanje brojnih morlatkih obitelji iz pogranignog turskog na_miletatki teritori, Priliv doseljanika dostige vrhunac 1685. godine kada 3.500 morlatkih obitelji dotazi u zalede Dalmacije. Rata zbivanja su takoder gotovo istovjema i redovito se svode na podsjedanja gradova i utveda, pustoSenja polja i testa pliatkaska zalijetanja sa obje strane ance: Godine 1696, Ture zaizimaj Norn, pustoSe zadarsko zalede i opsjedsju Budvu, a leéani zauzimaju Sinj. —U_ Ijeto 1687." slijedi nova seoba morlaka ~ predvodena peretjanskim seravima" Novakovieem, 1 Marinovicem, iste, godine “pogtba | proslayjni hajdutki voda Stojan Jankovié, a 1688. godine konaéno pada~vaéna utvida Knin, Autor potom usporedo pri zbivania “na, bojiima uw Sibi, te. dielovanje sepskog, pamiarha ‘Axsenija Ill Cmojeviéa. Napose istige ulogu srpskihUstanika kao “zna€ajnog” faktora u sveukupnom protuturskom ratu na ovom prostoru, te esto nedovolino opravdano mino- fai | wos naslaid vaznost i ulogu austriske vojke. Autor potom napose Zell ist Kuti znagenje pvelke seobe Srbac i uldgu 900.000 stba y Finvaskojs u oslobadanju ovih rajeva od turske vlasti, teu tom smisht i objavijuje iskijutivo one dokumente koji mogu barem dielomigno potkrijepiti njegove twrdnje. Slijedi opis ratnih zbivanja na podrugju Cme Gore i Bosne i Hercegovine, te je i ovdje, kao uostalom i tijekom éitave knjige_primjetno razdvajanje pojmova morlaci (=Srb)) i Croati (=Hrvati), Sime se_vecina ratnih zasluga i i M, Jaéova, iskljutivo Srbima, Za ramu_godinu. 1694, Gabele "i Klobuka. Bitke seu iducim godinama {juno} Dalmacij, gdje Mletani pokuSavaju zauzeti vaino pomorsko" uporite.Uleiy Rat se. okontava 1689" godine irom. u Srijemskim KGrovama, a nova graniéna linja’na omnowu ‘hoje je, Venecia stekla nove posjede llmatinskom zaledu ‘nazvana je slinea. Grimanis, U.zakhutnom poglavju (220-229) autor ulrtko govor 0, posedicania Kandishog. i Morekog, rata, $ obsirom na 2natajne teritorijalne i polititke promjene (nove stevevine Mletatke Republike u zaledu, Dalmacije 1 u Hercegovini), istitui i ovom prilikom_nezaobilaznu ulogu morlaka i njihovih Geta vjemnih Mletatko} Republici, kao jedan od Kjuénih faktora ukonagnom. uspje’nom oslobadanju Dalmacije od turske vlast. U_zavisnom dijelu. knjige autor donosi slijedeée priloge: a) tabelami pregled turskih provala u Dalmaciju tijekom Kandijskog i Morejskog rata sa navodenjem datuma_turske provale, zapoyjednika turske vojske, napadnutog teritorija, broja turskih vojnika, poginulih. i 345 razzarobljenih mletaékih vojnika, poginulih turskih vojnika, te b) tabelami pregled mletaékih. provala na turski teritorij tjekom oba rata, sa navodenjem istovjetnih” podataka (235-248); tabelami pregled. doseljavanjamorlagkih obitel} a a tunkog tentonn, Sadréipodatke. 0 godini doselavanja,miesta isejavanja, an brojut obitelji i doseljenika u_cjlini, broju muskaraca ih za rat, fe izvorima odakle su podaci preuzeti (st. 251-269); d)tabelami pregled aja broja’ stanoynika na podrugju. gradova Zadra, Trogira, Sibenika, Splita, Nina, Omika, Kortule, Braéa, Hvara, Paga, Raba, Krka, Osora, Bara, Uleinja, Budve, Kotora i Perasta, te celokupne imletaéke pokrajine Dalmacijé u razdoblju_ XVLXVII ‘stoljeca (267-269). Na ‘kraj knjige nalazi_se popis koristenih izvora (271- 273) i literature (274-278); upotrebljavanih citata (279-280), te indeks imena i mjesta (281-302). Zakljuéujudi_naposlijetku djela M, Jagova moZemo istaknuti_nekoliko bitnih ele- menata Kol duu osnowo dbijedie ciel) ini. Vee u uvodnom poglavju (st. 4) autor Iwrdnjom da su svi morlaci Srbi (usano per i Serb, Tespressione ‘Moriacchi) unaprijed odreduje namjeru i, svthu ovakvog prikazivanja XVII stoljeca u Dalmaciji, te se ovako for- muliran odnos Serbi — Morlacchi odnosno Croati_—Hirvati_provlati kroz Giravu_knjigu. Nadalje, iako autor najvise prostora posvecuje kronoloskom_ iznoSenju faktografije_ ramnih dogadanja u Dalmaciji tijekom oba rata, ne propusta iznositi i podatke 0 migracijama i demografskim_promjenama u.Dalmaciji, navodeti kao doseljenike i branitelje dalmatinske granice iskliuéivo morlacke obiteji_ pravoslavnog podrijetla. U tom smislu propusta kazati neSto vise 0 postojanju domac sjeiackog.stanovnisva, te © doseljenicima Katolicke Ke, ijenjene stoke (str. 225-233); vjere, kojih je takoder bio zr se neupuéenom moze ¢initi da su seu Dalmaciji tijekom XVI stoljeca doseljavali i protiv Turaka borili samo pravoslavni doselje- nici. Autor javanje iljeprilikom ‘navodenja_starjesina obitelji koje su. predvodile preseljavanje morlatkog. Zilia na fenton). Venecje ugkawnom navedi samo mena pravoslaynih, voda, dk za ostale ne navodi njihova imena ili ih takoder, bez obzira sto je da se ne mogu ubrojiti u skupinu pravoslavnih doseljanika, Svrstava pod zajedni¢ki_pojam —morlaci (neretvanski serdartNovakovig, AniSié itd). Posebnu_padnju autor nadalje poklanja dose Vanju pravoslamnog zivja iz Bosne 1 Hercegovine na podruga zadasko biogradskog zaleda, dok je’ istovjetan proces doseljavanja katolitkog puka iz. istih krajeva na_podrutje_splitkog zaleda i otoka ostao gotovo u potpunosti nespomenut, pri emu su i ovi doseljenici ubro- Jeni u_morlake. Uloga morlatke vojske u osl aju Dalmacije od turske vasti neprestano Se istife kao vrlo znagajna, Isticanjem postavke da. su svi morlaci nuzno Srbi postojanje i uloga domageg. starosjedilatkog i doseljenog katoliékog_ stanovniswva doslovno. se negira, ime dieto gubi na svojo} znanstveng) vrjednosi. Unaroé svim navedenim. prstanostima i peznansiveno argumentinnim postaykama, dielo, M, Jagova pak se, moze, napose zbog Foritenja neobuvliene arhivske grade iz ‘radiiih i esto nedostupnih arhiva i biblioteka (Archivio dell sacra congragazione_»De propaganda fidee u Rimu, Archivio segreto Vaticano, Archivio di Stato’ di Venezia, biblioteka Muzeja Correr_u ‘Veneciji, Biblioteca Nazionale Marciana u_Veneciji, Historijski Athiv u Zadru), iskoristiti_prilikom’ prougavanja XVII stoljeéa u Dalmaciji - razdoblja koje é, napose po svojim demografskim promjenama, odrediti buducu emigku sliku Dalmacije i tako usloviti buduéa povijesna dogadanjima na ovim prostorima, Lovorka Coralié DR. LELJA DO BRON 1, SLOBODNI KRALJEVSKI GRAD ZAGREB »Skolska fknjigae - Zagreb, 1992. Autorica knjige koju ovdje predstavljamo, dr. Lelja Dobronié objavila je prosle zodine veoma zapazenu monogra ju naslovom »Biskupski_ i Kaptolski be Cedavaé wSkolska Knjigae - Zagreb, 1991). U tom ff de, na femelu syoe dugogodiing lodne znanstvenoistrazivatke aktivnosti, osvijetlla jedan veoma vaian - a” dotad nedovoljno obradivan - segment iz sklopa tisucljeme’ povijesti hrvatskog glavnog grada. Frigodoin objavbivanja spomenute edicje, naglaSeno je da, ée ona svakao, ana dragocjeni doprinos skorom jubileju 900. godisnjice osnutka biskupije na zagrebatkom tu 346UDK 949.75 ISSN 0353-295X FILOZOFSKI FAKULTET SVEUCILISTA U ZAGREBU ZAVOD ZA HRVATSKU POVIJEST INSTITUTE OF CROATIAN HISTORY INSTITUT FUR KROATISCHE GESCHICHTE RADOVI VOL. 26 ZAGREB 1993.UDK 949.75 ISSN 0353-295X Rad. - Zavod hrvat. povij. VOL. 26 — str. 1-376 Zagreb 1993. FILOZOFSKI FAKULTET SVEUCILISTA U ZAGREBU Izdavat: ZAVOD ZA HRVATSKU POVIJEST UREDNICKI ODBOR: Branka BOBAN, Zagreb, Mirjana GROSS, Zagreb, Josip LUCIG, Zagreb, Marijan_ MATICKA, Zagreb, Ivan OCAK, Zagreb, Tomislav RAUKAR, Zagreb, Petar STRCIC, Zagreb GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Josip LUCIC, Zagreb Za izdavata Ivo Goldstein Priprema za tisak Hrvoje Standié Adresa uredni8tva: Filozofski fakultet Sveutili8ta u Zagrebu Zagreb, Kréka ul. 1 Casopis izlazi jednom godisnje. Izdavanje éasopisa sufinancira Ministarstvo znanosti i tehnologije. Rjeenjem Republikog komiteta za prosvjetu, kulturu fizitku i tehnitku kulturu R Hrvatske br. 6859/1 od 5. X. 1982. %asopis »Radovi« osloboden je pla¢anja poreza na promet proizvoda, Casopis je registriran u Republitkom komitetu za informacije R Hrvatske pod br. UP-547/2-84-1984.