PROSTOR

21 [2013] 2 [46]
ZNANSTVENI ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM
A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

SVEUILITE
U ZAGREBU,
ARHITEKTONSKI
FAKULTET
UNIVERSITY
OF ZAGREB,
FACULTY
OF ARCHITECTURE
ISSN 1330-0652
CODEN PORREV
UDK | UDC 71/72
21 [2013] 2 [46]
235-418
7-12 [2013]

POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT

Znanstveni prilozi Scientific Papers
248-259

Hrvoje Bartulovi
Andrej Uchytil
Karin erman

Tri stambena sklopa arhitekta

Stanka Fabrisa u Splitu iz 1960-ih

Three Housing Complexes in Split

Designed by Stanko Fabris in 1960s

Tipizirane stambene jedinice

u razliitim prostornim okolnostima

Standardized Housing Units

in Different Settings

Izvorni znanstveni lanak

UDK 728.1 S.Fabris(497.5 Split)1960/1970

Original Scientific Paper

UDC 728.1 S.Fabris(497.5 Split)1960/1970

Sl. 1. Fabrisovi stambeni sklopovi u Splitu: 1. Sklop

na krianju Drieve i Vieslavove ulice, 1959.-1962.;
2. Sklop u Ulici Domovinskoga rata, 1960.-1963.;
3. Sklop na Glaviinama, 1960.-1965.
Fig. 1. Three residential blocks on the map of Split:
1. block at the intersection of Drieva and
Vieslavova streets, 1959-1962; 2. Block in Ulica
Domovinskoga rata (Croatian War of Independence
street), 1960-1963; 3. Block on Glaviine, 1960-1965

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

21[2013] 2[46]

PROSTOR

249

Hrvoje Bartulovi1, Andrej Uchytil2, Karin erman2

1
Sveuilite u Splitu
Fakultet graevinarstva, arhitekture i geodezije
HR - 21000 Split, Matica hrvatske 15
2
Sveuilite u Zagrebu
Arhitektonski fakultet
HR - 10000 Zagreb, Kaieva 26

1
University of Split
Faculty of Civil Engineering, Architecture and Geodesy
HR - 21000 Split, Matica hrvatske 15
2
University of Zagreb
Faculty of Architecture
HR - 10000 Zagreb, Kaieva 26

Izvorni znanstveni lanak

UDK 728.1 S.Fabris(497.5 Split)1960/1970
Tehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam
2.01.04. - Povijest i teorija arhitekture
i zatita graditeljskog naslijea
lanak primljen / prihvaen: 3. 12. 2012. / 10. 12. 2013.

Original Scientific Paper

UDC 728.1 S.Fabris(497.5 Split)1960/1970
Technical Sciences / Architecture and Urban Planning
2.01.04. - History and Theory of Architecture
and Preservation of the Built Heritage
Article Received / Accepted: 3. 12. 2012. / 10. 12. 2013.

Tri stambena sklopa arhitekta Stanka Fabrisa u Splitu

iz 1960-ih
Tipizirane stambene jedinice u razliitim prostornim okolnostima

Three Housing Complexes in Split Designed by Stanko Fabris

in 1960s
Standardized Housing Units in Different Settings

Fabris, Stanko
Split
stambena arhitektura
tipizirana gradnja
20. stoljee

Fabris, Stanko
Split
residential architecture
standardized construction
20th century

Stambene zgrade arhitekta Stanka Fabrisa izgraene u Splitu polovicom 20.

stoljea pokazale su se kao dobar model za razmatranje procesa od planiranja
do izvedbe zgrada unutar novonastalih drutveno-politikih okvira nakon Drugoga svjetskog rata. Analiza triju stambenih sklopova istog autora izgraenih unutar samo pet godina omoguila je uoavanje slojevitosti ovakvog
naina izvedbe te potvrdila ove graevine kao arhitektonsko naslijee vrijedno uvanja.

The housing complexes designed by the architect Stanko Fabris, built in Split
by mid 20th century, may be held up as illustrative examples of the building
process from the planning stages to construction within the new social and
political circumstances in the wake of World War II. The analysis of three residential complexes built within the period of five years provided insight into the
complexity of the building process and confirmed that these buildings are
worth protecting as valuable representatives of the built heritage.

250

PROSTOR

2[46] 21[2013] 248-259 H. BARTULOVI, A. UCHYTIL, K. ERMAN Tri stambena sklopa

UVOD
INTRODUCTION

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

u prvom dijelu 1960-ih, koje potpisuje Stanko

Fabris kao voditelj Arhitektonsko-projektnog
biroa Zagreb.4
Razotkrivanje slojevitosti ovakvog naina organizacije graenja pridonijet e istraivanju
procesa i mogunosti takvog ustroja, kao i
predstaviti dobivene objekte kao vrijedno modernistiko arhitektonsko naslijee. U radu
se iznose detaljni opisi sklopova, kronologija
gradnje i sva faktografija potrebna za razumijevanje okolnosti u kojima su graevine
nastale, a to predstavlja podlogu za detaljnu
analizu uloge arhitekta projektanta u suodnosu s ulogom arhitekta urbanista, koja slijedi u zakljunim poglavljima.

FABRISOVI STAMBENI BLOKOVI U SPLITU

RESIDENTIAL BLOCKS IN SPLIT
BY S. FABRIS
Kraj petoga i itavo esto desetljee 20. stoljea u Splitu prijelazno je razdoblje u kojem

ove prilike radikalno promijenjenog drutveno-politikog okvira kraja pedesetih i poetka ezdesetih godina 20. stoljea posebno
su se odrazile u arhitekturi. Poslijeratno je
razdoblje uglavnom obiljeila obnova razruenoga graevinskog fonda, zamrlih privrednih grana i uspostava novoga dravnog sustava s proklamiranom socijalistikom politikom. Pomanjkanje stambenog prostora
pojavljuje se kao kritian problem u gradovima koji su bili jae pogoeni razaranjima
tijekom Drugoga svjetskog rata. U gradu Splitu porueno je ili oteeno 43% stambenog
prostora pa je to rezultiralo vrlo niskim standardom ivljenja i potrebom za intenzivnom
gradnjom stambenih zgrada.1 Uza stalni porast gradskog stanovnitva, brzo i efikasno
rjeenje stambenih kapaciteta postavilo se
kao zadatak svim relevantnim strunjacima i
odgovornim tijelima. Opsenost zadatka nalagala je reorganizaciju rada, koncentraciju
strunih kadrova i uspostavljanje novih institucija poput zavoda za urbanistiko planiranje. Osnivaju se stoga nova velika graevna
poduzea koja su uvoenjem novih tehnologija graenja mogla ostvariti brzu, jeftinu i
masovnu izgradnju u svrhu racionalizacije
trokova. Sve je to nametnulo imperativ promiljanja mogunosti tipiziranja arhitektonskih projekata za stambene graevine.2 Naine djelovanja arhitekata unutar takvog ustrojstva moemo ilustrativno pratiti upravo
na sluaju obraenom u ovome lanku - primjerima triju stambenih sklopova3 izgraenih

1
Pervan, 1957.b: 47-49
2 Domljan, 1969: 75
3
U ovome istraivanju termin stambeni sklop oznaava vie stambenih graevina koje ine jednu prostornu
cjelinu nastalu kao jedinstveno arhitektonsko rjeenje.
4 Arhitekt Stanko Fabris (Split, 1909. - Zagreb, 1997.)
diplomirao je na cole Nationale Suprieure dArchitecture et des Arts Dcoratifs u Bruxellesu 1939. godine. Nakon
studija vraa se u Split i zapoljava u upravi Primorske banovine kao projektant. Od 1942. do smrti ivi i djeluje u
Zagrebu, s iznimkom od 1945. do 1947. kada je bio referent arhitektonskog odsjeka Narodnog odbora u Bjelovaru. Od 1954. do umirovljenja 1980. vodi Arhitektonsko-projektni biro Zagreb (APB Zagreb). Laureat je mnogih nagrada i pohvala, od kojih treba istaknuti dvije za ivotno djelo:
Vladimir Nazor (1981.) i Viktor Kovai (1995.). Svoje
prve znaajnije realizacije ostvaruje u stambenoj arhitekturi: stambena zgrada na Pavlinovievu trgu, Split, 1953.1957.; stambena zgrada u Bregovitoj ulici, Split, 1954.1957.; stambena zgrada u Vukovarskoj, Zagreb, 1956.1960. Potom ostvaruje i zavidan broj izvedenih javnih i
industrijskih objekata, od kojih moemo izdvojiti: poslovna zgrada Ferimport, Trg marala Tita, Zagreb, 1957.1962.; Sudska palaa, Gundulieva ulica, Split, 1961.-1963.;
osnovna i srednja ekonomska kola, Drni, 1962.; vinarija,
Split, 1958.-1962.; vinarija, Vrac, 1963.-1969. [*** 1981: 7;
piri, 1998: 62; Bai, 1999: 100-101; Uchytil i sur.,
2009: 95-98; Juri, Vukadin, 2009: 131-132]
5
U to e se vrijeme uza standardne natjeaje za idejna
arhitektonska rjeenja pojedinih lokacija raspisivati ujedno i ciljani arhitektonski natjeaji za tipske stambene
graevine kao ekonomski najjeftinije rjeenje. Projekti
ekonominih stanova i tipskih stambenih zgrada prvi put
e se masovno primijeniti na prvomu splitskom koncentrinom gradilitu stambenog naselja Ulice XX. dalmatinske divizije, na kojem je od 1959. do 1962. izgraeno vie
od 500 tipskih stanova. [Tuek, 1996: 63-65, 80-89,163174; Tuek, 2011: 78-79]
6 Potkraj 1947. osnovan je pri Narodnom odboru Oblasti Dalmacije Urbanistiki centar Dalmacije sa zadatkom
izrade i razrade urbanistikih planova, odreivanja lokacija i rjeavanja drugih urbanistikih problema unutar
oblasti, a to je zaetak organiziranoga urbanistikog rada
u Splitu i Dalmaciji. Tijekom svoga postojanja ova je organizacija nekoliko puta mijenjala svoje nazive i organizacijske oblike, a s radom je prestala 2002. godine. Godine
1972. Urbanistiki centar Dalmacije dobiva nagradu grada
Splita za stvaralaki, znanstveni i istraivaki rad na unaprjeenju urbanizma i graditeljstva na splitskom podruju

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

su se dovravali, nadograivali i proirivali

ansambli graevina u sklopu postojee, ali
naruene gradske strukture, nakon ega se
krenulo u masovnu izgradnju novoplaniranih
naselja na slobodnom prostoru koji okruuje
uu gradsku jezgru, dananji Split 2. Za to
ue gradsko podruje izraivane su urbanistike studije razvoja na temelju kojih su se
razraivali detaljni urbanistiki planovi za
stambena naselja ili ak urbanistiki projekti
pojedinog bloka ili ulinog poteza, nakon
ega bi se trailo arhitektonsko rjeenje samih zgrada. Dok je veina projekata za te
zgrade bila izravno naruena od predodreenoga arhitektonskog ureda, neki su proizali
iz arhitektonskih natjeaja5, a neka su se
rjeenja primjenjivala na osnovi pozitivnog
iskustva gradnje. U ovu drugu i treu skupinu
moemo svrstati odabrane stambene sklopove arhitekta Stanka Fabrisa ostvarene u Splitu tijekom 1960-ih godina. Dok je prvi sklop
izgraen na temelju prvonagraenog rada
na arhitektonskom natjeaju, preostala dva
i drugim podrujima srednje i june Dalmacije. [Pervan,
1967: 7-12; *** 1973: 6-20, 133; Matoi, 2012: 17-40]
7
Berislav Kalogjera (Korula, 1923. - Split, 1999.) diplomirao je arhitekturu na Tehnikom fakultetu u Zagrebu
1947. Nakon etiri godine rada u rodnoj Koruuli 1951. se
zapoljava kao voditelj Odjela za urbanizam pri tadanjem
Urbanistikom institutu - Centar za podruje Dalmacije,
sa sjeditem u Splitu. S prekidom od 1963.-1965., kada
radi u Gani u arhitektonskom uredu Sveuilita Kumassi,
do umirovljenja ostao je na tome radnom mjestu. [***
1967: 85]
8 Vano je spomenuti prvi stambeni sklop koji je Fabris
realizirao u Splitu. Radi se o stambenom bloku na Trgu
Mihovila Pavlinovia (nekadanji Trg Oktobarske revolucije) na Bavicama iz 1955. godine, koji karakterizira
briljivo komponirana struktura triju proelja kojom se
afirmira ideja maksimalnog koritenja vanjskih prostora
stana u uvjetima mediteranskog klimata. [Tuek, 2011:
66] Na tome projektu moemo nai zaetke razvoja Fabrisova specifinoga arhitektonskog jezika, primjerice - potivanje zateenih urbanistikih uvjeta te upotreba irokog
inventara arhitektonskih elemenata i kolorita na proelju.
Sklop nije razmatran u temi ovoga rada jer u njemu nije
primijenjeno tipizirano rjeenje stambenog tornja s istovjetnim tlocrtom, kao to je to sluaj za sva tri u lanku
analizirana sklopa.
9 Naruitelj: Vojna pota 7345-35, Split; projektant:
Stanko Fabris, APB Zagreb, 1959.-1961.; izvedba: Tehnogradnja Split, 1961.-1962. Izvorni nazivi ulica u vrijeme izgradnje sklopa jesu Partizanska i Smodlakina ulica. [Vili,
1962.b: 8; Muljai, 1969: 78; egvi, 2010: 284, 290]
10 Zanimljivo je da su za tu istu graevnu esticu ve
bila raspisana dva arhitektonska natjeaja. Prvi, natjeaj
za Osnovnu kolu Luac, datira iz 1928., a drugi, natjeaj
za Trgovaku akademiju, bio je 1939. godine. [Tuek,
1994: 47,108]
11 Natjeaj je imao posve specifian oblik: pozvane su
etiri projektne organizacije s kojima je na temelju propisane skale cijena projektnih usluga sklopljen ugovor o
izradi idejnog projekta, s tim da e izmeu njih odabrati
onaj koji e biti izveden i koji e biti dodatno honoriran
posebnom nagradom. [Tuek, 1996: 100]
12 Trase obodnih ulica postavljene su u Regulacijskom
planu Splita iz 1925. godine, izraenom na temelju
natjeajnog rjeenja Wernera Schrmanna. Kopija plana
sauvana je u Muzeju grada Splita, a podroban opis i komentar ostavili su B. Radunica i Lj. Karaman u dnevnim
glasilima. [Tuek, 1994: 39]

Tri stambena sklopa H. BARTULOVI, A. UCHYTIL, K. ERMAN 248-259 21[2013] 2[46]

sklopa razrada su urbanistikih projekata

koje je izradio Urbanistiki biro Split [URBS]6
pod vodstvom Berislava Kalogjere.7 Specifinost ponavljanja arhitektonskog rjeenja u
razliitim prostornim uvjetima otkriva okolnosti u kojima su arhitekti tada djelovali, a
ujedno daje i temelje za razmatranje kvaliteta
ili nedostataka obraenih objekata.8 A sagledavanje tih graevina u irem kontekstu, hrvatskom i svjetskom, omoguit e uvide u
uloge pojedinih aktera, meusobne utjecaje
te prihvaanje ili odbijanje odreenih smjerova razvijanja arhitektonske misli, kao i pokuati odrediti poziciju splitske arhitekture u
to doba. (Sl. 1.)
Sklop na krianju Drieve i Vieslavove
ulice, 1959.-1962.9 (Sl. 2.-4.) - Ovaj stambeni
sklop smjeten je na zapadnim padinama
breuljka Gripe, na predjelu s kojeg se prua
pogled na gradsku jezgru i splitski zaljev.
Upravo to objanjava interes za izgradnjom
upravo te lokacije i raspis natjeaja kako bi
se osigurala visoka kvaliteta rjeenja.10 Kao
pobjedniku na pozivnom natjeaju11, Fabrisu
je povjerena izrada projektne dokumentacije
stambenog sklopa koji se sastoji od visoke
graevine smjetene u sjeveroistonom kutu
parcele i dvaju dvokatnih zgrada postavljenih
usporedno s okruujuim ulicama. Formirani
sklop od triju graevina uklopio se skladno u
svoju uu okolicu. S dva nia volumena planiranih zgrada sklop u potpunosti potuje
zateenu ulinu mreu, mjerilo i katnosti okolnih graevina te zavrava izgradnju ulinih
poteza.12 Time je stvoren i interni trg na koji
su orijentirane galerije niskih zgrada i s kojeg
se pristupa stambenom tornju to je u potpunosti odvojen od navedenih niskih graevina
pa se ita kao samostalna vertikala. Takav
mikroambijent evocira ozraje mediteranskoga dvora, omeenoga zajednikog prostora iz kojeg se pristupa individualnim stam-

PROSTOR

251

Sl. 2. Sklop na krianju Drieve i Vieslavove ulice

- situacija
Fig. 2. Block at the intersection of Drieva
and Vieslavova streets - layout plan

Sl. 3. Sklop na krianju Drieve i Vieslavove ulice,

fotografija spoetka 1960-ih
Fig. 3. Block at the intersection of Drieva
and Vieslavova streets, photo, early 1960s
Sl. 4. Sklop na krianju Drieve i Vieslavove ulice
- karakteristini tlocrti
Fig. 4. Block at the intersection of Drieva
and Vieslavova streets - typical plans

252

PROSTOR

2[46] 21[2013] 248-259 H. BARTULOVI, A. UCHYTIL, K. ERMAN Tri stambena sklopa

benim jedinicama, a koji pronalazimo u starim gradskim naseljima Splita. Doista je teta
to je danas, u nedostatku parkiralinih mjesta, funkcija trga u potpunosti degradirana i
pretvorena u parkiralite.

Sl. 5. Sklop u Ulici Domovinskoga rata - situacija

Fig. 5. Block in Ulica Domovinskoga rata (Croatian
War of Independence street) - layout plan

Sl. 6. Sklop u Ulici Domovinskoga rata, fotografija

s poetka 1960-ih
Fig. 6. Block in Ulica Domovinskoga rata (Croatian
War of Independence street) - photo, early 1960s

Sl. 7. Sklop u Ulici Domovinskoga rata

- karakteristini tlocrti
Fig. 7. Block in Ulica Domovinskoga rata (Croatian
War of Independence street) - typical plans

Gledajui sklop kao mikrocjelinu na parceli,

proporcije visoke i dviju niih zgrada uravnoteene su pa njihovi meusobni odnosi
ine kompaktnu cijelinu. Odnos dvanaesterokatnice prema irem kontekstu, posebice
prema staroj gradskoj jezgri, bio je, meutim,
polemiziran od poetka gradnje, te je to rezultiralo i sazivanjem Savjeta o izgradnji visokih solitera na podruju Splita.13 Budui
da je zgrada ve bila u zavrnoj etapi izgradnje, Savjet je dopustio nastavak gradnje do
projektom predviene katnosti.
Inenjersku promiljenost i racionalnost pristupa arhitekta Fabrisa oitavamo u strukturi
i raspodjeli stanova. Svi dvosobni stanovi,
veliine 57 m2, smjeteni su u neboderu sa po
4 stana na etai; trosobne stanove, veliine
72 m2, smjeta u zapadni, a 3,5-sobne stanove, veliine 86 m2, u juni objekt. Kako bi
smjestio stanove u odabrane gabarite, svi su
stanovi u niim zgradama dvoetani s galerijskim pristupom, to je prvi zabiljeen sluaj
takve tlocrtne dispozicije stana u Splitu.14
Tako isto razmjetena struktura stanova i
moderna tehnologija graenja15 omoguila je
veliku slobodu u fasadnom oblikovanju kojoj
je Fabris teio. Tretiranje proelja kao ovojnice koja negira unutranji razmjetaj prostora
i njezino neoplastino oblikovanje predstavlja suvremeni pristup arhitektonskom projektiranju kojega je Fabris pionir na naem
podruju.
Sklop u Ulici Domovinskoga rata, 1960.1963.16 (Sl. 5.-7.) - Sljedei stambeni sklop za

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

koji je arhitekt Fabris dobio narudbu da projektira u Splitu nalazi se na junom poetku
Ulice Domovinskoga rata koja je zapravo glavni ulaz u grad. Ovaj put zadatak mu je povjeren nakon to je projekt za cijeli blok izradio
Urbanistiki biro Split s Berislavom Kalogjerom na elu.17 Na kompliciranoj i delikatnoj
zateenoj situaciji (postojea izgradnja, arheoloki ostatci, secesijske vile, trasa eljeznike pruge), kvalitetnim projektom arhitekta
Kalogjere smjeten je niz novih graevina
koje uspjeno uspostavljaju odnose s postojeim zgradama, ali i formiraju jako ulino
proelje. Prepoznata je vanost ove gradske
ulice kao glavne pristupne ceste iz smjera
sjevera prema staroj gradskoj jezgri, stoga i
ne udi elja da se uz nju smjesti jedna vertikalna graevina kao akcent prilaza gradu.
Zadatak povjeren Fabrisu zapravo je svojevrsna interpolacija jer se vee na ve postojeu
izgradnju u ulici koja datira spoetka stoljea
i meuratnog razdoblja. Sklop se sastoji od
dviju zgrada: peterokatnice L oblika koja je
spojena na zabat postojee zgrade uz ulicu i
samostojee deseterokatnice. Kao i u prijanjem sluaju, stambeni toranj u potpunosti je
odvojen od druge zgrade, no zajedno oni
oblikuju pristupni trg na koti ulice, koji se i
danas koristi kao vanjska terasa ugostiteljskih lokala, te denivelirano dvorite u
kojem je sauvana secesijska vila.18 Ta gabaritna razdioba i glavne orijentacije pojedinih
dijelova sklopa predviene su ve urbanistikim projektom. Arhitekt Fabris svojim je
projektom potovao te urbanistike parametre. Promjenom glavne orijentacije u zadnjem
modulu nie zgrade vee se na orijentaciju
postojee peterokatnice i potuje ulicu kao
glavnu orijentaciju za stanove.
Zanimljivost ove projektantske intervencije
jest koritenje postojeeg projekta stambenog nebodera, uz tek odreene adaptacije na
novu situaciju. Glavna razlika ovoga nebodera u odnosu na njegova prethodnika iz prolog sluaja jest smanjena katnost i odabir
13 Begovi, 1961: 9; Kekemet, 1961: 3; Gamulin, 1962: 4
14 Tuek, 1996: 101
15 Prema sjeanjima Tihomira Lolia, zaposlenika Tehnogradnje u razdoblju od 1952. do 1969. godine, za gradnju armiranobetonske skeletne konstrukcije koristio se
tada najsuvremeniji francuski model oplate UTINOR koji je
omoguavao istovremeno monolitno nalijevanje betona
za zidove i stropne ploe jednoga kata. Kao ispune vanjskih zidova ugraivali su se Siporex montani elementi od
plinobetona koji su se proizvodili u Puli. Ploe su bile debljine 10 cm, irine 60 cm, a visine pune etae. Budui da
poprena armatura nije ugraivana, ploe su se mogle piliti na gradilitu u potrebne ue dimenzije bez tekoa pa
je to uvelike olakalo gradnju.
16 Naruitelj: Vojna pota 7345-35, Split; projektant:
Stanko Fabris, APB Zagreb, 1960.-1962.; izvedba: Tehnogradnja Split, 1962.-1963. Izvorni naziv ulice u vrijeme izgradnje sklopa jest Ulica rtava faizma. [Muljai,
1969: 82]
17 Pervan, 1957a: 11; Kalogjera, 1966c: 93

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

drukije palete boja. Smanjenje katnosti bilo

je uvjetovano lokacijskim rjeenjem, a promjena palete boja odluka je projektanta koju,
naalost, vie ne moemo razjasniti. Koritenje istog tlocrta za razliite lokacije predstavljalo je ideju racionalizacije gradnje i
sveopu ekonomizaciju trokova. Velike potrebe za stambenim prostorom traile su, naime, provjerena i brza rjeenja.19 Da se ovaj
pristup pokazao uspjenim, potvruje i izvedenih est identinih graevina na Glaviinama, Fabrisova sljedeeg sklopa.
Sklop na Glaviinama, 1960.-1965.20 (Sl.
8.-11.) - Najvei stambeni sklop koji je arhitekt Fabris projektirao u Splitu jest onaj na
Glaviinama, a sastoji se od est identinih
tornjeva, visine 13 nadzemnih etaa naizmjenino postavljenih u obliku vrhova dva susjedna slova V.21 Raspored i katnost tornjeva bila je odreena idejnom studijom gradskog centra iz 1958. godine izraenom u Urbanistikom birou Split s Berislavom Kalogjerom
kao glavnim projektantom.22 Osnovna premisa bila je zavriti kompoziciju planiranoga
gradskog centra koji se protezao od Marmontove ulice na jugu do parka Turske kule na
sjeveru. Ta planirana, ali nikad ostvarena
pjeaka magistrala trebala je predstavljati
centar grada doivljen kao niz manjih prostora podreenih mjerilu ovjeka i njegovim
svakodnevnim potrebama. U brzom kretanju
vozilima po planiranoj i izvedenoj krunoj
prometnici, koja definira obod sredita grada, poetak gradskog sredita trebao se
doivljavati u jakim akcentima - visokokatnicama na Glaviinama. Iako su neke zgrade i
trgovi te planirane etnice izvedeni, ideja
kontinuiranoga pjeakog poteza nije dokraja realizirana.

U svakome Fabrisovu neboderu na Glaviinama nalaze se 52 identina dvosobna stana,

rasporeena 4 po etai. Do stana vode jednokrake stube ili dva dizala koja zasebno voze
na parne i neparne katove. Svi neboderi imaju
nadgrae zamiljeno kao zajednika terasa
18 Kao glavni nedostatak urbanistikog projekta treba
spomenuti odnos prema secesijskim vilama. Uspostavljajui novu prostornu hijerarhiju, neko velebna zdanja
gradskih monika - vile - izgubile su svoju reprezentativnost, a time i karakter izgradnje na ladanju. To se najvie
oitava u odnosu deseterokatnice i vile sa sjeverne strane.
Odnos novogradnje i maloga broja ladanjske splitske arhitekture tema je koja je itekako danas aktualna te zahtijeva
podrobniju analizu u nekom novom istraivanju.
19 egvi, 1960: 5-6; Perkovi, 1957: 43-46
20 Naruitelj: Vojna pota 7345-35, Split; projektant:
Stanko Fabris, APB Zagreb, 1960.-1963.; izvedba: Tehnogradnja Split; 1962.-1963., 1964-1965. [Vili, 1962.a: 6;
Muljai, 1969: 82; egvi, E., 2010: 284, 293]
21 Tuek, 2011: 86
22 Kalogjera, 1961: 9-34; Kalogjera, 1966.a: 71-74; Kalogjera, 1966.b: 86-88
23 Begovi, 1961: 9
24 Pervan, 1957.b: 47-49

Tri stambena sklopa H. BARTULOVI, A. UCHYTIL, K. ERMAN 248-259 21[2013] 2[46]

PROSTOR

253

stanara. U prizemlju jednog nebodera planiran je djeji vrti, koji je i danas u funkciji.
Slobodna povrina izmeu nebodera, zamiljena kao zelena oaza, danas je pretvorena u
niz neureenih parkiralita pa se time uvelike
izgubilo na kvalitetnom vanjskom boravku.
Dodajmo jo tome da se Turska kula nije nikada adekvatno uredila te ni danas ne funkcionira kao gradski park.
O izgradnji ovoga sklopa oitovao se i Savjet
o izgradnji visokih solitera na podruju Splita, koji je zasjedao u poetku izgradnje ovih
est zgrada.23 Savjet je predloio da se predviena gradnja snizi sa 12 na 8 katova kako
se ne bi naruila slika grada. No, kako se radilo o savjetodavnom tijelu, bez jasne ovlasti
i obvezujuih odluka, gradnja se nastavila po
planiranom projektu, preputajui glavnu odluku investitorima, planerima i projektantima objekata. Jasno da u doba velikog nedostatka stambenog prostora ideja o smanjivanju katnosti, a time i broja stanova, nije
bila prihvaena.24

Sl. 8. Sklop na Glaviinama - situacija

Fig. 8. Block on Glaviine - layout plan

ULOGA ARHITEKTA URBANISTA

ARCHITECT AS URBAN PLANNER
U specifinim okolnostima poslijeratnoga Splita, koji prvo nastoji obnoviti naruenu gradsku matricu, a potom teritorijalno ekspandirati na prazan prostor, urbanisti su promiljali
i predviali nove graevine, stvarajui pritom
kompoziciju s postojeim graevnim fondom
u gradotvorne volumene modernoga Splita.
U analiziranim sluajevima Kalogjera pri izradi projekata uspostavlja organizaciju prostora s izduenim i meusobno razmaknutim

Sl. 9. Sklop na Glaviinama, fotografija s kraja 1960-ih

Fig. 9. Block on Glaviine, photo, late 1960s

Sl. 10. Sklop na Glaviinama - karakteristini tlocrti

stambenog tornja
Fig. 10. Block on Glaviine, typical plans
of the residential tower

254

PROSTOR

2[46] 21[2013] 248-259 H. BARTULOVI, A. UCHYTIL, K. ERMAN Tri stambena sklopa

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

je posluila kao osnova za izvedbu est

identinih stambenih tornjeva na Glaviinama (Sl. 12.).
Teei produiti gradski centar, s poetkom u
Marmontovoj ulici sve do Turske kule na sjeveru, planiran je kontinuirani niz trgova i
pjeakih ulica na koji bi se vezale okolne
postojee graevine, preteito stambene
namjene, kao i novoplanirane zgrade. Doista
je teta to se ta pjeaka ulica nije u potpunosti izvela, ve tek u dijelovima i bez poveznica. Uspjenom ipak moemo valorizirati izgradnju est tornjeva kojom su dani obrisi
sjevernoj slici grada i koji zajedno s nizom
kvalitetnih kasnijih ostvarenja oblikuju prepoznatljivu siluetu grada Splita.31
Zasluga je Berislava Kalogjere, autora urbanistikog projekta za stambene sklopove
uz Ulicu Domovinskoga rata i na Glaviinama, u kvalitetnom sagledavanju postojeega
gradskog tkiva i promiljanju buduega razvoja grada Splita. Osnove tih razvojnih ideja i
danas predstavljaju aktualne teme pa se
mogu kvalitetno nadograivati, a hoe li se to
uistinu dogoditi, pokazat e vrijeme.
Sl. 11. Sklop na Glaviinama - proelja stambenog
tornja
Fig. 11. Block on Glaviine, residential tower,
elevations

graevinama, koristei logiku CIAM-ova promiljanja novoga urbanizma grada25, ali ih i

po potrebi spaja s postojeom izgradnjom
te preko spojnog elementa potuje neku
ve uspostavljenu prostornu hijerarhiju i red.
Primjerice, u sklopu u Ulici Domovinskoga
rata novoplanirane graevine postavljene su
okomito na ulicu, ali su spojene s postojeim
zgradama preko segmenata koji su orijentirani na ulicu. Orijentacija novoplaniranog nebodera takoer ukazuje na potovanje prema
ulici kao zateenomu gradotvornom elementu (Sl. 13.).
Sve navedeno ukazuje nam na svjesnost o
sloenosti i povijesnoj slojevitosti gradske
strukture, kao i o delikatnosti planiranog
zahvata u prostoru, te na vjetinu konstruiranja svih elemenata u jednu skladnu prostornu cjelinu. Kalogjera uvaava sve povijesne slojeve grada i donosi novi koji ih nadograuje. Stoga moemo ustvrditi da se
ovdje radi o integraciji novih sadraja u
postojeu gradsku strukturu, to je vie od
puke interpolacije.26 Tu moemo oitati Kalogjerin uroeni senzibilitet i kontekstualnost: roeni Korulanin, stanovnik Splita, poznavatelj Dalmacije i Mediterana poput Vitia27, egvia28 i Fabrisa29, dobro poznaje i
osjea gramatiku i sintaksu mediteranske
kompaktne urbane strukture30, trai u svojim projektima harmoninu koegzistenciju,
dijalektiku igru staroga i novoga poput one
u starogradskoj jezgri Splita, nastalu iz
reorganizacije Dioklecijanove palae tijekom
stoljea.
Iste postavke moemo oitati i u Kalogjerinoj
idejnoj studiji gradskog centra iz 1958., koja

25 U sklopu etvrtog Kongresa CIAM-a 1933. godine

raspravljalo se o planiranju stambenih naselja koja bi trebala biti na najboljim lokacijama s osiguranim kvalitetnim
osunanjem svakoga novog stana. Iz higijenskih razloga
zgrade je trebalo odmaknuti od glavnih prometnica, a s
pomou modernih tehnologija trebalo je graditi viestambene graevine na razmacima koji osiguravaju adekvatno
osunanje i oslobaaju teren za velike parkovne povrine.
26 Vladimir Malekovi, pri opisivanju projekta hotela
Neptun u Rovinju iz 1950. arhitekta Julija De Luce, konstatirat e da arhitekt razvija koncept integracije u postojeu
gradsku strukturu, a ne samo puke interpolacije [Malekovi, 1983: 107; Galovi, 2003: 18]. Smatramo da je isti
pristup uoljiv i u Kalogjerinim projektima.
27 erman, 2005: 27-47
28 Uchytil, 2003: 145-147
29 Bai, 1999: 95-99
30 erman, 2005: 34
31 Rije je o nizu istaknutih arhitektonskih ostvarenja: 2
stambena tornja Ivana Vitia iz 1968., 3 stambena tornja
Ive Radia iz 1968., stambena zgrada Kineski zid Frane
Gotovca iz 1970.-1971., 3 stambena tornja Frane Gotovca
iz 1979., gradski stadion Poljud Borisa Magaa iz 1979., te
novi stambeni sklop Sukoan-Sjever Lee Pelivan i Tome
Plejia iz 2009. godine.
32 Candilis, 1978: 38-41, 84-87
33 Blanc Mesnil, 1956.; Chatenay Malabry, 1957.; Bobigny, 1957.
34 Godine 1954. francuska je vlada raspisala natjeaj
pod nazivom Operacija Milijun na kojem je pobijedio
ured Candilis-Josic-Woods. Cilj natjeaja bio je definirati
projekt koji smanjuje trokove gradnje trosobnih stanova
s 1,5 na 1 milijun tadanjih franaka. Na temelju tog projekta kroz sljedeu je dekadu ured izgradio 10.000 graevina
diljem Francuske i prekomorskih francuskih teritorija.
35 Urbanistiki plan naselja Trnsko izraen je 1959. u
Urbanistikom zavodu grada Zagreba, a u njemu su sudjelovali Zdenko Kolacio, Mirko Mareti i Josip Uhlik. est
nebodera ine sredite naselja, svi su dijagonalno zaokrenuti, od ega ih je etiri postavljeno u nizu, a dva su
pridruena krajnjem, etvrtom, pa zajedno tvore oblik slova J [http://www.novi-zagreb.info/kvartovi/trnsko/ /1.6.
2012./]. Koordinaciju izgradnje vodila je Direkcija za izgradnju junih predjela Zagreba, koje se odobrenja nalaze
na projektno-tehnikoj dokumentaciji. Jelinek e se poslije

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

ULOGA ARHITEKTA PROJEKTANTA

ARCHITECT AS DESIGNER
Preostaje jo ispitati ulogu Fabrisa kao tvorca
arhitektonskih rjeenja zgrada. U tu svrhu
usporedit emo promatrane graevine s ostvarenjima drugih autora iz istoga razdoblja
kako bismo utvrdili glavne karakteristike prostornih rjeenja i oblikovne kvalitete analiziranih zgrada.
Artikulacija funkcije, studije osunanja i ventilacije prostorija, plastinost oblikovanja
zgrade - tek su neke od preokupacija koje
veu Fabrisove projekte s projektima arhitektonskog ureda Candilis-Josic-Woods. Tretiranje prozora ne kao rupe u zidu, ve kao
elementa koji kvalitetno osvjetljava cijelu
prostoriju i ujedno prua pogled prema
eksterijeru u punoj visini etae, doputajui
ak i djeci pogled van32 - njihove su zajednike postavke. Temeljem toga zid ostaje
kao solidna puna ploha koja pokriva dio
proelja i definira horizontalne i vertikalne
praznine. Nizanjem i izmjenom tih elemenata
nastaje pak uzorak kojim se oblikuje proeljpoaliti kako su urbanistiki normativi horizontalno i vertikalno rigorozno definirali dimenzije stambenih volumena na etverokatne i osmerokatne nizove, te dvanaesterokatne ili esnaesterokatne nebodere pa kako je u
tim ogranienim uvjetima za oblikovanje projektantu ostavljena samo igra na proeljima. [Margareti Urli,
2009: 15]
36 Neboderi u Trnskom inaugurirali su specifino tanko
armiranobetonsko nosivo zie debljine 16 cm, koje ne
oduzima mnogo od tlocrtne povrine, a osigurava jednaki
stabilitet protiv potresa poput debljih nosaa. Pravo udo
tehnike tada je bila monolitna krino-armirana stropna
betonska ploa (880,16 m), koja je prvi put u tim dimenzijama bila primijenjena u stambenoj izgradnji. [http://
www.d-a-z.hr/hr/projekti/6-nebodera-u-trnskom,689.
html# /1.6.2012./]
37 Bijelim vertikalnim vrpcama i bridovima kvadra ukazuje se na podjelu stambenih jedinica. Prevladava neutralna bijela boja proelja, no uz modru nijansu kaseta kupaonica, i parapeti katova su koloristiki izdvojeni u tamnijoj
plavoj boji, to ne ugroava sklad objekta. [http://www.
d-a-z.hr/hr/projekti/6-nebodera-u-trnskom,689.html#
/1.6.2012./]
38 Kao uspjeno ostvarenje zasigurno treba spomenuti i
zgradu arhitekta Nevena egvia na Draancu iz 1959. godine, koji je prvi u Splitu primijenio takvu vrstu oblikovanja. [Gamulin, 1991: 30; Tuek, 2011: 73]
39 Jedna u nizu debatnih veeri, koje je organiziralo
Drutvo ininjera i tehniara Split poetkom 1950-ih,
odrala se 26.5.1953. na temu Problem boje u arhitekturi, to ukazuje i na ranija promiljanja o boji i njenu utjecaju na arhitektonsku koncepciju objekta.
40 Begovi, 1961: 9; Vlahovi, 1962: 4; *** 1962: 6; ***
1996: 15-18
41 egvi, 1950: 16
42 Radovi Stanka Fabrisa najvie odskau svojim individualitetom, iako su preteno inspirirani brazilskim rezultatima. Njegovi stambeni blokovi na Bavicama po svojoj
arhitektonskoj opremi i inventaru i stvaralakoj slobodi
znatno se izdiu iznad poslijeratnog prosjeka. To je raskona suvremena arhitektura, koja koristi tehniku i njene
mogunosti. Moda je malo upitna njegova upotreba kolor-plastike na veoma plastino razvedenim objektima.
[egvi, 1957: 38]
43 Raica, 1960: 35-43
44 Odak, 1986: 146

Tri stambena sklopa H. BARTULOVI, A. UCHYTIL, K. ERMAN 248-259 21[2013] 2[46]

PROSTOR

255

no platno (Sl. 14.). Na primjerima zgrada

izgraenih krajem 1950-ih u Francuskoj prema projektima ureda Candilis-Josic-Woods
uoavamo jasne slinosti u oblikovanju objekata, proizale iz slinih kontekstualnih
uvjeta (Sl. 15.).33 I u Francuskoj se, naime,
traila racionalna i ekonomina gradnja te inzistiralo na brzoj realizaciji i velikom broju
stanova po graevini.34 Mehanizacija gradnje
i uporaba novih materijala zahtijevali su predznanje i suradnju sa srodnim strukama. Sve
su te preduvjete kvalitetni arhitektonski uredi poput Fabrisova, kao i onaj francuskoga
trojca, uvijek maksimalno potovali i koristili,
nikada ne gubei iz vida osnovnu zadau
arhitekture, a to je zadovoljenje proirene
funkcije - kvalitetan stan i zajedniki suivot
stanara.
Komparaciju pak uloge arhitekta projektanta, kojemu je povjerena izrada projektne dokumentacije objekta bez moguih volumenskih ili gabaritnih intervencija, mogue je
povui izmeu Stanka Fabrisa i Slavka Jelineka. Jelineku je, naime, povjerena izgradnja
est tipiziranih stambenih tornjeva u naselju
Trnsko u Novom Zagrebu (Sl. 18. i 19.).35 Zgrade Slavka Jelineka, projektirane poetkom
1960-ih, a izgraene od 1964. do 1965. godine, predstavljaju pomak u tehnologiji graenja stambenih tornjeva36, a njegova su proelja rijeena kao vjeran odraz prostornog
rasporeda.37 Simetrinost i jednostavnost
forme, upotreba kolorita te koritenje bijelog
rastera poveznice su u oblikovanju proelja
kod Jelineka i Fabrisa, no dinaminost postignute kompozicije u odnosu prema multiplikaciji istoga katnog segmenta daje, zapravo, u potpunosti razliit cjelokupni dojam
objekata.
Iako e obiljeavanje skeletnog rastera konstrukcije na proelje postati est motiv stambene arhitekture toga doba38, rijetki primjeri
uspjeno artikuliraju sve proeljne elemente
(zidane plohe, staklene otvore, zatitu od
sunca, parapetne ispune) u jedinstvenu dinaminu kompoziciju, kao to to radi arhitekt
Fabris.
Odluka o bojanju cijelog objekta arkim bojama bila je eksperiment za poetak 1960-ih39,
koji je izazvao mnogo polemika, a posebice u
sluaju arhitekta Fabrisa koji je svakom svojom realizacijom stambenih sklopova poticao
brojne diskusije u novinskim lancima.40 U
traenju arhitektonskog izraza naih novih
stambenih objekata u svom razvitku moramo
prijei iroku skalu umjetnikih sredstava,
polemizirao je egvi u jednom od svojih
kritikih tekstova.41 Stoga moda i zauuje
njegova osuda Fabrisovih iskoraka u tom pogledu.42 Kolor-plastiku43 graevine istraivali
su i arhitekt Raica na zgradama u Zadru te
Viti u Zagrebu. Slikarski tretman apstraktne kompozicije fasadnog plana44, realiziran

Sl. 12. Izvadak iz urbanistike studije gradskog

centra, 1957.
Fig. 12. Extract from an urban-planning study
of the city centre, 1957

Sl. 13. Izvadak iz detaljnoga urbanistikog plana

gradskog bloka omeenog Ulicom Domovinskoga
rata, Ulicom kneza Ljudevita Posavskog i Bihakom
ulicom; situacija s ucrtanim novoplaniranim
graevinama, 1957.
Fig. 13. Extract from a detailed urban plan
of the city block bordered by three streets:
Domovinskoga rata, Kneza Ljudevita Posavskog
and Bihaka; layout plan with newly-planned
buildings, 1957

256

PROSTOR

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

2[46] 21[2013] 248-259 H. BARTULOVI, A. UCHYTIL, K. ERMAN Tri stambena sklopa

Sl. 14. Obrazloenje za oblikovanje stambene

graevine, izvadak iz priloga prvonagraenog rada
autora Candilisa, Josica i Woodsa na natjeaju
Operacija Milijun
Fig. 14. Argumentation for residential building
design, extract from the first-award winning entry
submitted by Candilis, Josic and Woods for the
competition Operation Million

Sl. 15. Detalji graevine u Chatenay Malabryju

u Francuskoj, autori: Candilis, Josic, Woods, 1957.
Fig. 15. Building in Chatenay Malabry, France,
designed by Candilis, Josic and Woods, details, 1957

na Vitievoj stambenoj zgradi u Laginjinoj

ulici u Zagrebu 1962. godine (Sl. 16.), i na
zgradama arhitekta Fabrisa posjeduje zajedniku neoplastinu logiku primjene boje, no
svaki od autora interpretira ju na sebi svojstven nain. Specifian je upravo Fabrisov
doprinos navedenoj temi. Odabir razliitih
tonskih skala na svakomu od stambenih sklopova govori o uvjerenosti arhitekta Fabrisa
da je kolor-plastika ispravan nain oblikovanja stambenih zgrada.45 Tu se ita i senzibilnost prema kontekstu u kojima su zgrade
smjetene. Podno Gripa, s glavnom vizurom
prema gradskoj luci, prvi Fabrisov neboder
doivio je vie prebojavanja, dok nije ustolien u utom tonu s crvenim akcentima,
odraavajui jakost mediteranskog sunca.
Najneutralniju tonsku skalu imao je sklop u
Ulici Domovinskoga rata; odabir smee-maslinastih tonova odgovara tonovima ve
postojeih okolnih zgrada. Sivo-plavi tonovi
upotrijebljeni na proeljima sklopa na Glaviinama (Sl. 17.) uklapaju se u tonalitet splitskog zalea koje tvore planine Mosor i Kozjak.
Ekspresivnu pojavnost donekle je ublaila
dotrajalost zgrada i izblijedjelost boja, ali se
osnovna koloristika koncepcija proelja i
dalje ita.
Kvaliteta izbalansiranosti i odmjerenosti ploha ovdje se oitava i u injenici to nijedan od
triju analiziranih stambenih tornjeva nije jednake visine, kao i injenica da nisu primjenjivani isti tonaliteti, a da pritom nisu izgubile
nita od skladnosti uspostavljene likovne
igre. Apliciranje izbalansiranih geometrijskih
odnosa na proelja, koja ujedno moraju zadovoljiti funkcije i potrebe svoje unutranjosti, Fabris rjeava u suodnosu s organizacijom stanova pa se sve izmjene na proeljima koje dovode do likovne igre odraavaju u
svojoj unutranjosti kao niz razliitih doivljaja. Tako sama fenestracija istomu prostornom okviru omoguava dva potpuno razliita
efekta i ambijenta, ime je doivljajno izbjegnuta multiplikacija jednog te istog stana

i nadograena kvaliteta ivota stanara. Tu

moemo uspostaviti izravnu vezu s Vitievim
stambenim sklopom u Laginjinoj ulici u Zagrebu. Arhitekt Viti, koristei element zatite od sunca - grilje u visini kata koje klize du
junog proelja stambenog nebodera i time
prekrivaju mreu staklenih stijena francuskih
prozora ili punih zidnih ploha obojanih naizmjenino u crvenu, zelenu, utu i zelenu boju
- uspostavlja sloenu geometrijsku i koloristiku igru koja se neprestano izmjenjuje.46
Jo jedna zanimljivost vee ove stambene
sklopove, a to je nepostojanje vanjskih prostora pojedinog stana, u smislu balkona ili
loe. A takav jedan prostor uvelike pridonosi
kvaliteti stanovanja, posebice u blagoj mediteranskoj klimi u kojoj Split, zahvaljujui svome geografskom poloaju, postojano uiva.47
No, vjeta upotreba francuskih prozora koji
svojim otvaranjem pretvaraju i onaj unutarnji prostor u svojevrstan nastavak vanjskoga
- rjeenje je koje ukazuje na vjeto i promiljeno koritenje arhitektonskih elemenata
tako da oni osiguraju optimalne uvjete ivota
u stanu.48

ZAKLJUAK
CONCLUSION
U doba velikog nedostatka stambenog prostora, koji je diktirao ubrzanu produkciju graevina, brzu izvedbu i ekonomizaciju gradnje,
uspjeno je izraeno i provedeno vie studija
urbanistikog razvitka Splita, i to kako cjelokupnoga grada tako i urbanistikih projekata
blokova, centara i ulica. Takva organiziranost
i operativnost sustava u Splitu danas, naalost, vie ne postoji, o emu svjedoe konstantne prostorne devastacije. Moemo uvidjeti da su se i unutar takvoga zahtjevnog
sustava arhitekti uspjeno nosili s postavljenim uvjetima i nadopunjavali kvalitetnim
prostorno-urbanistikim i arhitektonskim rjeenjima. Podjela uloge na arhitekta urbanista i arhitekta projektanta u analiziranim
45 Dok sam radio jednu od najljepih splitskih kua u
ono vrijeme na Bavicama, Spliani su je prozvali papagalo jer je bila prva kua u Splitu koja je bila bojanaTo su
bile velike plave mrlje, a parapeti ispod prozora su bili
arko crveni. Fantastian sklad boja. [*** 1996: 16]
46 erman, 2005: 40
47 Fabris je svoje odluke svjestan pa je obrazlae: To su
bili vojni stanovi. Vojska je traila da stan mora imati toliko
i toliko etvornih metara. Ako postavim balkon, on mi oduzima 1,75 m2 od stana. Htio sam tim malim, obinim ljudima
staviti balkon, ali oni ne znaju pravilno koristiti balkon, pa
on ubrzo postane ropotarnica na koju svata odlau. Umjesto balkona, neboderu sam dao francuske prozore i boju i
time sam poveao kvadraturu stana. [*** 1996: 16]
48 kod svakog projektantskog problema uvijek postoje izvjesne potrebe koje se mogu jasno definirati u granicama izmeu maksimalnih i minimalnih zahtjeva, a i sam
izbor logikog modela moe, kako je Christopher Alexander isticao, varirati u zavisnosti od vrste i sloenosti postavljenog problema! [Jencks, 1985: 436]

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Tri stambena sklopa H. BARTULOVI, A. UCHYTIL, K. ERMAN 248-259 21[2013] 2[46]

PROSTOR

257

sluajevima osigurala je kvalitetno promiljanje svih kljunih aspekata koji utjeu na

rezultat urbanistikog i arhitektonskog projekta, kao i temeljit pristup zadatku. Na razini
urbanistikog projekta prvenstvo se davalo
rjeavanju meusobnih odnosa graevina i
poloaju unutar gradske strukture te stvaranju mikrocjelina vanjskoga prostora koji
osiguravaju ugodan boravak graana. Na razini arhitektonskog projekta ovakvom su metodom rada predodreene dimenzije, postava i orijentacija novoplanirane graevine.
Time se fokus zadatka u sluaju viestambenih graevina stavlja na kvalitetno rjeavanje
stanova kao osnovnih jedinica, potom promiljanje zajednikih prostora stanara te na
eventualno smjetanje uslunih djelatnosti u
prizemlju stambenih sklopova. Kao to je
utvreno na analiziranim primjerima, svaki
od navedenih zadataka predstavlja okvir djelovanja unutar kojeg arhitekt moe kreirati
svoj individualni arhitektonski jezik, a o vjetini samog arhitekta ovisi krajnji rezultat.
Razvijena svijest o prostoru i vremenu u kojem gradi odlika je Fabrisovih projekata za
splitske stambene sklopove. Fabris koristi lokalno graditeljsko iskustvo, ali s kritikim odmakom od tradicionalnih naina gradnje i s
vjerom u nove tehnoloke mogunosti. Tradicija se u Fabrisovim projektima stoga ita
na mnogo suptilnijoj razini: u evociranju ozraja tradicionalnoga mediteranskog dvora,
u svjetlosnim disperzijama unutar prostorija,
u organizaciji zajednikih prostora stanara i u
brojnim drugim slojevima.
Ovim je radom tako utvreno da se u sluaju
Stanka Fabrisa radi o arhitektu razraenoga i
inventivnoga arhitektonskog izriaja kojim
uspjeno svladava kompleksne zadatke, ostvarujui optimalne odnose svih involviranih
elemenata s idejom kvalitete ivota buduih
stanara, dok ujedno pridonosi razvoju cjelokupnoga urbanog i kulturnog konteksta. Te
su kvalitete Fabrisovih stambenih sklopova

Sl. 16. Sklop u Laginjinoj ulici u Zagrebu,

autor Ivan Viti, fotografija s kraja 1990-ih
Fig. 16. Block in Laginjina street in Zagreb,
designed by Ivan Viti, photo, late 1990s.

Sl. 17. Pogled na stambenu jedinicu Skalice

- Glaviine s istoka, fotografija s kraja 1960-ih
Fig. 17. View of the housing unit Skalice-Glaviine
east, photo, late 1960s

Sl. 18. Idejno urbanistiko rjeenje za stambeno

naselje Trnsko u Novom Zagrebu, 1959.
Fig. 18. Conceptual urban design for Trnsko housing
development in New Zagreb, 1959.

Sl. 19. Pogled iz zraka na stambeno naselje Trnsko

u Novom Zagrebu, fotografija iz polovice 1960-ih
Fig. 19. Aerial view of Trnsko housing development
in New Zagreb, photo, mid 1960s

postojane i danas, 50 godina nakon njihove

realizacije te stoga zasluuje adekvatno vrjednovanje kako bi se ovi vrijedni primjeri hrvatskoga modernog arhitektonskog naslijea
mogli i u budunosti adekvatno tretirati i
tititi.

258

PROSTOR

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

2[46] 21[2013] 248-259 H. BARTULOVI, A. UCHYTIL, K. ERMAN Tri stambena sklopa

Izvori
Sources

Literatura
Bibliography

1. Bai, D. (1999.), Prolegomena za opus arhitekta Stanka Fabrisa, Prostor, 17: 93-112, Zagreb
2. Begovi, B.; Mirkovi, V. (1961.), Splitski soliteri, Slobodna Dalmacija, 29.11.: 9, Split
3. Candilis-Josic-Woods (1978.), A Decade of Architecture and Urban Design, Karl Kramer Verlag, Stuttgart
4. Domljan, . (1969.), Poslijeratna arhitektura u
Hrvatskoj, u: egvi, N. (1992.), Odabir eseja,
polemika, studija i napisa o naoj arhitekturi
(ur. tulhofer, A.; Uchytil, A.): 74-82, Arhitektonski fakultet, Zagreb
5. Galovi, K. (2003.), Kasna moderna i vizionarstvo, Vijenac, 252: 18, Zagreb
6. Gamulin, G. (1962.), Iskidane panorame, Slobodna Dalmacija, 7.4.: 4, Split
7. Gamulin, M. (1991.), Stambena arhitektura u
Splitu od 1945. do danas, Arhitektura, 208210: 28-32, Zagreb
8. Jencks, Ch. (2007.), Moderni pokreti u arhitekturi, VII. izdanje, Graevinska knjiga, Beograd
9. Juri, Z.; Vukadin, A. (2009.), Analiza polemika
o zgradi eljpoh u Zagrebu 1961.-1964. godine, Prostor, 37: 128-145, Zagreb
10. Kalogjera, B. (1961.), Idejna studija gradskog
centra, URBS, 3: 9-33, Split
11. Kalogjera, B. (1966.a), Novi gradski centar,
URBS, 6: 71-74, Split
12. Kalogjera, B. (1966.b), Stambena jedinica Skalice-Glaviine, URBS, 6: 86-88, Split
13. Kalogjera, B. (1966.c), Blok u Ulici rtava faizma, URBS, 6: 93-94, Split
14. Kekemet, D. (1961.), Neboderi ili suvremeni
kampanilizam, Slobodna Dalmacija, 28.1.: 3,
Split
15. Malekovi, K. (1983.), Julije de Luca - Integracije u povijesno graditeljsko tkivo, Arhitektura, 184-185: 107-112, Zagreb
16. Margareti Urli, R. (2009.) Predgovor, u: Slavko Jelinek - monografija: 9-19, UHA, Zagreb
17. Matoi, D. (2012.), Pregled arhiva i dokumentacije Urbanistikog zavoda Dalmacije - Split
1947-2008, Dravni arhiv u Splitu, Drutvo arhitekata Splita, Grad Split i Sveuilite u Splitu,
Split
18. Muljai, S. (1969.), Izgradnja Splita 1944-69,
URBS, 8-9: 17-31, 43-101, Split
19. Odak, T. (1986), Hrvatska arhitektonska alternativa 1945-85, u: egvi, N. (1992.), Odabir
eseja, polemika, studija i napisa o naoj arhitekturi (ur. tulhofer, A; Uchytil, A.): 143-149,
Arhitektonski fakultet, Zagreb
20. Perkovi, L. (1957.), Za racionalniju i socijalniju
koncepciju arhitekture, URBS, 1: 43-46, Split
21. Pervan, B. (1957.a), Razvoj urbanistike slube
u Splitu, URBS, 1: 7-13, Split

22. Pervan, B. (1957.b), Organizacija stambene izgradnje u Splitu, URBS, 1: 47-49, Split
23. Pervan, B. (1967.), Urbanistiki biro od osnutka
do danas, URBS, 7: 7-12; 67-83, Split
24. Raica, B. (1960.), Boja - plastina determinanta u arhitekturi, Arhitektura, 97-99: 35-43,
Zagreb
25. egvi, E. (2010.), Graevno poduzee Tehnogradnja Split, u: Zbornik zajednice udruga ininjera Splita u povodu 100. obljetnice djelovanja (gl. ur. Piplovi, S.): 283-285, ZUIS, Split
26. egvi, N. (1950.), Stvaralake komponente arhitekture FNRJ, Urbanizam i arhitektura, 5-6:
5-16, Zagreb
27. egvi, N. (1957.), Nekoliko asocijacija o najnovijem arh. razvitku Splita, URBS, 1: 35-43,
Split
28. egvi, N. (1960.), Na temu 51 576 stanova
godinje, Arhitektura, 97-99: 5-6, Zagreb
29. erman, K. (2005.), Kontekst, igra, znak: Stambena zgrada Laginjina 7-9, Zagreb, 1957-1962.,
Arhitektura - Ivan Viti: 27-47, Zagreb
30. piri, E. (1998.), Stanko Fabris, ovjek i prostor, 524-535: 62, UHA, Zagreb
31. Tuek, D. (1994.), Arhitektonski natjeaji u Splitu 1918-1941., Drutvo arhitekata Splita, Split
32. Tuek, D. (1996.), Arhitektonski natjeaji u Splitu 1945-1995., Graevinski fakultet Sveuilita
u Splitu i Drutvo arhitekata Splita, Split
33. Tuek, D. (2011.), SPLIT: Arhitektura 20. stoljea - vodi, Graevinsko-arhitektonski fakultet
Sveuilita u Splitu, Split
34. Vlahovi, I. (1962.), Da ne bude kasno, Slobodna Dalmacija, 12.5.: 4, Split
35. Vili, R. (1962.a), iri se Moderni grad, Slobodna Dalmacija, 24.9.: 6, Split
36. Vili, R. (1962.b), Rekord u stambenoj izgradnji,
Slobodna Dalmacija, 14.12.: 8, Split
37. Uchytil, A.; Barii Mareni, Z.; Kahrovi, E.
(2009.), Leksikon arhitekata Atlasa hrvatske
arhitekture XX. stoljea, Arhitektonski fakultet,
Zagreb
38. Uchytil, A. (2003.), Stratificiranje projektantskog opusa arhitekta Nevena egvia, Prostor, 11 (2 /26/): 145-156, Zagreb
39. *** (1962.), Diskusija o promaenom arh. rjeenju fasade, Slobodna Dalmacija, 02.10.1962:
6, Split
40. *** (1967.), 20 godina urbanistike organizacije, URBS, 7: 6, 67-85, Split
41. *** (1973.), 25 godina urbanistike organizacije, URBS, 8: 6-20, 118-122, 133, Split
42. *** (1981.), Stanku Fabrisu nagrada Vladimir
Nazor, ovjek i prostor, 97: 7, UHA, Zagreb
43. *** (1996.), Interview, ovjek i prostor, 505507: 15-18, UHA, Zagreb

Arhivski izvori
Archive Sources
1.
2.
3.

4.
5.
6.
7.
8.

Dravni arhiv u Splitu, Glagoljaka 18, Split

[DAS]
Sveuilite u Zagrebu, Arhitektonski fakultet,
Kaieva 26, Zagreb [AF]
Sveuilite u Splitu, Fakultet graevinarstva,
arhitekture i geodezije, Matice hrvatske 15, Split
[FGAG]
Arhiv Urbanistikog zavoda Dalmacije [DASURBS]
Arhiv znanstvenoistraivakog projekta Atlasa
hrvatske arhitekture u 20. stoljeu [AF-AHA]
Arhiv znanstvenoistraivakog projekta Arhitektura Splita u 20. stoljeu [FGAG-AS20]
Arhiv Kabineta za viestambeno stanovanje
[FGAG-KVS]
Arhiv Vuka Bombardellija [FGAG-VB]

Internetski izvori
Internet Sources
1.
2.
3.
4.

http://www.d-a-z.hr/hr/projekti/6-nebodera-u
-trnskom,689.html#
http://www.novi-zagreb.info/kvartovi/trnsko/
http://en.wikipedia.org/wiki/Congr%C3%A8s_
International_dArchitecture_Moderne
http://www.paca.culture.gouv.fr/dossiers/xxeme_marseille/monographies/1428_super_belvedere/belveder.htm

Izvori ilustracija
Illustration Sources
Sl. 1.
Sl. 2., 4.,
5., 7.,
8., 11.
Sl. 3.
Sl. 6., 9.
Sl. 10.
Sl. 13.
Sl. 12.
Sl. 14.
Sl. 15.
Sl. 18., 19.

Sl. 16.
Sl. 17.

Hrvatska osnovna karta grada Splita i

FGAG-VB (docrtao H. Bartulovi)

FGAG-KVS (docrtao H. Bartulovi)

egvi, 2010: 290
FGAG-VB
FGAG-AS20 (docrtao H. Bartulovi)
Kalogjera, 1966.c: 94
Kalogjera, 1966.a: 73
Candilis, 1978: 38
Candilis, 1978: 84
http://www.d-a-z.hr/hr/projekti/6-nebodera-u-trnskom,689.html#
(01.06.2012.)
erman, 2005: 40
FGAG-AS20

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Tri stambena sklopa H. BARTULOVI, A. UCHYTIL, K. ERMAN 248-259 21[2013] 2[46]

PROSTOR

259

Saetak
Summary

Three Housing Complexes in Split Designed by Stanko Fabris in 1960s

Standardized Housing Units in Different Settings
This article examines the processes of developing
residential architecture in the late 1950s and early
1960s in Split, within the new social and political
context of Croatia in the post-war period. The insights are obtained through analysis of three housing complexes designed by Stanko Fabris, as the
Head of Architectural Design Office Zagreb.
The lack of housing became a critical issue in cities
strongly affected by the World War II devastation. In
Split, 43% of residential space was destroyed or
damaged, what resulted in a very low standard of
living, as well as in the need for intensive construction of housing and renewal of urban fabric. With
the constant increase in the citys population, fast
and efficient housing solutions were set as a primary task for all relevant experts and authorities.
The extent of these tasks demanded a thorough reorganization of the established work-process, the
engagement of professional staff, and the establishment of new institutions such as the Bureau for
Urban Planning. It also demanded the establishment of large building companies that were able to
apply new building technologies and quickly build
inexpensive mass housing. The role of the architect
within such circumstances was reexamined, as can
be observed in the cases analyzed in this article.
Enacted was a division of architects roles into architect as urban planner and architect as designer, what provided a possibility for efficient assessment and elaboration of all key aspects that influence the outcome of the project. At the level of
urban planning, primacy was given to solving relations between the building and its urban setting,
and to the creation of coherent outdoor spaces
which contribute to the quality of citizens everyday life. In this way, the size, placement and volumetric arrangement of newly planned buildings
were defined at the level of planning. At the level of
architectural design, the architect was expected to
skillfully study the possible variations of housing
units in order to define best solutions.
While most of design projects for residential buildings were commissioned directly, some were the
[Translated by: authors]

result of architectural competitions, and some solutions were applied based on a positive experience of previous construction processes. The observed housing complexes designed by the architect Fabris can be classified in the second and third
group. While the Drieva-Vieslavova complex
(1959-62) was developed from an award-winning
competition entry, the other two, that in Homeland
War Street (1960-63) and that on Glaviine (196065) were elaborations of urban development projects made by the Urban Development Bureau of
Split under the directorship of Berislav Kalogjera.
Stanko Fabris (Split, 1909 - Zagreb, 1997) appeared
on the Croatian architectural scene in 1940s and
achieved the peak of his career in the 1960s. He was
a recipient of many professional awards, among
which two for the lifetime achievement - Vladimir
Nazor Award (1981) and Viktor Kovai Award
(1995). His first realizations were in the sphere of
residential architecture, followed by significant realizations in public and industrial architecture.
Thanks to studying abroad (he graduated from the
cole Nationale Suprieure dArchitecture et des
Arts Dcoratifs in Brussels in the class of Henry van
de Velde in 1939), he developed a contemporary
architectural language focused on exploring the potentials of new materials that were beginning to
enter practice. Concrete skeleton systems, highwall girders, steel structures, aluminum openings
with large glass surfaces - all were elements that
he skillfully used in his designs, respecting the Corbusian principles of modern architecture.
In the analyzed housing complexes, excellent organization of apartments, along with the modern
building technology, allowed for a greater freedom
in the faade design. The faades were treated as
envelopes independent from the internal layout,
what enabled the development of a specific neoplastic design, characterized by meticulous studies
of insulation, exact articulation of function and
marked plasticity of faades. This was a new approach introduced in Croatia precisely by Fabris,
which connected him with the contemporary de-

Biografije
Biographies
HRVOJE BARTULOVI, dipl.ing.arh., znanstveni je novak-asistent. Studij arhitekture zavrio je 2007. na
Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje trenutno
pohaa doktorski studij.
Dr.sc. ANDREJ UCHYTIL, dipl.ing.arh., redovni je profesor na Katedri za arhitektonsko projektiranje i
Katedri za teoriju i povijest arhitekture. Voditelj je
znanstvenoistraivakog projekta Atlas hrvatske
arhitekture 20. stoljea. Magistrirao je 1990., a
doktorirao 2002.
Dr.sc. KARIN ERMAN, dipl.ing.arh., izvanredna je
profesorica na Katedri za teoriju i povijest arhitekture. Magisterij znanosti stekla je na Harvardu 1996.,
a doktorat znanosti na Arhitektonskom fakultetu u
Zagrebu 2000.

HRVOJE BARTULOVI, Dipl.Eng.Arch., junior researcher. He completed his architecture degree in 2007 at
the Faculty of Architecture in Zagreb where he is currently a Ph.D. student.
ANDREJ UCHYTIL, Ph.D., Dipl.Eng.Arch., Full Professor in the Department of Architectural Design and
the Department of History and Theory of Architecture. He is head of the project Atlas of the 20th
Century Croatian Architecture. He received his M.
Sc. degree in 1990 and his Ph.D. in 2002.
KARIN ERMAN, Ph.D., Dipl.Eng.Arch., Associate Professor in the Department of the Theory and History
of Architecture. She received her Masters degree
from Harvard University in 1996 and her Ph.D. degree
from the Faculty of Architecture in Zagreb in 2000.

signs of the French architectural office CandillisJosic-Woods. The treatment of the faade openings
not as separate holes in a wall but as elongated
slots spanning the full floor height, which can then
illuminate the entire room and enable unobstructed views to the outside, were elements shared by
both Fabris and the French group.
Fabris approach was, further on, characterized by
an awareness of the spatial context in which his
buildings were set. Local features were evidently
present but always with a critical detachment from
the traditional ways of building and with a faith in
new technological potentials. The tradition here
was reflected primarily in the evocation of an atmosphere of a traditional Mediterranean courtyard, in
the quality of light and its dispersion in the interiors, and in creating common residential areas.
The method of using standardized housing units
on various urban locations was the result of the
need for rationalization of the building process, expected to reduce the construction costs. However,
the attained quality lies precisely in the ability to
achieve, despite standardization, convincing overall formal differentiation and variety. None of the
three analyzed residential towers, namely, had the
same height, they all used different color schemes,
geometrical play of elements and diverse elaborated polychromy, which nevertheless maintained
an overall formal harmony. The plasticity of faades was developed in correlation with the organization of the apartments, so the variations on the
faades created effects that were sensed also in
the interiors, producing a range of different spatial
and visual experiences.
Stanko Fabris developed here an innovative and
sophisticated architectural language, which he
successfully used in solving highly complex design
assignments. By optimizing all related elements,
he achieved excellent living spaces and improvements of concrete urban settings. These qualities
are present even today, what proves these housing
complexes as valuable representatives of Croatian
modern architectural heritage worth protecting.
HRVOJE BARTULOVI
ANDREJ UCHYTIL
KARIN ERMAN