Bottner's Inventory
Bottner's Inventory
20
KiG 2010, 13
%|WWQHUV,QYHQWRU\DQG2WKHU)LQGLQJ$LGV
IRUWKH*ULPDQL0DSV&ROOHFWLRQ
IURPWKH6WDWH$UFKLYHLQ=DGDU
Abstract: The paper briefy describes the devel-
opment of cadastre in Dalmatia, with a special em-
phasis on the 18th century and the period of Gov-
ernor Francesco Grimani's rule. His Provision on
Land Restructuring in Dalmatia from 1756 was ap-
propriately named after him, the Grimani Law, just
like the cadastre of this period was named the Gri-
mani Cadastre and the integral cadastral plans the
Grimani Maps. However, as time went by, the title
Grimani Maps started being used for some 17th and
18th century cadastral plans, which did not originate
from Francesco Grimani's reform. Therefore, au-
thors describe available archival fnding aids from the
State Archive in Zadar which may help in analysing
cartographic material known as the Grimani Maps.
The oldest fnding aid is Bttner's handwritten inven-
tory, which provides systematization for 800 maps,
plans and drawings kept in the Archive. It has been
paid special attention in this paper, even though it
does not specifcally mention the Grimani maps.
However, it should be taken into consideration since
it is still in use, despite being the oldest one. Appen-
dix A contains basic information about E. Bttner's
life and work.
Afterwards, the Tabularium journal, which was pub-
lished in the period 19011904 is analysed in detail.
Review
Received: 01-04-2010
Accepted: 12-05-2010
Lena Mirosevic and Miljenko Lapaine
University of Zadar, Department of Geography, Zadar, Croatia
[email protected]
A review of archival material from the Zadar State Ar-
chive was published in its frst issue. The material is
associated with the present Grimani Maps Collection
and paid considerable attention in this paper. It rep-
resents the frst printed summarised inventory of the
Zadar Archive. The entire content of all Tabularium
issues is presented in Appendix B for the frst time.
A description of internal inventory of the State Ar-
chive in Zadar follows and for the frst time it pres-
ents a collection of cadastral maps titled Grimani
Maps. The description is followed by an analysis of
a Review of Archival Funds and Collections of the
Republic of Croatia from 2006, as well as the latest
network information system, ARHiNET.
Based on comparing the aforementioned fnding
aids, certain conclusions are drawn which should
be helpful to future researchers. A provisional dis-
tinction of the Grimani Maps in broader as well as
in narrower sense is suggested until a better title for
the collection is found. Furthermore, future research,
as well as digitalisation of maps and fnding aids is
advised in order to preserve the original and facili-
tate data access.
Key words: State Archive in Zadar, cadastre, Gri-
mani Maps, Bttner, fnding aids
Bttnerov inventar i druga obavijesna pomagala za zbirku Mape Grimani KiG 2010, 13
21
%|WWQHURYLQYHQWDULGUXJDREDYLMHVQD
SRPDJDOD]D]ELUNX0DSH*ULPDQL
L]'UDYQRJDUKLYDX=DGUX
Sazetak: U radu se najprije ukratko opisuje razvoj
katastra u Dalmaciji, s posebnim osvrtom na 18. sto-
ljece i vladavinu providura Francesca Grimanija, po
kojem je njegova Odredba o uredenju zemljisnih od-
nosa u Dalmaciji iz 1756. godine nazvana Grimanijev
zakon, katastar iz toga doba dobio je ime Grimanijev
katastar, a pripadni katastarski planovi Grimanijeve
mape. Medutim, tijekom vremena ime Grimanijeve
mape pocelo se upotrebljavati i za neke katastarske
planove iz 17. i 18. stoljeca koji nisu nastali na teme-
lju reforme F. Grimanija. Stoga autori opisuju dostu-
pna arhivska obavijesna pomagala iz Drzavnog ar-
hiva u Zadru koja mogu pomoci pri istrazivanju kar-
tografskog materijala danas poznatog pod naslovom
Grimanijeve mape.
Najstarije takvo obavijesno pomagalo je Bttnerov
rukopisni inventar, koji daje sistematizaciju za oko
800 karata, planova i crteza koji se cuvaju u tom ar-
hivu. Njemu je u ovome radu posvecena posebna
pozornost, iako se u njemu izrijekom ne spominju
Grimanijeve mape. Medutim, bez obzira na to, tre-
ba ga uzeti u obzir jer je, premda najstariji, jos uvi-
jek u upotrebi. U Dodatku A dani su osnovni podaci
o zivotu i radu E. Bttnera.
Pregledni rad
Primljeno: 01-04-2010.
Prihvaceno: 12-05-2010.
Lena Mirosevic i Miljenko Lapaine
Odjel za geografju Sveucilista u Zadru, Zadar
[email protected]
Nakon toga obraden je prvi put vrlo detaljno casopis
Tabularium, koji je izlazio u razdoblju 19011904. U
prvom broju tiskan je pregled arhivskoga gradiva za-
darskog arhiva koji se u ovome radu posebno raz-
matra i dovodi u vezu s danasnjim fondom Mape Gri-
mani. To je prvi tiskani sumarni inventar Zadarskog
arhiva. U Dodatku B objavljujemo prvi put cjelokupni
sadrzaj svih brojeva Tabulariuma.
Slijedi opis internog inventara Drzavnog arhiva u Za-
dru u kojem se po prvi put pojavljuje fond katastar-
skih karata nazvan Mape Grimani. Zatim se analizi-
raju Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hr-
vatske iz 2006. godine te najnoviji mrezni informacij-
ski sustav ARHiNET.
Na temelju usporedbe navedenih obavijesnih poma-
gala donose se odgovarajuci zakljucci koji bi trebali
pomoci buducim istrazivacima. Predlaze se privreme-
no razlikovanje Mapa Grimani u sirem i uzem smislu
te stvarne Mape Grimani dok se ne utvrdi bolje ime
zbirke. Nadalje, predlaze se daljnje istrazivanje i di-
gitaliziranje kako karata tako i obavijesnih pomagala
radi cuvanja izvornika i lakse dostupnosti podatcima.
Kljucne rijeci: Drzavni arhiv u Zadaru, katastar,
Grimanijeve mape, Bttner, obavijesna pomagala
Bttners Inventory and Other Finding Aids for the Grimani Maps Collection
22
KiG 2010, 13
1. Introduction
One can often hear or read about the Grimani Maps.
They are usually related to Dalmatia and the State Archive
in Zadar (DAZD). One of the activities of the State Archive
in Zadar is organizing exhibitions of old cadastral maps
and plans from their own funds. Past exhibitions include
Cadastral Collection ,Grimani" from the State Archive in
Zadar from 2003, Imotski Border in Maps and Cadastral
Plans from the State Archive in Zadar from 2004, Knin
Area in Maps and Cadastral Plans from the State Ar-
chive in Zadar from 2005 and Zagora in Cadastral Maps
of the State Archive in Zadar from 2006. A catalogue was
printed for each of them (Martinovic et al, 2003; Glibota,
Martinovic 2004, 2005, 2006). Details on individual exhi-
bitions can be found in Lapaine (2007), P. Petric (2007),
Capin (2007) and K. Milinovic (2007).
This paper analyses The Grimani Law and Grimani
Maps with special regard to Bttner's inventory of those
maps. This little-known inventory offers systematization
of almost 800 cadastral plans which have been kept in
the State Archive in Zadar.
The paper will attempt to defne the Grimani Maps
and ascertain what can be said about the maps which
are preserved in the State Archive in Zadar. These seem
to be rather simple questions at frst and they are. How-
ever, their answers are not as simple.
2. Cadastre and Cadastral plans
A cadastre is a comprehensive land register of cer-
tain areas and related relevant data. It is a set of graph-
ic and written documents, containing certain information
about each accurately defned land unit (land parcel) and
objects found on it. A land cadastre is the most complete
property inventory, since it generally provides a list and a
review of immobile assets on a country's territory.
Nowadays, the word cadastre is used in a much
broader sense and indicates each systematic operation
which focuses on the offcial establishment of a property
list in a particular area. n everyday life, it is quite often
that a certain review is established on a particular type
of property and details about it; such a review is referred
to as a cadastre. Therefore, along with the land cadas-
tre, there is also a cadastre of various facilities, woods,
roads, rail facilities, telephone-, gas- and other under-
ground and overhead power lines, housing, etc. How-
ever, each of these forms of cadastre is based upon el-
ementary data about property position, determined by
its surveying, and its mark in land cadastre documents.
From a historical point of view, establishment of a land
review goes back to distant past and represents the very
beginnings of land cadastre. Regulation of land relations
and disposing liabilities on income from it caused a very
early need for establishment of a land review containing
all the land owned by an individual. More information on
the beginning and early days of cadastre can be found
in literature (Tomic, 1979).
At the beginning, land reviews were set up without
exact surveys, but it did not offer enough certainty about
the real property state or individual liability. Therefore,
many countries started to use detailed survey and land
assessment, primarily due to tax collection. The same
approach is used by any new state government which
demonstrates its power through land distribution and its
regulation. This is how a cadastre can be seen as an ex-
pression of political and economic power (Mahyew, 2008).
Even before the systematic cadastral survey on Cro-
atian territory, there had been individual efforts to create
property records of certain noble families, church and
other institutions (Mirosevic, Lapaine 2008). The oldest
known cadastral plan in Croatia is the plan of Mali Ston
from 1359, and the oldest preserved land register is the
land cadastre of Stonski rat (the peninsula of Peljesac)
and Ston from 1393/96. t is known that the frst land reg-
ister for areas of Ston and Peljesac was made in 1336,
but it was not preserved (Lucic, 1980). Land records of
these areas result from the expansion of municipal ter-
ritory of Dubrovnik from 1333 (Raukar, 1997) and its le-
gal system established by political authorities of the mu-
nicipal boards.
The cadastral plan of Cavtat dates from 1419 (Piplovic,
1992). Cadastral plans of Zadar, Nin, Vrana, Novigrad
and Ljubac municipality, whose 17th century transcript
is kept at the State Archive in Zadar, originated in 1421
(Mayhew, 2008). n 1452, under the authority of the Ve-
netian Republic, the cadastre of land and buildings for the
island of Pag was established and in 1609 one was es-
tablished for the areas of Zadar and Nin. n 1675, in order
to implement land reforms, a new cadastre for the areas
of Nin, Klis and Split was established. Steffano Boucaut
and Napolion Eraut made a topographic and cadastral
map for the area of the Nin district which is kept in the
Venetian Cadastre Fund in the State Archive in Zadar.
The basis for land cadastre of Split and Klis was a top-
ographic and cadastral map (Disegno Topografco del-
lo territorio di Spalato e Clisa), the production of which
started in 1671 by engineers Zorzi Calergi, S. Boucaut
and N. Eraut. This map is kept at the State Archive in Za-
dar. n addition to producing the map (nowadays known
as The Calergi Map), a surveying list was made includ-
ing names of house seniors, parcel numbers, their de-
scription and area.
n the period from 1703 to 1711, a cadastre for almost
all of the Venetian Dalmatia was established. t was frst
established for areas around the Neretva and Cetina riv-
ers and subsequently for areas of Zadar hinterland (1705
08, possible revision of smaller areas in 1709), Sibenik
(1708), Knin (1709) and Trogir (1711) under the reign of
general regent Vincenzo Vendramino (17081711) with
the exception of the Trogir area, the surveying of which
Bttnerov inventar i druga obavijesna pomagala za zbirku Mape Grimani KiG 2010, 13
23
1. Uvod
O Grimanijevim mapama cesto se moze nesto cuti
ili procitati. Obicno ih se povezuje s Dalmacijom i Drzav-
nim arhivom u Zadru (DAZD). Jedna od aktivnosti DAZD-
a je organiziranje izlozbi starih karata i katastarskih pla-
nova iz njegovih fondova. Tako je 2003. godine postav-
ljena izlozba Katastarska zbirka "Grimani" iz Drzavnog
arhiva u Zadru, 2004. godine izlozba Imotska krajina na
zemljopisnim kartama i katastarskim planovima iz Dr-
zavnog arhiva u Zadru, 2005. godine izlozba Kninsko
podrucje na zemljopisnim kartama i katastarskim plano-
vima iz Drzavnog arhiva u Zadru, 2006. godine izlozba
Zagora na katastarskim mapama u Drzavnom arhivu u
Zadru. Uz svaku od navedenih izlozbi tiskan je prigodni
katalog (Martinovic i dr., 2003; Glibota, Martinovic 2004,
2005, 2006). Detaljnije o pojedinim izlozbama moze se
naci i u prikazima Lapainea (2007), P. Petric (2007), Ca-
pina (2007) i K. Milinovic (2007).
U ovome se radu analiziraju Grimanijev zakon i Gri-
manijeve mape s posebnim osvrtom i naglaskom na
Bttnerov inventar tih mapa. Taj malo poznati inventar
daje sistematizaciju za oko 800 katastarskih planova koji
se cuvaju u DAZD-u.
U radu ce se pokusati odgovoriti na pitanje sto su to
Grimanijeve mape i sto se moze reci o Grimanijevim ma-
pama koje se cuvaju u DAZD-u. Na prvi se pogled cini da
su to vrlo jednostavna pitanja. Zapravo i jesu, ali, kao sto
ce se vidjeti, odgovori na njih i nisu sasvim jednostavni.
2. Katastar i katastarski planovi
Katastar zemljita sustavni je pregled podataka o
zemljistu na odredenom podrucju i o nekim cinjenicama
vezanima uz zemljiste. To je skup grafckih i pisanih do-
kumenata u kojima je iskazan odreden broj informacija
o svakoj tocno defniranoj zemljisnoj jedinici (cestici ze-
mljita) i o nepokretnim objektima koji se na njoj nalaze.
Katastar zemljita najpotpuniji je inventar nekretnina jer
pruza, u opcenitom smislu, popis i pregled nepokretnih
dobara na podrucju neke zemlje.
Danas se rijec katastar upotrebljava u mnogo irem
znacenju i oznacava svaku sustavnu operaciju koja je
usmjerena na osnivanje po sluzbenoj duznosti nekog
popisa nekretnina na odredenom podrucju. U praktic-
nom zivotu cest je slucaj da se uspostavlja pregled o ne-
koj vrsti nekretnina s odredenim brojem podataka o njoj
i da se takav pregled naziva katastrom. Tako osim kata-
stra zemljista postoji katastar zgrada, suma, putova, ze-
ljeznickih objekata, telefonskih, plinskih i drugih podze-
mnih i nadzemnih vodova, stanova itd. pak, svaki od tih
oblika katastra temelji se na osnovnim podacima o po-
lozaju nekretnine utvrdenom izmjerom i njezinoj oznaci
u dokumentima katastra zemljita.
Uspostavljanje pregleda o zemljistu seze u dale-
ku proslost i zapravo predstavlja zacetke ustanove
katastra zemljista. Uredivanje odnosa na zemljistu i ras-
poredivanje obaveza na prihod od njega vrlo je rano uvje-
tovalo postojanje pregleda o zemljitu u vlasnitvu poje-
dinca. Vise podataka o pocecima katastra moze se naci
u literaturi (Tomic, 1979).
Prvobitno su pregledi o zemljitu uspostavljani bez
tocne izmjere, ali to nije pruzalo dovoljno sigurnosti o
stvarnom stanju posjeda, pa ni o obavezama pojedinca.
Zbog toga su mnoge drzave zapocele detaljnu izmjeru
i procjenu zemljita ponajprije radi prikupljanja poreza.
Na isti nacin djeluje i svaka nova drzavna vlast koja ras-
podjelom i uredenjem zemljista demonstrira snagu same
vlasti u praksi. Na taj nacin katastar je izraz politicke i
gospodarske moci (Mahyew, 2008).
I prije sustavnih katastarskih izmjera na hrvatskom tlu
bila su prisutna pojedinacna nastojanja izrade evidencije
nekretnina pojedinih plemickih obitelji, crkvenih i drugih
institucija (Mirosevic, Lapaine, 2008). Do sada najstari-
ji poznati katastarski plan je plan Malog Stona iz 1359.,
a najstarija sacuvana zemljisna knjiga je zemljisni kata-
star Stonskog Rata (Peljesca) i Stona iz 1393/96. Zna se
da je prva zemljisna knjiga za podrucje Stona i Peljesca
izradena 1336. godine, ali nije sacuvana (Lucic, 1980).
Zemljisna evidencija navedenih podrucja proizlazi iz si-
renja komunalnog teritorija Dubrovnika od 1333. godine
(Raukar, 1997) te njegova pravnog uredenja od politic-
kih vlasti komunalne zajednice.
z 1419. je katastarski plan Cavtata (Piplovic, 1992).
God. 1421. nastao je katastar Zadarske, Ninske, Vran-
ske, Novigradske i Ljubacke opcine, kojega prijepis iz
17. st. cuva u Drzavnom arhivu u Zadru (Mayhew, 2008).
God. 1452. pod vlascu Mletacke Republike osniva se
katastar zemljista i zgrada za otok Pag, a 1609. za po-
drucje Nina i Zadra. U svrhu provodenja agrarnih refor-
mi 1675. god. formiran je novi katastar ninskog teritorija
te podrucja Klisa i Splita. Za podrucje Nina Steffano Bo-
ucaut i Napolion Eraut izradili su topografsko-katastar-
sku kartu Ninskog okruga, koja se danas cuva u Fondu
mletackoga katastra u Drzavnom arhivu u Zadru. Osno-
va katastra Splita i Klisa bila je topografsko-katastarska
karta (Disegno Topografco dello Territorio di Spalato e
Clisa) izrada koje je zapocela 1671. god., a izradili su je
inzenjeri Zorzi Calergi, S. Boucaut i N. Eraut. ta se karta
cuva u Drzavnom arhivu u Zadru. Usporedno s izradom
karte (danas poznatom pod nazivom Calergijeva karta)
izraden je popisni katastar koji obuhvaca imena kucnih
starjesina, broj cestica, njihov opis i povrsinu.
U razdoblju 17031711. nastaje katastar za goto-
vo citavu tadasnju mletacku Dalmaciju. Katastar se naj-
prije poceo izradivati za prostor oko Neretve i Cetine, a
zatim su izmjere napravljene za prostor zaobalja Zadra
(170508., eventualne revizije na manjim podrucjima
1709. godine), Sibenika (1708), Knina (1709) i Trogira
(1711) za vrijeme vladavine generalnog providura Vin-
cenza Vendramina (170811), iznimka je trogirski teritorij
zavrsen u doba Carla Pisanija (171114). Time povijest
Bttners Inventory and Other Finding Aids for the Grimani Maps Collection
24
KiG 2010, 13
Fig. 1. Grimani Cadastre Collection from the State Archive in Zadar, cover page of the exhibition's catalogue
Sl. 1. Katastarska zbirka "Grimani iz Drzavnog arhiva u Zadru, naslovnica kataloga izlozbe
Bttnerov inventar i druga obavijesna pomagala za zbirku Mape Grimani KiG 2010, 13
25
mletackoga katastra ne zavrsava, vec su nove izmjere
obavljene nakon stjecanja Najnovije stecevine u Sinjskoj
i motskoj krajini. Nakon nekoliko revizija katastra za Za-
darsko okruzje i Kninski teritorij, u konacnici je provedena
reforma katastra u doba vladavine generalnog providu-
ra Francesca Grimanija 1755. i 1756. godine za dijelove
toga podrucja. Reformom nije obuhvaceno sire podruc-
je vec prostor donjih Ravnih kotara u Zadarskom okruz-
ju i okolica Drnisa u Kninskom teritoriju (Rimac, Mladi-
neo 2009). Taj katastar, osnovan u doba vladavine pro-
vidura F. Grimanija, dobio je ime Grimanijev katastar, a
pripadni katastarski planovi Grimanijeve mape.
z prakticnih potreba imovinsko-pravnog osiguranja po-
sjeda, na poticaj pojedinaca vlasnika, nastale su kata-
starske karte ili, kako ih zbog njihova krupnog mjerila nazi-
vaju, katastarski planovi najprije za pojedinacna manja po-
drucja. Njihova sustavna izrada za cijeli teritorij neke drza-
ve proizlazi iz potreba podjele zemljista novooslobodenog
teritorija i njegove kolonizacije, pravednijeg oporezivanja
prihoda od zemljista, uspostavljanja jedinstvene zemljis-
ne knjige i provodenja tehnickih mjera pri uredivanju ze-
mljista i gradenju (Tomic, 1979, Slukan Altic, 2000). U dru-
goj polovici 18. st. mnoge europske drzave donose pore-
zne reforme i uredbe o katastarskoj izmjeri (Lovric, 1988).
3. Grimanijev zakon i Grimanijeve mape
Mirom u Zadru 1358. godine Venecija je izgubila stra-
teski vazne posjede na istocnoj obali Jadrana. Takav is-
hod za drzavnu politiku nije bio prihvatljiv, pa je sredis-
nji cilj vlade Mletacke Republike bio ponovno obnavlja-
nje vlasti u Dalmaciji. Do toga dolazi potkraj 14. i pocet-
kom 15. st., kada se prostor Dalmacije nalazio pod vla-
scu slabih, neodlucnih i nezainteresiranih ugarsko-hrvat-
skih kraljeva iz anzuvinske kuce. U takvim prilikama Ve-
necija na Jadranskoj obali nije imala doraslog suparni-
ka. Ladislav Napuljski je godine 1409. prodao i predao
Dalmaciju Republici Sv. Marka i od te je godine Vene-
cija postupno zavladala cijelom Dalmacijom, tj. njezinim
obalnim krajem i dijelom Albanije, izuzimajuci Dubrovac-
ku Republiku (Raukar, 2003). Tim je postupnim osvaja-
njima sprijecila daljnje prodiranje Osmanlija u zalede.
Nakon prvog osmansko-mletackog sukoba (153740) i
ugovorom o miru (1540) odredena je nova linija razgra-
nicenja prema kojoj je mletacka granica tekla od Obrov-
ca na sjeveru preko Kotara te juzno od slama, Nadi-
na, Karina i Vrane. Granica je dalje prolazila zapadnom
obalom Vranskog jezera prema Velimu, a odatle preko
Krke na Skradin. Mletacki je posjed zavrsavao kod So-
lina i dalje kod Poljica i Makarskog primorja (Slukan Al-
tic, 2005). Novim sporazumom o razgranicenju (1573.,
revidiran 1576. godine) granica je isla u blizini Novigra-
da do Pakostana (Anzulovic, 1998) stoga je mletacki po-
sjed u Dalmaciji ukljucivao, osim otoka, uski obalni pojas
s gradovima Novigradom, Ninom, Zadrom, Sibenikom,
Trogirom, Splitom i Omisom te na jugu Kotorom i Bud-
vom (Mayhew, 2008). U tzv. kandijskom ratu ili ratu za
Kretu (164569) Mlecani su svoj posjed u Dalmaciji pro-
sirili na obalu izmedu Novigrada i Omisa s izuzimanjem
Skradina, a granica defnirana ugovorom o miru (1671)
nazvana je Linea Nani. Nakon svakog teritorijalnog pro-
sirenja Mletacka Republika bi izradila katastar novopri-
pojenog podrucja pa je u okviru katastra granica bila pro-
storno defnirana (Slukan Altic, 2003).
Nakon mirovnog ugovora u Srijemskim Karlovcima
1699. godine mletacki posjed u Dalmaciji prosirio se na
teritorij do linije OpuzenCitlukVrgoracZadvarjeSinj
VrlikaKnin, a razgranicenje u ime Mletacke Republike
provodio je G. Grimani pa je crta razgranicenja nazva-
na Linea Grimani. Mletacki posjed u Dalmaciji zaokru-
zen je Pozarevackim mirom godine 1718. godine, kada
se linija razgranicenja pomakla dublje u zalede na liniju
MetkovicVrgoracmotskiStrmica. Ta je granica pro-
zvana Linea Mocenigo po mletackom opunomoceniku
A. Mocenigu, koji je provodio razgranicenje. Zahvaljuju-
ci uspjesnom vojevanju Mletacka Republika je u dubo-
kom zaledu dalmatinskih gradova osvojila i stekla nove
zemlje, sume, pasnjake i planinske prostore pa je tako
politicka granica Linea Nani ujedno postala i granica iz-
medu dvaju pravnih sustava, prema kojima je zemlja na
prostoru stare stecevine (Aquisto Veccio) bila u privat-
nom vlasnistvu, dok je novostecena zemlja (Aquisto Nu-
ovo i Aquisto Nuovissimo) pripala drzavi i dana je u za-
kup (Frst Bjelis i dr., 2003) kolonima te se pritom ubirala
desetina. Nove stecevine unijele su neizbjezne promje-
ne u zemljinom posjedu. Dodatan problem je bio dose-
ljenje velikog broja morlackog stanovnistva, koje je Mle-
tacka Republika nastojala zadrzati na zemlji dodjeljujuci
im drzavnu zemlju (novostecenu zemlju).
Takav ustroj vlasnika, kolonata, drzavnog posjeda i
neutvrdenog vlasnistva stvarao je upravi u Zadru velike
probleme. Zbog takvih nesredenih vlasnickih odnosa i ne-
postojanja katastarskih knjiga i posjednickih listova, ge-
neralni providur Francesco Grimani (providur od 1754.
do 1759.) donosi 25. travnja 1756. Odredbu o uredenju
zemljisnih odnosa u Dalmaciji, koja je nazvana Grima-
nijev zakon (Legge Grimani). Zakon je odredivao da je
novosteceno zemljiste zapravo drzavno i da se kao ta-
kvo ne smije otuditi. Oni pojedinci koji su dobili posjede
ili zemljita koja su nekad bila pod osmanlijskom upra-
vom, morali su se o tom zemljistu brinuti, tj. obradivati ga
te saditi na njemu odredene kulture. Zemljiste se moralo
redovito svake godine obradivati, a ako bi se dvije godine
za redom zapustila obrada zemljista, ono se oduzimalo
(Soldo, 2005). Pojedine od tih kultura su odredeni broj
godina bile izuzete od davanja, odnosno placanja dese-
tine. Bilo kakvo otudivanje ili prodavanje zemljista tj. po-
sjeda nije bilo dopusteno, ali su veci veleposjednici mo-
gli davati zemlju u kolonat, i to na osnovi unaprijed sklo-
pljenog ugovora, ovjerenog kod biljeznika. Kad bi neka
od obitelji izumrla u mukoj liniji ili bi se vlasnik zemljita
iselio iz mletacke drzave, njegov se posjed vracao Re-
publici, a ona ga je mogla dati u zakup nekom drugom.
Grimanijev zakon bavio se i odredbama o uzgoju stoke,
nacinom obradivanja zemljista tj. poljoprivrednim ala-
tom, kojim ce se zemljiste obradivati, a uredivao je i pi-
tanja vezana uz izvore i zdence (Ungarov, 1992). Zakon
je u svakom pogledu bio napredan, ali vlast koja ga je
Bttners Inventory and Other Finding Aids for the Grimani Maps Collection
26
KiG 2010, 13
was fnished at the time of Carlo Pisani (171114). The
history of Venetian cadastre does not end here, since
new surveying was undertaken after the latest acquisi-
tions of Sinj and Imotski regions. After several cadastral
revisions of Zadar and Knin regions, a cadastral reform
was carried out at the time of general regent Francesco
Grimani in 1755 and 1756 for parts of the Zadar region
and territory of Knin. The reform, however, did not include
a wider area but merely the area of lower Ravni Kotari in
the Zadar region and Drnis with its surroundings on the
territory of Knin (Rimac, Mladineo 2009). This cadastre,
established at the time of general regent Francesco Gri-
mani, was titled the Grimani Cadastre and the associat-
ed cadastral plans The Grimani Maps.
For practical reasons and need for proprietary and
legal insurance and upon initiative of individuals land-
owners, cadastral maps or cadastral plans, as they are
referred to due to their large scale, were created. Sys-
tematic mapping of a particular countrys territory derives
from the need to distribute and colonize newly-liberated
territory, more equitable taxation on land income, estab-
lishment of a unique land register and implementation of
technical measures in terms of land regulation and con-
struction (Tomic, 1979, Slukan Altic, 2000). n the sec-
ond half of the 18th century, many European countries
carried out taxation reforms and regulations on cadas-
tral survey (Lovric, 1988).
3. The Grimani Law and Grimani Maps
As a result of the Zadar peace treaty from 1358, the
Venetian Republic lost strategically important estates on
the eastern Adriatic coast. Such an outcome was unac-
ceptable to the state policy, so the fnal aim of the Vene-
tian Republic was to restore power in Dalmatia. This oc-
curred at the end of 14th and at the beginning of the 15th
century, when the Dalmatia was ruled by ineffcient, inde-
cisive and uninterested Hungarian-Croatian kings from
the family of Anjou. n these circumstances, Venice did
not have a well-matched opponent. n 1409, Ladislav
of Naples sold and surrendered Dalmatia to the Vene-
tian Republic. From that year on, the Venetian Republic
gradually gained control of the whole Dalmatia, i.e. its
southern coastal area and part of Albania, with the ex-
ception of The Republic of Dubrovnik (Ragusa) (Raukar,
2003). This prevented the Ottomans from advancing fur-
ther into hinterland. After the frst Ottoman-Venetian con-
frontation (15371540) and peace treaty (1540), a new
demarcation line was defned. According to it, the Vene-
tian border went along Obrovac in the north, across the
Kotari region and south of slam, Nadin, Karin and Vra-
na. The border went past the western side of the Vrana
Lake to Velim and from this point continued to Krka and
Skradin. Venetian estates ended near Solin and Poljice
and Makarska Riviera (Slukan Altic, 2005). A new bound-
ary treaty (1573, revised in 1576) set the demarcation
line from Novigrad to Pakostan (Anzulovic, 1998), so
the Venetian property in Dalmatia included, in addition
to islands, a narrow coastal line with the following cities:
Novigrad, Nin, Zadar, Sibenik, Trogir, Split and Omis,
and Kotor and Budva in the south (Mayhew, 2008). n
the Cretan War (164569) or War of Candia, the Vene-
tians spread their possessions in Dalmatia on the coast
between Novigrad and Omis with the exception of Skra-
din, and the demarcation line, defned by peace treaty,
was titled Linea Nani. After each of its territorial expan-
sions, the Venetian Republic used to establish a cadas-
tre of newly acquired area, so the cadastral border was
spatially defned (Slukan Altic, 2003).
After the peace treaty of Srijemski Karlovci in 1699,
the Venetian territory in Dalmatia was expanded up to the
demarcation line Opuzen-Citluk-Vrgorac-Zadvarje-Sinj-
Vrlika-Knin, and since G. Grimani conducted demarca-
tion on behalf of the Venetian Republic, this line was ti-
tled Linea Grimani.
The Venetian rule in Dalmatia was rounded by a
Peace treaty of Pozarevac in 1718, when the demarca-
tion line moved further into the hinterland, towards the
line Metkovic-Vrgorac-motski-Strmica. The border was
named Linea Mocenigo, after Venetian representative A.
Mocenigo, who conducted the demarcation.
Thanks to their skilful warfare, the Venetian Republic
conquered and acquired new parts of land, woods, pas-
tures and mountain areas in the deep hinterland of Dal-
matian cities, so the political boundary, Linea Nani, also
became a boundary of two legal systems. As a result, the
land in the old acquisition was private property (Aquisto
Veccio), while the new land belonged to the state; it was
leased to tenants (Frst Bjelis et al., 2003) and submit-
ted to tithe. Implementation of those measures on the
newly gained territory brought some inevitable changes
to the issue of land property. An additional problem was
immigration of a large number of Morlacchi immigrants,
which refers to the fact that Venetian Republic stimulat-
ed colonization by assigning them newly acquired land
which was a state property.
Such an organization of owners, tenants, state prop-
erty and undefned ownership made a lot of problems to
the administration in Zadar. Due to this unresolved land-
ownership and lack of cadastral register or land-registry
certifcate, general regent Francesco Grimani (proveditor
from 1754 to 1759) adopted the Provision on land restruc-
turing in Dalmatia on 25th April 1756. The provision was
titled The Grimani Law (Legge Grimani). The law regu-
lated the issue of landownership and proclaimed that the
newly acquired land belonged to the State and as such
could not be estranged. ndividuals who obtained prop-
erties or lands which were once under the Ottoman ad-
ministration had to take good care of them, i.e. cultivate
them and grow specifc plants on it. The land had to be
cultivated on a regular basis every year and in case it
was not been cultivated for more than two years, it meant
loss or confscation of the land (Soldo, 2005). Some of
the cultures were exempted from paying the tithe. No
Bttnerov inventar i druga obavijesna pomagala za zbirku Mape Grimani KiG 2010, 13
27
Fig. 2. Bttner's inventory of the Grimani Maps Collection, cover page
Sl. 2. Bttnerov inventar fonda Mape Grimani, naslovnica
Bttners Inventory and Other Finding Aids for the Grimani Maps Collection
28
KiG 2010, 13
kind of land selling was allowed. However, greater land-
owners were allowed to lease land to tenants on the ba-
sis of a contract, certifed by a notary. f a family's spear
side died out or if a landowner moved out of the Vene-
tian Republic, their possessions were returned to the Re-
public and they could be leased to another tenant. The
Grimani Law also regulated provisions on cattle breed-
ing, farming, i.e. farming tools, as well as issues of wa-
ter springs and sources (Ungarov, 1992). The law was
advanced in every aspect, but its creators, the admin-
istration, did not abide by it nor did they ensure or take
care of its implementation. Therefore, the law itself had
little purpose (Soldo, 2005).
The Grimani Maps contain marked boundaries be-
tween certain places, villages and private properties,
paying attention to the smallest details. These details
were of highest importance in resolving border disputes
and establishing landownership, as well as in demarca-
tion between different places and individuals. There is no
need to point out that such cadastral plans were made by
specifc experts chartered land surveyors (Mirosevic,
Lapaine 2008).
4. Finding Aids for Grimani Maps
It is natural that many questions arise. Do cadastral
plans created two and a half centuries ago still exist? f
they do, where are they kept? How many are there? Are
they accessible? Who are their authors? At what scale
were they produced? What exactly do they represent,
etc. The following text will try to provide answers to some
of these questions, and the rest may become subject of
some further research.
Archival records are original or reproduced document-
ed records (written, printed, photographed, recorded or
noted in another way) developed in the course of creat-
ing archival records. They are of permanent social and
especially scientifc and cultural value. f we are looking
for specifc material at a certain archive, we usually use
appropriate fnding aids. Finding aids is a general term
for all sorts of descriptions or aids made by an archival
institution while performing administrative or intellectual
control over archival records (URL 1).
n addition to protection of archival records, archives
create fnding aids in order to present unique informa-
tion contained in records (arranged according to princi-
ples of provenance and original order) in different ways,
so that users can fnd their way to documents more eas-
ily. Guides, inventories, calendars, lists and other fnd-
ing aids are instruments which lead researchers to de-
sired information in or about archives. They are descrip-
tions of records which provide physical and intellectu-
al control over them as well as fnding documents and
information in archives, giving researchers contextual
information on archival records, creators and context,
as well as on nature and range of the material. Their
development follows development of archives, from the
beginnings of archival services up to modern tendencies
to standardize descriptions in order to make information
in archives comparable throughout the world and to en-
able their interchange on all levels by means of informa-
tion and communication technologies.
The choice of fnding aid, level of description and its
content depend on type of archival material and estimat-
ed need for a specifc fnding aid. nventories enable us
to search and understand contents and context of ar-
chival units within funds and to fnd respective technical
units. A summary inventory contains description to the
subseries level and lists of technical units, whereas an
analytical inventory reaches the fle level and can con-
tain descriptions of individual documents, as well as a list
of respective technical units. Regesta describes an indi-
vidual document with an indication of time and place of
creation, content and external characteristics of the doc-
ument. A list, regardless of the level of description has to
contain a call number, name and/or contents, time of cre-
ation and quantity of inventory units (URL 2).
While researching Grimani Maps in the State Ar-
chive in Zadar, we determined the existence of several
fnding aids which the maps are registered in. The list of
fnding aids available to users while researching the Gri-
mani Maps is listed according to the chronological order
of their occurrence:
1. Elenco dei disegni, spolvere e topografci esistenti nell'
I. R. Archivio Luogotenenziale degli Atti e documenti
Antichi
2. Tabularium: archives in Dalmatia
3. Internal inventory A note
4. Review of Archival Funds and Collections of the Re-
public of Croatia
5. ARHiNET
4.1. Elenco dei disegni, spolvere e topograhci
esistenti nell' I. R. Archivio
Luogotenenziale degli Atti
e documenti Antichi
The Grimani Maps archival fund consists of several
hundreds of cadastral plans. In order to facilitate manag-
ing such comprehensive material, at the end of the 19th
century, archivist E. Bttner (see Appendix A) made an
inventory and alphabetical index by place names. This
fnding aid is going to be referred to hereafter as Bttner's
Inventory. t is placed in cardboard cover, size 4333 cm.
The inventory pages inside were glued to a thin card pa-
per because they had been rather torn, especially their
edges, due to intense turning of pages. The inventory
cover page is written in calligraphy: Elenco dei designi,
spolvere e topografci esistenti nell' I. R. Archivio Luogo-
tenenziale degli Atti e documenti Antichi, which means A
List of Topographic Plans existing in General Regent's
Bttnerov inventar i druga obavijesna pomagala za zbirku Mape Grimani KiG 2010, 13
29
donijela nije ga se pridrzavala, niti je vodila brigu o tome
da se on provede, jer je i dalje svatko radio sto je htio,
pa je od toga izvrsnog zakona bilo na kraju vrlo malo ko-
risti (Soldo, 2005).
Na Grimanijevim mapama ucrtane su granice izme-
du pojedinih mjesta, sela i privatnih posjeda pazeci pri-
tom na najsitnije pojedinosti. One su imale osobitu vaz-
nost u pogranicnim sporovima i utvrdivanju vlasnistva, te
oznacavanju granica izmedu pojedinaca i mjesta. Ne tre-
ba posebno naglaavati da su takve katastarske plano-
ve, odnosno mape, izradivali posebni strucnjaci ovla-
steni mjernici (Mirosevic, Lapaine 2008).
4. Obavijesna pomagala o
Grimanijevim mapama
Prirodno se postavlja niz pitanja. Postoje li danas ka-
tastarski planovi izradeni prije dva i pol stoljeca? Ako je
odgovor pozitivan, gdje se oni cuvaju? Koliko ih ima? Jesu
li dostupni? Tko su im autori? U kojem mjerilu su izrade-
ni? Sto tocno prikazuju? td. U nastavku cemo pokusa-
ti odgovoriti na neka od tih pitanja, a odgovori na druga
mogu biti predmetom daljnjih istrazivanja.
Arhivsko gradivo je izvorni ili reproducirani (pisani,
tiskani, fotografrani, snimljeni ili na neki drugi nacin za-
biljezeni) dokumentirani materijal, nastao tijekom poslo-
vanja stvaratelja arhivskog gradiva, od trajne drustve-
ne, a posebno znanstvene i kulturne vrijednosti. Kad u
nekom arhivu trazimo odredeno gradivo, obicno se slu-
zimo odgovarajucim obavijesnim pomagalom. Obavije-
sno pomagalo je opci naziv za sve vrste opisa ili poma-
gala to ih je neka arhivska ustanova izradila u obavlja-
nju svoga upravnog ili intelektualnog nadzora nad arhiv-
skim gradivo (URL1).
Arhivi se, usporedno sa zastitom gradiva, bave i izra-
dom obavijesnih pomagala kako bi jedinstvene informa-
cije sadrzane u gradivu (sredene prema nacelu prove-
nijencije i potivanja prvobitnog poretka) predstavili na
razlicite nacine sa svrhom da olaksaju put do dokumen-
ta. Vodici, inventari, regesta, popisi i ostala obavijesna
pomagala sredstva su koja vode istrazivaca do trazenih
informacija u arhivima ili o njima. To su opisi gradiva koji
omogucuju fzicku i intelektualnu kontrolu nad gradivom
i pronalazenje dokumenata ili informacija u arhivima pre-
noseci istrazivacima kontekstualne informacije o arhiv-
skim zapisima, stvarateljima i kontekstu njihova nastan-
ka te prirodi i rasponu gradiva. Njihov razvoj prati razvoj
arhiva, od pocetka arhivske sluzbe do suvremenih ten-
dencija za standardiziranim opisom koji bi informacije u
arhivima ucinio usporedivima u cijelom svijetu i uz po-
moc informacijsko-komunikacijskih tehnologija omogu-
cio njihov prijenos na svim razinama.
zbor vrste pomagala, razine i sadrzaja opisa ovi-
si o vrsti arhivskoga gradiva i procjeni potrebe za
odredenim pomagalom. nventari omogucuju pretraziva-
nje i razumijevanje sadrzaja i konteksta arhivskih jedini-
ca unutar fonda te pronalazenje pripadajucih tehnickih
jedinica. Sumarni inventar sadrzava opis do razine pod-
serije i popise tehnickih jedinica, a analiticki inventar do
razine predmeta te moze sadrzavati i opis pojedinacnih
dokumenata, kao i popis pripadajucih tehnickih jedinica.
Regesta opisuje pojedinacni dokument s naznakom vre-
mena i mjesta nastanka, sadrzaja te vanjskih znacajki
dokumenta. Popis, bez obzira na razinu opisa, obvezno
sadrzava signaturu, ime, odnosno sadrzaj, vrijeme na-
stanka i kolicinu popisnih jedinica (URL2).
strazujuci Grimanijeve mape u DAZD-u, ustanovili
smo da postoji nekoliko razlicitih obavijesnih pomagala
u kojima su one na neki nacin evidentirane. Obavijesna
pomagala kojima se korisnici mogu sluziti pri istraziva-
nju Grimanijevih mapa navodimo kronolokim redoslije-
dom njihova nastanka:
1. Elenco dei disegni, spolvere e topografci esistenti nell'
I. R. Archivio Luogotenenziale degli Atti e documenti
Antichi
2. Tabularium: arhivi u Dalmaciji
3. Interni inventar biljeska
4. Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske
5. ARHiNET
4.1. Elenco dei disegni, spolvere e topograhci
esistenti nell' I. R. Archivio
Luogotenenziale degli Atti
e documenti Antichi
Arhivski fond Mape Grimani sastoji se od nekoli-
ko stotina katastarskih planova. Radi lakseg snalaze-
nja u tako opseznom gradivu, potkraj 19. st. arhivist E.
Bttner (vidi Dodatak A) izradio je za tu zbirku inventar i
abecedno kazalo po mjestima. To obavijesno pomaga-
lo zvat cemo u daljnjem tekstu Bttnerovim inventarom.
On se nalazi u kartonskim koricama dimenzija 4333 cm.
Stranice u unutranjosti inventara zalijepljene su na ta-
nje kartone jer su prilicno unistene, posebno na rubovi-
ma zbog listanja. Na naslovnoj stranici inventara kraso-
pisom je napisano: Elenco dei disegni, spolvere e topo-
grafci esistenti nell' I. R. Archivio Luogotenenziale degli
Atti e documenti Antichi, odnosno u prijevodu Popis to-
pografskih planova koji se nalaze u Namjesnickom arhi-
vu starih spisa. Netko je poslije na korice olovkom dopi-
sao MAPE GRMAN.
Nakon naslovne stranice, na prvoj stranici nalazi se
isti tekst kao i na naslovnici. Na drugoj stranici zapoci-
nje popis po abecednom redu. Stranice inventara nisu
sve istih dimenzija, od trece stranice dimenzije listova su
manje, tj. 3730 cm.
Na pocetku je po brojevima od 1 do 531 popis mje-
sta abecednim redoslijedom. Nakon toga je popis karata
Bttners Inventory and Other Finding Aids for the Grimani Maps Collection
30
KiG 2010, 13
Ancient Files Archive. Someone also added MAPE GRI-
MAN in pencil.
After the main page, the frst page contains the same
text as the one on the cover. The second page starts with
an alphabetical list. Not all the inventory pages are the
same size, i.e. from the third page onwards pages are
getting smaller, 3730 cm.
At the beginning, the list of places from 1 to 531 is giv-
en in alphabetical order. t is followed by a list of missing
maps (532539), followed by a list (540545) indicating
the maps were transferred to the Geographic Maps Fund.
A list of 23 (!) maps of Zadar area follows, indicat-
ing they were transferred to the cadastre of Dalmatia.
The list continues from the ordinal number 24 and up to
59 and includes maps of the Drni area.
Numbering starts from the beginning for the maps
of the Zadar area (123) and continues for maps of the
Knin area (2485).
The following list is a special list of maps of the mots-
ki region, indicating there are three packages, but actu-
ally there are two, because the third package was trans-
ferred to the Cadastres of Dalmatia of the 17th and 18th
Century Fund, box 22. Map numeration is from 1 to 69
here, and is followed by a list of non-numbered maps,
indicating the maps were transferred to the Cadastres
of Dalmatia of the 17th and 18th Century Fund, box 41.
Finally, there is a list of 15 maps which were transferred
to the Geographic Maps Fund.
Fig. 3. Bttner's inventory of the Grimani Maps Collection, inside
Sl. 3. Bttnerov inventar fonda Mape Grimani, izgled unutrasnjosti
Bttnerov inventar i druga obavijesna pomagala za zbirku Mape Grimani KiG 2010, 13
31
koje nedostaju (532539). Slijedi popis (540545) uz na-
znaku da su karte prebacene u fond Geografskih karata.
Slijedi popis od 23 (!) karte zadarskog podrucja uz
naznaku da su te karte prebacene u katastar Dalmacije.
Popis se nastavlja od rednog broja 24 do 59 i obuhvaca
karte drniskog podrucja.
Zatim pocinje numeracija od pocetka za karte za-
darskog podrucja (123) i nastavlja se za karte podruc-
ja Knina (2485).
Slijedi poseban popis karata podrucja motskoga uz
naznaku da je rijec o tri paketa, no zapravo su dva jer
je treci prebacen u fond Katastri Dalmacije XV. i XV-
. st., kutija 22. Ovdje numeracija karata ide od 1 do 69.
Nakon toga je popis karata bez numeracije uz naznaku
da su karte prebacene u fond Katastri Dalmacije XV. i
XV. st., kutija 41. Na kraju je jos popis 15 karata koje
su prebacene u fond Geografskih karata.
Ukupan broj stranica inventara je 40. Prvi i najveci
dio inventara podijeljen je u kolone. U prvoj koloni nave-
den je redni broj pojedine skupine planova, po abeced-
nom redoslijedu imena sela ili objekta na planu. U drugoj
koloni upisano je veliko slovo radi razlikovanja planova
koji slijede jedan za drugim, a odnose se na isto selo. U
trecoj koloni upisano je ime sela, zaseoka ili objekta koji
taj plan ili skica pokazuju. Nakon te slijedi kolona u ko-
joj je upisano podrucje kojem pripada doticno selo, kao
i broj plana te kolona koja sadrzi posebne oznake za na-
vedena sela. Posljednja je kolona za opaske, koje su vrlo
rijetke. Druga i treca kolona pisane su crvenom tintom,
a ostalo je pisano tamnom tintom.
Navedena su podrucja Dalmacije za koja postoje kar-
te, a to su podrucja danasnjih opcina: Benkovac, Brac,
Biograd na moru, Drnis, Herceg-Novi, motski, Kotor, Ma-
karska, Obrovac, Omis, Metkovic, Pag, Sinj, Split, Sibe-
nik, Trogir, Vrgorac, Vrlika i Zadar.
Bttnerov inventar zbirke Mape Grimani iz DAZD-
a spominje Ungarov (1992) navodeci ga kao biljeznicu
koja sadrzi popis svih planova sacuvanih u Arhivu mapa
i starih nacrta. Vjerojatno je Ungarov na uvidu imao kopi-
ju Bttnerova inventara koja se i danas koristi u DAZD-
u zbog zastite izvornika. U spomenutom clanku Unga-
rov naglasava vaznost Grimanijevih mapa medu stanov-
nitvom dalmatinske Zagore prilikom rjeavanja imovin-
sko-pravnih sporova.
ZakIjucak 1. Bttnerov inventar s kraja 19. st. vrije-
dan je rukopisni materijal, odnosno obavijesno pomaga-
lo kojim bi se trebalo sluziti pri svim ozbiljnijim istraziva-
njima katastarske kartografje toga doba i toga podruc-
ja. Kako bi se izvornik pisan tintom na papiru sacuvao od
propadanja, bilo bi dobro izraditi njegovu digitalnu inaci-
cu za svakodnevnu upotrebu, a izvornik na odgovaraju-
ci nacin zastititi i spremiti na sigurno.
U Bttnerovu inventaru ni na jednome mjestu se izri-
jekom ne spominje Grimani ili katastarski prikazi nastali
na temelju njegove reforme, vec je netko naknadno na
korice olovkom dopisao MAPE GRMAN. Vjerojatno se
zbog toga svo gradivo popisano u Bttnerovu inventaru
Fig. 4. Tabularium (cover page photograph, part 1, bundle 1)
Sl. 4. Tabularium (fotografja korica 1. dio, 1. svezak)
Bttners Inventory and Other Finding Aids for the Grimani Maps Collection
32
KiG 2010, 13
There are a total of 40 inventory pages. The frst and
the largest part of the inventory is divided into three col-
umns. The frst column contains ordinal numbers of par-
ticular groups of plans with village or object names in
alphabetical order. The second column contains capi-
tal letters to distinguish plans following one another and
referring to the same village. The third column contains
names of villages, hamlets or objects shown on plans.
There is another column, which contains names of areas
to which a specifc village belongs, as well as plan num-
bers. There is one more column, which contains special
tags for previously mentioned villages. The last one is
used for annotations, which are quite rare. The second
and third columns are written in red ink, while the rest
are written in dark ink.
Areas of Dalmatia for which maps existed are listed.
These are the present municipalities of Benkovac, Brac,
Biograd na moru, Drnis, Herceg-Novi, Makarska, Obro-
vac, Omis, Metkovic, Pag, Sinj, Split, Sibenik, Trogir, Vr-
gorac, Vrlika and Zadar.
Ungarov (1992) mentions Bttner's nventory of the
Grimani Maps from the State Archive in Zadar, pointing
out it is a notebook containing a list of all the plans pre-
served in the Archive of Maps and Old Charts. Ungarov
probably had insight into the copy of Bttners Inventory
which is still used at the State Archive in Zadar for pur-
pose of protecting the original. The aforementioned Un-
garovs paper emphasizes the importance of the Grimani
Maps among the population of Dalmatian Zagora for re-
solving property disputes.
Conclusion 1. Bttner's Inventory from the end of
the 19th century represents a valuable manuscript and
fnding aid which should be used while researching any
kind of cadastral cartography dating from this period and
mentioned areas. n order to preserve the original, writ-
ten in ink on a sheet of paper, it would be wise to create
a digital version for everyday use and adequately pro-
tect and safely store the original.
Bttner's Inventory does not explicitly mention the
name Grimani or cadastral representations produced on
the basis of his reform, but someone added "MAPE GR-
MAN in pencil on its cover. This is probably the reason
why all the material listed in Bttner's nventory is referred
to as the Grimani Maps. However, as time went by, cer-
tain parts of the fund listed in Bttners Inventory became
separate collections, such as Cadastral Maps of Knin and
Cadastral Maps of Imotski. The frst 531 maps on the list
were titled Grimani Cadastral Map Collection. According
to the presented review of agrarian reforms and the rise
of Venetian cadastre and their territorial range, naming
a cadastre after a person, Grimani in this case, can be
regarded as disputable. The Grimani reform included a
smaller area (parts of Zadar and Knin territory) in rela-
tion to the space covered by other agrarian reforms car-
ried out in times of other general regents. Therefore, the
use of a general regent's frst name for the purpose of
cadastral denomination is more acceptable in the case of
e.g. Vendramin, since the cadastre created at the time of
general regent Vicenzo Vendramin (17071711) included
considerably larger area. n addition, the Latest Acquisi-
tion Cadastre was established at the time of Pietro Ven-
dramin (172629) (Rimac, Mladineo, 2009).
However, if a collection was denominated as Gri-
mani's (Grimani Maps), one has to emphasize the illogi-
cal use of the Grimani name; the collection encompass-
es a large number of cadastral drawings unrelated to
the Grimani reform. In the case of the Grimani Collec-
tion denomination, based upon tradition and name rec-
ognition, it would be wise to make a distinction between
the Grimani Maps in the broadest or broader sense (all
items from Bttner's Inventory), Grimani Maps in a nar-
rower sense (the frst 531 maps from Bttner's Inventory)
and the real Grimani Maps, i.e. the ones which emerged
from the Grimani reform and related to the areas of lower
Ravni Kotari on the Zadar territory and the surroundings
of Drnis on the Knin territory. This way, it would be pos-
sible to prevent any misunderstanding or erroneous cit-
ing. Surely the best and fnal solution would be to extract
certain funds from the collection according to the time of
their establishment or according to general regent, pos-
sibly changing the offcial collection title.
All the statements presented in this paragraph refer to
the cadastral plans from the time of Grimani kept at the
State Archive in Zadar. It is quite possible there are Gri-
mani maps outside the State Archive in Zadar, but there
are no data on them at the moment.
There are different claims regarding the Grimani
Maps, e.g. Martinovic et al. (2003) state that "archival
records of the Grimani Maps contain 535 maps, 51 various
sketches and three bundles of chartered land surveyors
letters addressed to the General Regent from the feld.
4.2. Tabularium: Dalmatian archives /
Tabularium: gli archivi della Dalmazia
The State Archive in Zadar began its publishing tra-
dition with the Tabularium: Archives in Dalmatia journal
in 1901. Since little is known about the journal and due
to erroneous citations in literature, it is paid more atten-
tion in this paper.
The owner and editor of the Tabularium: Archives in
Dalmatia journal was Josip Alacevic (Nemeth, 1996). The
journal was printed bilingually, both in Croatian and tal-
ian and the publisher was the Administration of Dalma-
tian Regency in Zadar.
Bundle pagination is somewhat unusual and uncom-
mon from the present perspective. t was done according
to appendices so that each of them has its own pagination
which runs from one issue to another. Therefore, page
numbers do not follow one another within individual Tab-
ularium volumes, but have been conducted within each
Bttnerov inventar i druga obavijesna pomagala za zbirku Mape Grimani KiG 2010, 13
33
naziva Mapama Grimani. Medutim, s vremenom su neki
dijelovi fonda koji su popisani u Bttnerovu inventaru po-
stali posebne zbirke, kao sto su primjerice Katastarske
karte Knina i Katastarske karte Imotskoga, a prva 531
karta s popisa imenovana je Zbirkom katastarskih mapa
Grimani. Prema navedenom pregledu zemljinih reformi
i nastanku mletackoga katastra te njihovu teritorijalnom
obuhvatu imenovanje katastra prema osobi, u ovom slu-
caju Grimaniju, diskutabilno je. Grimanijevom reformom
obuhvacen je manji prostor (dio zadarskog okruzja i knin-
skog teritorija) u odnosu na prostorni obuhvat ostalih ze-
mljinih reformi donesenih u doba drugih generalnih pro-
vidura. Stoga je protezanje osobnog imena generalnog
providura na imenovanje katastra prihvatljivije u slucaju
npr. imena Vendramin jer katastar nastao u doba gene-
ralnoga providura Vicenza Vendramina (170811) obu-
hvaca znatno veci teritorij, a i katastar Najnovije stece-
vine je nastao za vrijeme Pietra Vendramina (172629)
(Rimac, Mladineo, 2009).
Medutim, ako se jedna zbirka vec imenuje kao Grima-
nijeva (Grimanijeve mape) svakako je potrebno naglasi-
ti nelogicnost protezanja imena Grimani, tj. obuhvacanje
velikog broja katastarskih prikaza koji se ne odnose na
Grimanijevu reformu. U slucaju naslovljavanja zbirke Gri-
mani sto proizlazi najcesce iz tradicije i prepoznatljivosti
imena u tom smislu bilo bi dobro, barem privremeno, ra-
zlikovati Mape Grimani u najsirem ili sirem smislu (sve iz
Bttnerova inventara), potom Mape Grimani u uzem smi-
slu (prva 531 karta iz Bttnerova inventara) te stvarne
Mape Grimani, tj. one koje su nastale na temelju Grima-
nijeve reforme, a odnose na podrucje donjih Ravnih ko-
tara u zadarskom okruzju te okolicu Drnisa u kninskom
teritoriju. Na taj bi se nacin otklonili moguci nesporazu-
mi i pogresna navodenja, a konacno i najpotpunije rje-
enje bilo bi izdvajanje pojedinih fondova iz zbrike pre-
ma vremenu nastanka ili generalnom providuru to ne
iskljucuje i mogucnost, ako se pokaze potrebno i oprav-
dano, promjene sluzbenog imena zbirke.
Sve receno u ovom odlomku odnosi se na one ka-
tastarske planove iz Grimanijeva doba koji se cuvaju u
DAZD-u. Vrlo je vjerojatno da Grimanijevih mapa ima i
izvan DAZD-a, no o njima za sada nemamo podataka.
U vezi s Mapama Grimani ima i drukcijih tvrdnji. Tako
npr. Martinovic i dr. (2003) pisu da "arhivska zbirka Mape
Grimani iz DAZD-a sadrzi 535 mapa, 51 razni crtez i 3 knji-
ge pisama javnih mjernika upucenih providuru s terena.
4.2. Tabularium: arhivi u Dalmaciji /
Tabularium: gli archivi della Dalmazia
zdavacka djelatnost Drzavnog arhiva u Zadru zapo-
cinje casopisom Tabularium: arhivi u Dalmaciji od 1901.
godine. Buduci da se o tom casopisu malo zna i da je u
literaturi slabo ili pogresno citiran, u ovome radu posve-
tit ce mu se veca pozornost.
Vlasnik i urednik casopisa Tabularium: arhivi u Dal-
maciji bio je Josip Alacevic (Nemeth, 1996). Casopis je
tiskan dvojezicno, na hrvatskom i talijanskom jeziku, a
izdavac je bilo Opraviteljstvo Namjesnistva dalmatin-
skog u Zadru.
Paginacija u svescima pomalo je neobicna i danas
neuobicajena. zvedena je prema prilozima tako da sva-
ki od njih ima vlastitu paginaciju koja tece iz broja u broj.
Paginacija, dakle, ne tece unutar pojedinih svezaka Ta-
bulariuma, nego je provedena unutar svakoga pojedinog
naslova. Dovrsenjem izlaska clanka moguce ga je bilo
uvezati koristeci pritom posebni prilozeni omot te tako
uvezati zasebno djelo iz kojeg se nije moglo zakljuciti je
li rijec o clanku iz Tabulariuma.
Casopis Tabularium: arhivi u Dalmaciji izlazio je u raz-
doblju 190104. i ukupno je objavljeno 13 brojeva/sve-
zaka. U Znanstvenoj knjiznici Zadar svi brojevi casopisa
objedinjeni su u jednoj knjizi. Pritom svesci i njima pripa-
dajuci clanci nisu kronoloski poslagani. Medutim, zahva-
ljujuci prilozenim sadrzajima za svaki svezak koji se na-
laze na kraju knjige, moguce je utvrditi tematiku i vrije-
me izdanja svakog broja casopisa te autore clanaka. U
godinama 1901., 1902. i 1903. izasla su cetiri broja/sve-
ska, a 1904. objavljen je samo jedan broj i nakon toga
Tabularium vise ne izlazi. Sadrzaje svih izaslih brojeva
Tabulariuma donosimo u Dodatku B.
U svim brojevima Tabulariuma nalaze se clanci arhi-
vista E. Bttnera koji se u najvecem broju sadrzajem od-
nose na popis arhivskog gradiva samostana sv. Domini-
ka u Zadru. Arhivsko samostansko gradivo zapocelo je
izlaziti od drugoga sveska 1901. godine i kronoloki je
popisano pocevsi od 1066. godine s arhivskim izvorom
kopijom diplome Kresimirove darovnice samostanu, a
posljednji je popisani arhivski dokument iz 1806. godine.
U prvom broju Tabulariuma (Tabularium gli archivia
della Dalmazia), tj. dio 1., svezak 1., 1901. godina, E.
Bttner u clanku pod naslovom Arhiv starinski spisa kod
c.k. dalmatinskog Namjestnistva Opci ogled (str. 110)
donosi pregled arhivskoga gradiva zadarskog arhiva,
o cemu ce biti vise rijeci u poglavlju 4.1.1. ovoga rada.
U iducim izdanjima casopisa nalaze se njegovi clan-
ci pod naslovom Arhiv S. Dominika Posebni dio Arhiva
starinski spisa kod c. k. dalmatinskoga Namjestnistva o
samostanu sv. Dominika u kojima donosi pregled samo-
stanskog arhivskog gradiva. Tako u casopisu za 1901.
godinu, tj. 1. dio, 2. svezak, zapocinje pregled arhivskog
gradiva pod naprijed navedenim naslovom od stranice
11. do 18. Za istu godinu u 3. svesku clanak se nastav-
lja od 19. do 34., a u 4. svesku od 35. do 50. stranice.
Za godinu 1902., tj. u 2. dijelu, nastavljen je pregled
samostanskog arhivskog gradiva, i to u 1. svesku od stra-
nice 51. do 66., u 2. svesku od 67. do 82., u 3. svesku od
83. do 98. i u 4. svesku od 99. do 114. stranice. U odnosu
Bttners Inventory and Other Finding Aids for the Grimani Maps Collection
34
KiG 2010, 13
Fig. 5. Tabularium (photograph of the entire bundle)
Sl. 5. Tabularium (fotografja cijelog sveska)
Bttnerov inventar i druga obavijesna pomagala za zbirku Mape Grimani KiG 2010, 13
35
na prethodna izdanja, od 4. sveska za 1902. godinu skra-
cen je naslov Bttnerovih clanaka u Arhiv S. Domenika.
U Tabulariumu za godinu 1903., tj. u njegovu 3. di-
jelu E. Bttner dalje obraduje samostansko gradivo pod
skracenim naslovom. Tako je u 1. svesku gradivo objav-
ljeno od 115. do 130. stranice, u 2. svesku od 131. do
146., u 3. svesku od 147. do 162. i u 4. svesku od 163.
do 176. stranice. U posljednjem svesku za 1903. godinu
clanak koji se odnosi na pregled samostanskog gradiva
u naslovu ima dodatak Arhiv S. Dominika (Svrsetak Dila
I). Spomenimo jos da je u 3. svesku iz 1903., uz nave-
deni pregled samostanskog gradiva E. Bttner autor jo
dvaju clanaka: Morejski rat (str. 137152) i Zlatna knjiga,
stare Splijetske obcine (svrha) (str. 4960).
Posljednja godina izdanja Tabulariuma je 1904., to je
njegov 4. dio, u kojem je objavljen samo jedan svezak.
U njemu je na prvih 16 stranica clanak E. Bttnera pod
naslovom Arhiv S. Dominika (Dio II).
U Tabulariumu su objavljivali i J. Alacevic, F. Divnic
(Difnico), A. Markovic (Marcovich) i P. Kasandric.
Prestankom izlazenja Tabulariuma prestaje i izdavac-
ka djelatnost arhiva u Zadru. Nezamjetno izdavastvo od-
nosi se na razdoblje od 1920. do 1944. u doba talijanske
uprave u Zadru, kada je arhivsko gradivo upotrebljavano
u propagandne svrhe. Znatnije izdavastvo zapocinje tek
1949. pokretanjem povremene publikacije Miscellanea,
u kojoj su pod vodstvom upravitelja S. Antoljaka objav-
ljivani dokumenti nastali u razdoblju od 13. do 20. stolje-
ca (Nemeth, 1996, Piljusic Katic, 1998).
4.2.1. Arhiv starinski spisa kod c. k.
dalmatinskoga Namjestnistva Opci ogled
z casopisa Tabularium posebno isticemo clanak E.
Bttnera koji je objavljen u prvom broju (dio 1., sv. 1.,
god. 1901) pod naslovom Arhiv starinski spisa kod c. k.
dalmatinskoga Namjestnistva Opci ogled (str. 110).
U njemu autor donosi pregled arhivskoga gradiva za-
darskog arhiva. Moze se reci da je to sumarni inventar.
Sadrzaj clanka podijeljen je na kratki uvodni dio te na
prvi dio (oznacen brojem ), koji je zatim podijeljen pre-
ma odredenim upravama nad Dalmacijom, i drugi koji se
odnosi na ostale arhivske sadrzaje kako privatne tako i
javne. U uvodnom dijelu navodi se znacenje arhiva i gra-
diva koje se u njemu nalazi.
Arhivsko gradivo podijeljeno je prema povijesnim
upravama nad Dalmacijom (oznaceno slovima od A do
F) unutar kojih su sadrzaji numerirani od 1 do 54.
A) Mletacka uprava (Amministrazione Veneta)
Iz razdoblja 14091797. u zadarskom arhivu nala-
ze se spisi i akti te pravni dokumenti u 9 volumena. Po-
sebno su navedeni Providurovi akti od 1672. do 1797.
godine koji su popisani kao 600 rubrika, 12 odabranih
fascikala i 800 crteza. Za podatak od 800 crteza navo-
di se da su njih 18 topografske karte vaznijih distrikata
Dalmacije i Albanije, dok su preostala 782 prikazi razli-
citih opcina. U 12 odabranih fascikala nalaze se poda-
ci javnih mjernika i inzenjera o katastarskim izmjerama,
granicnim pitanjima posjeda i o vlasnistvu izmedu opci-
na i privatnika.
Buduci da unutar toga pregleda arhivskoga gradiva
za doba mletacke uprave nigdje imenom nisu navede-
ne Mape Grimani, a s obzirom na njihov sadrzaj i doba
nastanka, nakon usporedbe s poglavljem 4.1. u ovome
radu i zakljuckom 1., namece se novi zakljucak da je
upravo tih 800 crteza ono sto ubrajamo u Mape Grima-
ni u najirem smislu.
Od ostalih akata navode se za razdoblje 16161797.
Akti providura u 12 volumena koji sadrze opceniti inventar
za svakoga providura, Akti zadarskog plemstva od 1518.
do 1797. u 139 volumena, te Civilni akti u kojima se nala-
ze ostavtine. Posebno su izdvojeni i popisani Spisi za-
darskih kapetana 17721797. u 26 volumena, posebni
vojni akti o podrucju Zadra i kazneni postupci te Doku-
mentacija o iznajmljivanju soba u Zadru i Ninu. Dragoma-
nno akti sadrze konvencije mletackih duznosnika za raz-
doblje 16221797. godine. Odvjetnicki predmeti su oku-
pljeni kao Spisi pravnog savjetnika za razdoblje 1760
1797. Posljedni su Spisi razlicitih vlasti od starih vreme-
na do 1797. u 8 fascikala koji se odnose na sume stre,
regije Friuli te kvarnerskih i dalmatinskih otoka.
B) Prva austrijska uprava (Amministrazione Austriaca
1.a Dominazione)
Za razdoblje prve austrijske uprave osim spisa, aka-
ta i pravnih dokumenta od 1797. do 1806. popisani su
Opci predmeti organizacijske komisije za razdoblje 1797
1798. okupljeni u 26 fascikala s povijesnim sadrzajima.
Najveci dio toga gradiva cine Akti vlade 17981806. u
312 fascikala te Akti iz 1802., 1803., 1804. i 1805. godine
u 9 fascikala za Dalmaciju, Albaniju i kvarnerske otoke.
Akti 1804. i 18056. godine objedinjeni su u 17 fascika-
la, a sadrzaj im je od opceg interesa. Za Akte od 1798
1805/6. godine 117 fascikala pravnog je sadrzaja, a 70
fascikala su Akti Zadra. Posebno su navedeni Akti car-
skog kraljevstva austrijske Dalmacije, Albanije u 60 vo-
lumena i 200 fascikala.
C) Francuska uprava (Amministrazione Francese)
Za francusku upravu popisani su Akti civilne i vojne upra-
ve 1806. godine, Akti guvernera, Akti putovanja gene-
ralnog providura V. Dandola, 1806. godine, Akti provin-
cije Dalmacije 18061810. u 240 fascikala, Akti fnanci-
ja u 64 volumena i 39 fascikala, Pravni akti 18061811.
u 6 fascikala, Akti guvernera u Zadru 18071810. u 119
fascikala, Akti civilne i vojne uprave Dalmacije, 1809.,
1810. godine u 6 fascikala, Akti inspektorata central-
ne policije, 1806., u 10 fascikala, posebni Akti civilne i
Bttners Inventory and Other Finding Aids for the Grimani Maps Collection
36
KiG 2010, 13
separate title. Having an article published, it could have
been bound using a special attached cover, so that one
could have their own separate paper work which could
not have been connected with an article from Tabularium.
The Tabularium: archives in Dalmatia journal was pub-
lished in the period from 1901 to 1904, with a total of 13
released issues/volumes. The Research Library in Za-
dar keeps all the issues in one book, while volumes and
articles are not ordered chronologically. However, due to
the attached content for each volume at the end of the
book, it is possible to determine topics and time of each
issue's edition, as well as articles' authors. Four issues/
volumes were published in 1901, 1902 and 1903, and
only one in 1904 which meant the end of its publishing.
Contents of all the published Tabularium issues are pre-
sented in Appendix B.
All the Tabularium issues contain articles written by
archivist E. Bttner. Most of their contents apply to the
list of archival records of the monastery of St. Dominic in
Zadar. Archival monastery records were published along
with the second volume in 1901 and were chronologi-
cally listed starting with an archival source of a copy of
Kreimirs charter to the monastery of St. Dominic from
1066. The last listed archival document dates from 1806.
n the frst issue of Tabularium (Tabularium gli archivia
della Dalmazia), i.e. part , vol. 1, 1901, E. Bttner gives a
review of archival records from the Zadar archive in an ar-
ticle titled Ancient Files Archive at the Imperial and Royal
Regency in Zadar General Review (pages 110), which
is analysed in the chapter 4.1.1 of this paper.
Following journal editions contain his articles titled St.
Dominic Archive Special Section of Ancient Files Ar-
chive at the Imperial and Royal Regency about the St.
Dominic monastery. A review of monastery archival re-
cords is provided in those articles. n the 1901 volume,
i.e. part , vol. 2, a review of archival records under the
above mentioned title from pages 11 to 18 is started. For
the same year, the review continues from pages 19 to 34
in the third volume of the article, and in the fourth volume
from pages 35 to 50.
The second part (1902) continues the review of mon-
astery archival records, in the frst volume from page 51
to 66 and in the second volume from page 67 to 82, in
the third volume from page 83 to 98 and in the fourth vol-
ume from page 99 to 114. In relation to the previous edi-
tions, the title of Bttner's articles has been shortened
into St. Dominic Archive.
Bttner elaborates monastery records under the short-
ened title in the third part of Tabularium (1903). Thus, the
frst volume contains records published on pages 115 to
130, the second volume from page 131 to 146, the third
volume from page 147 to 162 and the fourth volume from
page 163 to 176. n the last volume from 1903, the arti-
cle which refers to the review of monastery records has
an addition in its title: St. Dominic Archive (End of Part
I). It should also be mentioned that E. Bttner is the au-
thor of two more articles in the third volume from year
1903, in addition to the aforementioned review of mon-
astery records. These articles are The Morean War (pag-
es 137152) and The Golden Book, Ancient Municipali-
ties of Split (Purpose) (pages 4960).
1904 is the year of Tabularium's fnal edition, repre-
sented by its fourth part and containing not more than
one volume. The frst sixteen pages of the volume con-
tain E. Bttners article titled St. Dominic Archive (Part
II). J. Alacevic, F. Divnic (Difnico), A. Markovic (Marco-
vich) and P. Kasandric can be found among other authors
who published their works in Tabularium.
With the end of Tabularium's publishing, publishing
activity of the archive in Zadar ceased to exist as well.
Minor publishing refers to the period from 1920 to 1940,
the time of talian administration in Zadar, when archi-
val records were used merely for propaganda. Signif-
cant publishing activity started after 1949 with the peri-
odical publications Miscellanea, which published docu-
ments created in the period from 13th to 20th century un-
der the guidance of administrator S. Antoljak (Nemeth,
1996, Piljusic Katic, 1998).
4.2.1 Archive of Ancient Files at the Imperial
and Royal Regency General Review
An article written by E. Bttner and published in the
frst issue (part , vol. 1. 1901) should be paid special at-
tention. It is titled Archive of Ancient Files at the Imperi-
al and Royal Regency General Review (pages 110).
The author presents a review of archival records from
the Zadar archive. One can say it represents a summa-
ry inventory.
The articles content is divided into a short introduc-
tory part, the frst part (indicated with no. 1), which is di-
vided according to administrations in Dalmatia, and the
second part, which refers to other archival materials, both
private and public. The introductory section states impor-
tance of the archive and associated records.
Archival records are divided by historical administra-
tions in Dalmatia (indicated with letters AF) within which
the content is numbered from 1 to 54.
A) Venetian Administration (Amministrazione Veneta)
The Archive in Zadar contains fles and legal docu-
ments in nine volumes from the period of 14091797.
Acts of General Regent, which is especially empha-
sized, is listed as 600 columns, 12 selected fles and
800 drawings. Eighteen of the drawings are classifed
as topographic maps of important districts of Dalmatia
and Albania, while the other 782 drawings are classifed
as representations of various municipalities. The 12 se-
lected fles contain land surveyors' and engineers' data
Bttnerov inventar i druga obavijesna pomagala za zbirku Mape Grimani KiG 2010, 13
37
vojne uprave, 18091810., te Akti policije, 18091812.,
u 16 fascikala i 8 registara. Posebna je kategorija 230
knjiga samostana Opatije.
D) Mletacka uprava, prva austrijska uprava, francuska
uprava i druga austrijska uprava (Governo Veneto,
Austriaco 1.a Dominazione, Francese ed Austriaco
2.a Dominazione)
Arhivsko gradivo obuhvaca razodblje od tri stoljeca
pocevsi s 1590. godinom.
E) Prva austrijska uprava i francuska uprava (Governo
Austriaco 1.a Dominazione e Governo Francese)
Kratak popis arhivskoga sadrzaja u kojem se navode
Akti od 1797. do 1813. godine u 151 fasciklu.
F) Druga austrijska uprava (Amministrazione Austriaca
2.a Dominazione)
Za razdoblje druge austrijske uprave (1814/151918) po-
pisani su arhivski dokumenti o dalmatinskim obiteljima i
Fig. 6. Tabularium (photograph of the frst page in the frst bundle)
Sl. 6. Tabularium (fotografja prve stranice prvog sveska)
Bttners Inventory and Other Finding Aids for the Grimani Maps Collection
38
KiG 2010, 13
about cadastral surveys, demarcation lines and owner-
ship issues between municipalities and private persons.
Since the Grimani Maps were not referred to by their
name within this review of archival records under the Ve-
netian rule, and considering their content and time of cre-
ation and comparison of sections 4.1 and conclusion 1
of this paper, one can conclude these 800 drawings are
exactly the material we regard as the Grimani Maps in
the broadest sense of the word.
The following acts are noted for the period between
1616 and 1797: Acts of the Regent in 12 volumes con-
taining general inventory for each regent, Acts of Zadar
Nobility for the period from 1518 to 1797 in 139 volumes
and Civilian Acts which contain legacies.
Acts of Zadar Captains 17721797 in 26 volumes,
military acts with special purposes and criminal proce-
dures on the territory of Zadar and Documentation on
Renting Rooms in Zadar and Nin are all listed separate-
ly. The Dragomanno Acts contain conventions of Vene-
tian offcials for the period between 1622 and 1797. All
the lawyers' documentation is grouped as Acts of Le-
gal Counsel for the period between 1760 and 1797. The
last in order are the Acts of Various Authorities, grouped
into eight fles and referring to the woods of stria and
the region of Friuli, as well as the islands of Kvarner and
Dalmatia and dating from the ancient times up to 1797.
B) The First Austrian Administration (Amministrazione
Austriaca 1.a Dominazione)
For the period of the frst Austrian administration, be-
sides fles, acts and legal documents from 1797 to 1806,
General Items of the Organizational Committee were list-
ed for the period from 1797 to 1798 and assembled into 26
fles with historical records. Most of these records refer to
the Acts of Government 17981806 in 312 fles and Acts
from the years 1802, 1803, 1804 and 1805 grouped into
nine fles applying to Dalmatia, Albania and the islands
of Kvarner. The Acts from 1804 and 1805/6 are arranged
into 17 fles, and their content is of general interest. The
Acts from 1798 to 1805/6 contain 117 fles of legal con-
tent and 70 fles refer to the Acts of Zadar. The Acts of
Imperial and Royal Austrian Dalmatia, Albania are listed
separately and assembled in 60 volumes and 200 fles.
C) French Administration (Amministrazione Francese)
Archival records for the French administration encom-
pass the following: Acts of military and Civilian Admin-
istration in 1806, Governor's Acts, Acts of General Re-
gent's V. Dandolo Travels, 1806, Acts of the Province of
Dalmatia from 1806 to 1810 assembled into 240 fles, Fi-
nancial Acts in 64 volumes and 39 fles, Legal Acts from
1806 to 1811 in 6 fles, Acts of the Governor in Zadar
18071810 in 119 fles, Acts of the Civilian and Military
Administration of Dalmatia in 1809 and 1810 in 6 fles,
Acts of the Central Police Inspector's Offce, 1806 in 10
fles, special Acts of Civilian and Military Administration,
18091810 and the Acts of Police, 18091812 in 16 fles
and 8 registers. A special category refers to 230 books
of the monastery in Opatija.
D) Venetian Administration, The First Austrian Administra-
tion, French Administration and the Second Austrian
Administration (Governo Veneto, Austriaco 1.a Domi-
nazione, Francese ed Austriaco 2.a Dominazione)
Archival records comprise a three-century period
starting from year 1590.
E) The First Austrian Administration and French Ad-
ministration (Governo Austriaco 1.a Dominazione e
Governo Francese)
A short review of archival records is given and the
Acts from 1797 until 1813 are listed in 151 fles.
F) The Second Austrian Administration (Amministarzione
Austriaca 2.a Dominazione)
The period of the second Austrian administration
(1814/151918) comprises listed archival documents
about Dalmatian families and nobility in fve fles with
protocols assembled in the Acts for the period between
1817 and 1831. Acts on Dalmatian forests 18141817,
Surveys of Taborovic Committee for years 1821 and 1822
about demarcation of Dalmatia and Turkey in four fles, 58
drawings with demarcation protocols enclosed are listed
separately. These records also include the Agreement on
Debts and Loans of the commune of Dalmatia from 1816
until 1836 in 4 fles and fnally acts of correspondence of
the Zadar archive for the period 18141900.
The second part of the article (marked as ) with the
subtitle Public and Private Archives Stored at the Archive
also provides insight into the archival records numbered
from 54 to 63. The article starts with a description of
content of the Zadar archive, where one can fnd draw-
ers with parchments from the monastery of St. Dominic,
St. Grisogonus and St. Nicholas from Zadar, as well as
from the monastery of St. Kuzma and Damjan (a Bene-
dictine monastery on the island of Pasman which is often
referred to as the monastery of Rogovo after the main
property in Rogovo). Monastery records are described
as abundant in several thousands of parchment pieces
dating from the beginning of 986 until then and it is ar-
ranged in chronological order. t includes bulls, charters,
and grants of Hungarian kings, dukes and Venetian rul-
ers, as well as documentation on legacy issues, land-
ownerships and donations.
Funds of Lantana and Ponte families from Zadar,
Galzigna family from the island of Rab and Novak fami-
ly from Mali Losinj are mentioned as ones holding valu-
able parchments.
Bttnerov inventar i druga obavijesna pomagala za zbirku Mape Grimani KiG 2010, 13
39
plemstvu u 5 fascikala s protokolima objedinjenima u Ak-
tima za razdoblje od 1817. do 1831. Posebno su izdvo-
jeni Akti o sumama Dalmacije 18141817., Elaborati za
godine 1821. i 1822. komisije Taborovic o razgranicenju
Dalmacije i Turske u 4 fascikla, 58 crteza i s protokolima
o razgranicenju. U sklopu toga gradiva nalaze se Rje-
senja o dugovima i kreditima komune Dalmacije 1816.-
1836. u 4 fascikla i akti korespondencije Arhiva u Zadru
za razdoblje 18141900.
Drugi dio clanka (oznacen ) s podnaslovom Javni i
privatni arhivi pohranjeni u arhivu takoder donosi pregled
arhivskoga gradiva koji je numeriran od 54 do 63. Cla-
nak zapocinje opisom sadrzaja zadarskog arhiva u ko-
jem se nalaze ladice s pergamentima iz samostana sv.
Domenika, sv. Grisogona i sv. Nikole u Zadru te iz samo-
stana Sv. Kuzme i Damjana (radi se o benediktinskom
samostanu na Pamanu koji se po glavnom posjedu u
Rogovu cesto naziva i od Rogova). Samostansko gradi-
vo opisano je kao bogato s nekoliko tisuca pergamena-
ta od pocetka 986. godine do tada te je kronoloski pore-
dano. Sadrzi bule, povelje, povlastice ugarskih kraljeva,
banova i mletackih vladara, te dokumentaciju o ostavsti-
nama, ukljucujuci vlasnicka pitanja i donacije.
Od obitelji koje posjeduju vrijedne pregamente navode
se fondovi obitelji Lantana i Ponte iz Zadra, obitelji Galzi-
gna iz Raba i obitelji Novak iz Losinja. Sve navedene obi-
teljske zbirke nalaze se u 17 fascikala u koje su ukljuceni
i zadarskom arhivu darovani pergamenti P. T. Colonne-
lla, S. Addobbatia, C. G. Alacevicha i prof. G. Gelcica.
Posebno je naveden fond obitelji Kurir (Curir) s 264
crteza u 21 rubrici i 31 pismom javnih mjernika, a dono-
se sadrzaje o zemljisnoj podjeli i granicnim podrucjima
posjeda u Omisu, Sinju, Splitu i Trogiru. U nastavku pre-
gleda arhivskoga gradiva popisani su sadrzaji pojedinih
arhiva dalmatinskih gradova kojih se gradivo ili dio gra-
diva nalazi u zadarskom arhivu. Tako se dio gradiva Sta-
rog arhiva Splita cuva u Splitu na Okruznom sudu, a drugi
dio je u zadarskom arhivu. Arhiv Makarske sastoji se od
16 fascikala za razdoblje 17981806. Za oba navedena
arhiva obavljena je inventarizacija gradiva, tj. kronolos-
ki katalog 1877. godine. Stari arhiv Korcule cine arhiv-
ski izvori od 1338. godine, sto ukljucuje 58 pergamena-
ta i 986 volumena te kronoloki katalog iz 1895. godine.
Stari arhiv Kotora posjeduje gradu od 1309. godine u
305 volumena, cjelokupna grada je objedinjena i kao ta-
kva navedena u kronoloskom katalogu 1887. godine. Na
kraju clanka navodi se arhivsko gradivo Okruga Zadar i
dviju bivsih opcina. Arhivsko gradivo Okruga Zadar opi-
sano je kao dio gradiva koji je vec postojao 17981820.
u 6 fascikala. Stari arhiv bivse opcine Nin sadrzi 8 volu-
mena i jedan sadrzaj iz razdoblja 12441806. te Javne i
opcinske akte bivse opcine Omis, koji nisu inventarizirani.
ZakIjucak 2. Prvi tiskani sumarni inventar zadarskog
arhiva je Arhiv starinski spisa kod c. k. dalmatinskoga
Namjestnistva Opci ogled to ga je napisao Enrico
Bttner i objavio u Tabulariumu 1901. godine. U njemu
se ne spominju po imenu Mape Grimani, ali je iz uspo-
redbe s rukopisnim inventarom jasno da se podatak o
800 crteza (karata i planova) odnosi na Mape Grimani
u najirem smislu.
Bttnerov podatak o 264 crteza u fondu obitelji Ku-
rir (Curir) razlikuje se od broja 239 koji se poslije navodi
i ponavlja u obavijesnim pomagalima.
Bttnerov podatak o 31 pismu javnih mjernika razli-
kuje se od stvarnog stanja. Pisama ima mnogo vise, a
ona se cuvaju u 13 sveznjeva (Mirosevic, Lapaine, 2008).
4.3. Interni inventar - biljeska
Za razne arhivske fondove koji se cuvaju u DAZD-u
postoji interni inventar kojim se sluze djelatnici Arhiva.
Tako primjerice za arhivski fond Mape Grimani (u sirem
smislu) postoji biljeska pisana pisacim strojem na tri stra-
nice. Ona sluzi kao pomocno arhivsko sredstvo za lak-
se snalazenje, odnosno kao vodic u rukopisu. Donosi-
mo sadrzaj te biljeske.
NAZV ZBRKE: Katastarske knjige i mape, spisi vjesta-
ka mjernika, geografske i druge karte, krokiji, crtezi, na-
crti i slike.
VREMENSK RASPON: 1720. st.
KOLCNA: 1924 svez. sv. komada i omota
STUPANJ SREENOST OCUVANOST: Sredeno u
cijelosti i djelomicno sacuvano
SERJE: Knjige, spisi, mape:
1. Katastarske knjige / Catastici / 1718. st. / 71 sv.
2. Pisma vjestaka mjernika / Lettere agrimensores peri-
ti / 17061797 / 13 svez.
3. Katastarske mape / Mape Grimani / 18. st. / 521 kom.
3 toma
4. Knin, skice katastarskih mapa / 17091756 / 1 omot
5. motski, skice katastarskih mapa / 1725 / 2 omota
6. Skice katastarskih mapa kupljene od obitelji Kurir /
18.19. st. / 239 kom.
7. Katastarske mape kupljene od vana Pouchie / 19.
st. / 549 kom.
8. Geografske i druge karte, regulacije rijeka, katastar-
ske mape, slike i dr. / 18.20. st. / 334 kom.
9. Nacrti gradevinskih objekata / 19.20. st. / 149 kom.
JEZK PSMO: talijanski, njemacki, latinica
Kolekcije geografskih i drugih karata otkupljene su
od pojedinih obitelji ili su se pak zatekle medu spisima
Namjesnistva.
Bttners Inventory and Other Finding Aids for the Grimani Maps Collection
40
KiG 2010, 13
All of the mentioned family collections, including
parchments granted by P. T. Colonnello, S. Addobbati,
C. G. Alacevich and professor G. Gelcic to the Zadar ar-
chive can be found assembled in 17 fles.
The Kurir (Curir) family fund is singled out and listed
separately. t contains 264 drawings in 21 sections and
31 land surveyors' letters, which provide records about
land distribution and border areas of properties in Omis,
Sinj, Split and Trogir. The review of archival records con-
tinues with content of individual archives of Dalmatian
towns whose material or part of it is preserved in the Za-
dar archive. This is why a part of the Ancient Archive of
the Town of Split is kept at the Regional Court in Split,
while the other part is at the Zadar archive. Makarska
Archive consists of 16 fles for the period from 1798 to
1806. An inventory of materials was made for both of the
aforementioned archives, i.e. records were chronological-
ly ordered in a catalogue in 1877. The Ancient Archive of
Korcula holds archival records from 1338 and includes
58 sheets of parchment and 986 volumes along with a
chronological catalogue dating from 1895.
The Ancient Archive of Kotor possesses records dat-
ing from 1309, assembled in 305 volumes and all the
archival records were incorporated and listed as such in
a chronological catalogue in 1887. The end of the article
mentions archival records of the Zadar province and two
former municipalities. Archival records of Zadar province
are described as a part of the records that had already
existed in six fles in the period from 1798 to 1820. The
Ancient Archive of the Former Nin Municipality contains
eight volumes and one content from the period 1244
1806, as well as Public and Municipal Acts of the Former
Omis Municipality which were not inventoried.
Conclusion 2. The frst printed summary inventory
of the Zadar archive is the Archive of Ancient Files at the
Imperial and Royal Regency General review, written
by Enrico Bttner and published in Tabularium in 1901.
t does not explicitly mention Grimani Maps, but by com-
paring it with the manuscript inventory, it is clear that the
data about 800 drawings (maps and plans) refer to Gri-
mani Maps in the broadest sense.
Bttner's data about 264 drawings in the Kurir (Curir)
family fund contrast with the later mentioned data about
239 drawings, which recur in fnding aids.
Bttners data about 31 land surveyors letters also
contrast with facts. There are many more letters and
they are kept in 13 bundles (Mirosevic, Lapaine 2008).
4.3. Internal Inventory - A note
There is an internal inventory for various archival funds
which is kept at the State Archive in Zadar and it is used
by employees of the Archive. Thus, there is a note writ-
ten on a typewriter in three pages for the archival fund
of the Grimani Maps (in broader sense). t serves as a
fnding aid for easier research and as a guide through
the manuscript. Hereby we present the note's content.
COLLECTON TTLE: Cadastral books and maps, land
surveyors' records, geographic and other maps, sketch-
es, drawings and pictures.
PEROD: 17th20th century
QUANTTY: 1924 bundles of pieces and covers
PRESERVATON AND CLASSFCATON RATE: Entire-
ly arranged and partially preserved
CLASSES: Books, registers, plans:
Cadastral records / Catastici / 17th-18th century / 71
bundles
Land surveyors' letters / Lettere agrimensores periti /
17061797/ 13 bundles
Cadastral maps / The Grimani maps / 18th century / 521
units, 3 volumes
Knin, sketches of cadastral maps / 17091756 / 1 pack
motski, sketches of cadastral maps /1725 / 2 packs
Fig. 7. Review of Archival Funds and Collections of the
Republic of Croatia, vol. 1 (book photograph)
Sl. 7. Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike
Hrvatske, sv. 1 (fotografja knjige)
Bttnerov inventar i druga obavijesna pomagala za zbirku Mape Grimani KiG 2010, 13
41
ZakIjucak 3. U odnosu na Bttnerov inventar s kraja
19. odnosno pocetka 20. stoljeca vidljiva je nova podjela
i izvjesno neslaganje kolicine gradiva. Nesto od toga jos
je neobradeno i nepoznato javnosti. Sveukupno je rijec
o zaista velikom broju karata, planova i crteza.
4.4. Pregled arhivskih fondova i zbirki
Republike Hrvatske
Prema Pregledu arhivskih fondova i zbirki Republi-
ke Hrvatske, sv. 1, izdanje Hrvatskoga drzavnog arhiva
u Zagrebu iz 2006. (urednik J. Kolanovic), sva grada Dr-
zavnog arhiva u Zadru podijeljena je ovako:
A. Upravne i javne sluzbe
B. Pravosude
C. Vojne postrojbe, ustanove i organizacije
D. Odgoj i obrazovanje
E. Kultura, znanost i informiranje
F. Zdravstvo i socijalne ustanove
G. Gospodarstvo i bankarstvo
H. Politicke stranke, drustveno-politicke organizacije i
sindikati
. Drustva, udruge, udruzenja
J. Vjerske ustanove
K. Vlastelinski, obiteljski i osobni arhivski fondovi
L. Zbirke izvornoga arhivskoga gradiva
M. Zbirke dopunskih preslika arhivskog gradiva
Zbirka Mape Grimani u uzem smislu nalazi se pod
A, tj. medu gradivom Upravnih i javnih sluzbi. Treba uo-
citi ovaj daljnji slijed podjele gradiva:
A Upravne i javne sluzbe
A. 1. Upravne i javne sluzbe do 1848.
A. 1. 2. Mletacka uprava u Dalmaciji i stri do 1797.
A. 1. 2. 2. Mletacka pokrajinska uprava do 1797.
Zatim slijedi daljnja podjela na 10 tema:
[0001] Generalni providuri za Dalmaciju i Albaniju
(Provveditore generale in Dalmazia ed Albania) Za-
dar (15971797); 16171797; svez. 237; 26. Kazala;
AI.
[0002] Mletacki Dragoman (Dragomano Veneto)
Zadar (XV1797); XV1797 [17981808]: knj. 33;
7. AI.
[0003] Sindici inkvizitori za Dalmaciju i Albaniju
(Sindici inquisitori in Dalmazia ed Albania) Zadar
(14131797); 1748/1751: svez. 14; 1,7. S.
[0004] Mletacki fskalni savjetnik (Consultor fscale
Veneto) Zadar (16221797); 17891797: knj. 68;
2,9. A.
[0005] Mletacki katastar. Katastarske knjige (Catastici)
Zadar (15971797); 15971797: knj. 68; 2,9. A.
[0006] Mletacki katastar. Mape "Grimani Zadar
(15971797); 15971797, kom. 521; 2,1. A.
[0007] Mletacki katastar. Pisma vjestaka mjernika
(Lettere agrimensores periti) Zadar (15971797);
15971797: svez. 13; 0,4. S.
[0008] Mletacki katastar. Skice katastarskih mapa
Knina i motskog Zadar (15971797); 17091756:
kom. 3; 0,4. S.
[0381] Katastarske mape Dalmacije. Skice; 1701
1800: kom. 239. A.
[0023] Sindici avogadori (Sindici avvogadori) Veneci-
ja (14201621); 14301621: svez. 1; 0,3.
ZakIjucak 4. Prema Pregledu arhivskih fondova i
zbirki Republike Hrvatske, sv. 1, izdanje Hrvatskoga dr-
zavnog arhiva u Zagrebu iz 2006. (urednik J. Kolanovic),
moze se zakljuciti sljedece:
U podacima o zbirci Mape Grimani ili "Grimani (u
uzem smislu) stoji pogresan broj 521 umjesto 531 komad.
U podacima o zbirci katastarskih mapa Knina i Imot-
skoga stoji 3 komada, sto je zbunjujuce jer nije rijec o 3
karte, nego o 3 paketa.
Ono to se naziva Zbirkom katastarskih mapa Dal-
macije, prije se zvalo Zbirka katastarskih mapa kuplje-
nih od obitelji Kurir.
Moze se jos jednom ponoviti da se u DAZD-u cuva
opsezno gradivo o mletackom katastru od kraja 16. do
kraja 18. stoljeca. U sklopu toga gradiva je i velik broj
katastarskih planova i drugih karata. Veci dio gradiva jos
nije dovoljno istrazen.
4.5. ARHiNET
Temeljnu informacijsku uslugu arhivske sluzbe u su-
vremenom okruzenju predstavlja izgradnja nacionalne
mreze arhivskih informacija. ARHiNET je jedinstveni su-
stav evidentiranja i obrade arhivskih zapisa u kojem se
okupljaju svi podaci o arhivskom gradivu, njegovim stva-
rateljima i ustanovama u kojima se cuva te omogucuje
integriranje i razmjenu podataka medu njima. ARHiNET
omogucuje pristup podacima o arhivskim zapisima koji se
cuvaju u drzavnim i drugim arhivima te kod drugih ima-
telja arhivskog gradiva. Podaci se upisuju i kontinuira-
no nadopunjuju svakodnevnim poslovnim aktivnostima
u arhivima te na temelju prijava imatelja gradiva u nad-
leznosti drzavnih arhiva.
Registar arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvat-
ske, sredisnja nacionalna evidencija arhivskoga gradi-
va, sastavni je dio sustava i omogucuje on-line pristup
podacima o arhivskim zapisima koji se cuvaju u drzav-
nim i drugim arhivima te kod drugih imatelja arhivskog
gradiva (URL2).
Bttners Inventory and Other Finding Aids for the Grimani Maps Collection
42
KiG 2010, 13
Sketches of cadastral maps bought from the Kurir
family /18th19th century / 239 units
Cadastral maps bought from van Pouchie / 19th cen-
tury/ 549 units
Geographic and other maps, regulation of river fows, ca-
dastral maps, pictures. etc. / 18th20th century / 334 units
Construction project plans / 19th20th century / 149 units
LANGUAGE AND LETTER N USE: talian, German,
Latin script
Collections of geographical and other maps were
bought from several families or were found among doc-
uments of Regency.
Conclusion 3. In relation to Bttners inventory from
the end of 19th and the beginning of the 20th century, a
new distribution and incompatibility in the amount of re-
cords is evident. Some archival records have not been
processed yet and they are still unknown to the public. n
total, it is a large number of maps, plans and drawings.
4.4. Review of Archival Funds and
Collections of the Republic of Croatia
According to the Pregled arhivskih fondova i zbirki Re-
publike Hrvatske (Review of Archival Funds and Collec-
tions of the Republic of Croatia, Vol. 1, edition of the Croa-
tian State Archives in Zagreb in 2006, editor J. Kolanovic),
all the records of the State Archive in Zadar are divid-
ed as follows:
A. Administrative and public services
B. Justice
C. Military units, institutions and organisations
D. Education
E. Culture, science and information
F. Health and social institutions
G. Economy and banking
H. Political parties, social-political organisations and
unions
. Societies, organisations, associations
J. Religious institutions
K. Landlords', family and personal archival funds
L. Collections of the original archival records
M. Collections of additional copies of archival records
The Grimani Map Collection in the narrow sense
can be found in section A, i.e. among administrative
and public service records. The records are further di-
vided as follows:
A. 1 Administrative and public services up to 1848
A. 1. 2. Venetian administration in Dalmatia and Istria
up to 1797
A. 1. 2. 2 Venetian provincial administration up to 1797
There is a further division into 10 themes:
[0001] General regents for Dalmatia and Albania
(Provveditore generale in Dalmazia ed Albania) Za-
dar (15971797), 16171797; bundle 237; 26. ndex;
AI.
[0002] Venetian Dragoman (Dragomano Veneto)
Zadar (XV1797); XV1797 (17981808); vol. 33;
7. AI.
[0003] Sindici inquisitors for Dalmatia and Albania
(Sindici inquisitori in Dalmazia ed Albania) Zadar
(14131797), 1748/1751; bundle 14; 1,7. S.
[0004] Venetian fscal consultant (Consultor fscale
Veneto) Zadar (16221797); 17891797: vol. 68;
2,9. A.
[0005] Venetian cadastre. Cadastral records (Catas-
tici) Zadar (15971797); 15971797: vol. 68; 2, 9.
AI.
0006] Venetian cadastre. The Grimani Maps Zadar
(1597 1797); 15971797, 521 units; 2, 1. A.
[0007] Venetian cadastre. Land surveyors' letters
(Lettere agrimensores periti) Zadar (15971797);
15971797: bundle 13; 0, 4. S.
[0008] Venetian cadastre. Sketches of cadastral maps
of Knin and motski. Zadar (15971797); 17091756:
3 units; 0, 4. S.
[0381] Cadastral maps of Dalmatia. Sketches; 1701
1800: 239 units. A.
[0023] Sindici avogadori (Sindici avvogadori) Venice
(14201621); 14301621: bundle 1; 0, 3.
Conclusion 4. According to the Pregled arhivskih
fondova i zbirki Republike Hrvatske (Review of Archival
Funds and Collections of the Republic of Croatia, Vol. 1,
edition of the Croatian State Archives in Zagreb in 2006,
editor J. Kolanovic), the following can be concluded:
The Grimani Maps Collection or simply Grimani
(in a narrow sense) is mistakenly accounted for 521 in-
stead of 531 units.
Data in the cadastral map collection of Knin and Imots-
ki refer to 3 units, which is rather confusing since there
are 3 packs instead of units.
Collection of cadastral maps of Dalmatia was for-
merly titled Collection of cadastral maps bought from
the Kurir family.
One should bear in mind that the State Archive in Za-
dar holds comprehensive records on Venetian cadastre
from the end of 16th up to the end of 18th century. A sig-
nifcant part of the material refers to cadastral plans and
other maps. Most of them have not been researched yet.
Bttnerov inventar i druga obavijesna pomagala za zbirku Mape Grimani KiG 2010, 13
43
Do danas je na ARHiNET-u prisutno 10 drzavnih ar-
hiva iz Hrvatske, medu kojima, na zalost, DAZD jos nije
javno dostupan.
5. ZakIjucak
Politika Mletacke Republike i potreba za inventariza-
cijom novostecenih teritorija utjecala je na katastar Dal-
macije koji je tijekom cijele mletacke uprave u Dalmaci-
ji zadrzao svoj kontinuitet. U radu se pokusalo odgovo-
riti na odredene nejasnoce koje su nastale zbog inven-
tarizacije arhivskog gradiva, a odnose se na imenova-
nje i kolicinu gradiva proucavanog arhivskog fonda. Ka-
tastar imenovan kao Grimanijev, odnosno Mape Grima-
ni, u ovome radu oznacene kao Mape Grimani u najsi-
rem smislu, donosi evidenciju zemljista za kninski, zadar-
ski i splitsko-kliski okrug te je poslije postao glavni izvor
za rjesavanje svih imovinsko-pravnih sporova. Medutim,
jednom uneseno ime Grimani (neopravdano ili opravda-
no) kojim se obuhvatio znatan prostor te velik broj kata-
starskih prikaza utjecao je na zadrzavanje imena do da-
nas. Naime, prva obavijesna pomagala zadarskog ar-
hiva nastala inventarizacijom arhivista E. Bttnera nig-
dje ne navode ime Grimanijeve mape, stoga ostaje i da-
lje otvoreno pitanje tko je dao zbirci to ime i zasto? Na-
dalje, s obzirom na predlozenu podjelu za razlikovanje
Mapa Grimani postavlja se pitanje o opravdanosti ime-
na za sadrzaj zbirke te njoj pripadajucih fondova, tj. je li
to danas jedna zbirka ili vie njih?
Na osnovi analize svih dostupnih arhivskih obavijesnih
pomagala moze se zakljuciti da je potrebno cijelu zbirku
(Mape Grimani u najsirem smislu, oko 800 karata) pazlji-
vo pregledati, sistematizirati, imenovati i opisati, kako bi
se sto vise priblizila buducim potencijalnim istrazivacima.
Zbog starosti i istroenosti Bttnerova inventara pre-
poruca se izrada njegove digitalne inacice, koja ce kao
baza podataka moci posluziti buducim istrazivacima za
lakse pretrazivanje i snalazenje u bogatoj i vrlo vrijednoj
kulturno-povijesnoj bastini.
Konacno, ali ne manje vazno, preporucili bismo svim
autorima da uz navodenje pojedinih arhivskih fondova ili
zbirki navedu i odgovarajuce obavijesno pomagalo. Dru-
gim rijecima, da uz podatke daju i potrebne metapoda-
ke. U protivnom mogu nastati dodatni problemi za one
koji se zele upustiti u daljnja istrazivanja. Ocekujemo da
ce dobar dio sadasnjih problema uskoro rijesiti upotre-
ba ARHiNET-a.
Zahvala
Zahvaljujemo ravnatelju Drzavnog arhiva u Zadru
gosp. Slavku Razovu i Suzani Martinovic na ljubaznosti
i pruzenoj pomoci pri istrazivanju u Arhivu. Takoder za-
hvaljujemo na vrlo korisnim primjedbama recenzentima
prvoga rukopisa ovoga rada koji je bio ponuden casopi-
su Geoadria. Posebno zahvaljujemo recenzentima nove
inacice rukopisa ovoga rada na vrlo pazljivom citanju i
vrijednim napomenama koje su znatno poboljale kva-
litetu rada. Zahvaljujemo Ministarstvu znanosti, obrazo-
vanja i sporta RH sto je djelomicno fnanciralo ovaj rad,
koji je izraden u okviru projekta Kartografja Jadrana
(007-0071588-1593).
Fig. 8. ARHiNET (home page)
Sl. 8. ARHiNET (pocetna stranica)
Bttners Inventory and Other Finding Aids for the Grimani Maps Collection
44
KiG 2010, 13
4.5. ARHiNET
Establishing a national archival data network provides
basic information service about archival records in todays
modern world. ARHiNET is a unique system of register-
ing and processing archival material which encompass-
es all information on archival records, their creators and
institutions holding archival records and enables integra-
tion and data interchange between them. Data are con-
tinuously updated through everyday archival activities
and on the basis of holders applications under state ar-
chives jurisdiction.
The Register of Archival Funds and Collections of the
Republic of Croatia as the central national register of ar-
chival records is an integral part of the system and it en-
ables online access to data about archival records kept
in state archives, as well as other archives and institu-
tions holding archival materials.
ARHiNET currently encompasses 10 Croatian state
archives. Unfortunately, the Zadar State Archive is not
publicly available yet.
5. Conclusion
The policy of the Venetian Republic and need for
drawing up an inventory of newly acquired territory af-
fected Dalmatian cadastre, which preserved its continu-
ity throughout the period of the Venetian government in
Dalmatia. This paper tried to provide answers to certain
ambiguities arisen from the inventory of archival records,
relating to denomination and the amount of elaborated
archival fund. The cadastre titled Grimani, i.e. Grimani
Maps, as referred to in their broadest sense in this pa-
per, presents land register for the areas of the Knin, Za-
dar and SplitKlis counties and it subsequently became
a basic source for resolving all property right disputes.
However, as the name Grimani (justifed or unjustifed)
encompassed a signifcant area and cadastral items, it
is still being used. First fnding aids of the State Archive
in Zadar, which originated from the inventory conducted
by archivist E. Bttner do not specifcally use the term
Grimani Maps. Therefore, an open question remains as
to who titled the collection and why. Furthermore, con-
cerning the proposed division of Grimani Maps, a ques-
tion arises regarding justifcation of using the name for
the content of the collection and its funds, i.e. whether it
is a single collection or more.
Based on the analysis of all the available archival
fnding aids, one can conclude that the entire collection
(Grimani Maps in the broadest sense, about 800 maps)
needs to be reviewed, systematized, named and pre-
sented, in order to make it as accessible as possible to
future researchers.
Furthermore, due to the age and poor condition of
Bttner's inventory, production of its digital version is ad-
visable; it could help future researchers as a database
for easier searching and browsing rich and valuable cul-
tural and historical heritage.
Last but not least, we would recommend all the au-
thors to cite the appropriate fnding aid along with listing
particular archival funds or collections, i.e. to also pro-
vide metadata. Otherwise, additional problems may arise
for those who wish to engage in further research. We ex-
pect the use of ARHiNET to resolve much of the current
issues in near future.
Acknowledgement
Authors wish to express their gratitude to Mr Slavko
Razov, Director of the State Archive in Zadar and Ms Su-
zana Martinovic for their kind support and help during our
research in the Archive. We would also like to express
our appreciation for their useful observations to the re-
viewers of the frst manuscript, which was also offered to
the *HRDGULD journal. Most of all, we would like to grate-
fully acknowledge assistance provided during the revi-
sion of the manuscript's new version, and express our
gratitude for reading and valuable remarks, which have
signifcantly improved the quality of this paper. We thank
the Ministry of Science, Education and Sport for provid-
ing partial fnancial support for this paper, which was de-
veloped as a part of the Adriatic Sea Cartography proj-
ect (007-0071588-1593).
References / Literatura
Anzulovic, . (1998): Razgranicenje izmedu mletacke i turske vlasti na zadarskom prostoru 1576. godine, nakon Ciparskog
rata, Zadarska smotra, 13, Zadar, 53150.
Capin, M. (2004): motska krajina na zemljopisnim kartama i katastarskim planovima, zlozba u dvorani Drzavnog arhiva u
Zadru, svibanj 2004. / The motska Krajina on Geographical Maps and Cadastral Plans, Exhibition at the State Archives in
Zadar, May 2004, Kartografja i geoinformacije, 8, 170171.
Bttnerov inventar i druga obavijesna pomagala za zbirku Mape Grimani KiG 2010, 13
45
Frst-Bjelis, B., D'Alessio, G., Diklic, O. (2003): Mletacki katastar 18. stoljeca i ekohistorijska evaluacija tromede, Triplex Con-
fnium (1500.1800.): ekohistorija Zbornik radova s medunarodnog znanstvenog skupa, Split, Zagreb.
Glibota, M., Martinovic, S. (2004): motska krajina na zemljopisnim kartama i katastarskim planovima iz Drzavnog arhiva u
Zadru, katalog izlozbe, Drzavni arhiv u Zadru, Zadar.
Glibota, M., Martinovic, S. (2005): Kninsko podrucje na zemljopisnim kartama i katastarskim planovima iz Drzavnog arhiva u
Zadru, katalog izlozbe, Drzavni arhiv u Zadru, Zadar.
Glibota, M., Martinovic, S. (2006): Zagora na katastarskim mapama Drzavnog arhiva u Zadru, katalog izlozbe, Drzavni arhiv u
Zadru, Zadar.
Kolanovic, J. (ur., 2006): Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, sv. 1., Drzavni arhiv Zagreb, Zagreb.
Lalic, S. (ur., 1984): Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ, SR Hrvatska, Savez arhivskih radnika Jugoslavije, tiskara RO Zrinski,
Beograd, 951
Lapaine, M. (2007): zlozbe starih karata i katastarskih planova iz Drzavnog arhiva u Zadru / Exhibitions of old maps and
cadastral plans from the State Archive in Zadar, Kartografja i geoinformacije, 8, 168169.
Lovric, P. (1988): Opca kartografja, SNL, Zagreb.
Mayhew, T. (2008): Dalmatia between Ottoman and Venetian Rule Contado di Zara 16451718, doktorska disertacija, Pa-
dova.
Martinovic, D., Martinovic, S., Strmota, A. (2003): Katastarska zbirka "Grimani, katalog izlozbe, Drzavni arhiv u Zadru, Zadar.
Milinovic, K. (2007): Kninsko podrucje na zemljopisnim kartama i katastarskim planovima iz Drzavnog arhiva u Zadru, zlozba
u dvorani Drzavnog arhiva u Zadru, rujan 2005. / Knin Area on Maps and Cadastral Plans from the State Archive in Zadar,
Exhibition at the State Archives in Zadar, September 2005, Kartografja i geoinformacije, 8, 172173.
Mirosevic, L. (2008): Grimanijeve mape, seminarski rad, Sveuciliste u Zadru, Odjel za geografju, Zadar.
Mirosevic, L., Lapaine, M. (2008): Pisma ovlastenih mjernika u Drzavnom arhivu u Zadru / Letters of Chartered Land Survey-
ors at the State Archive in Zadar, Kartografja i geoinformacije, 10, 2847.
Nemeth, K. (1996): Josip Alacevic i njegov Tabularium, Grada i prilozi za povijest Dalmacije, br. 12, 935940.
Petric, P. (2007): Katastarska zbirka Grimani, zlozba u dvorani Drzavnog arhiva u Zadru, travanjsvibanj 2003. / Grimani
Cadastar Collection, Exhibition Hall of the State Archives in Zadar, AprilMay, 2003, Kartografja i Geoinformacije, 8,
168169.
Piljusic Katic, M. (1998): zdanja Drzavnog arhiva u Zadru 19011998, Arhivski vjesnik, god. 41, Zagreb, 186192.
Piplovic, S. (1992): Historijat prvog stabilnog katastra Dalmacije, u: Piplovic, S. (ur.): Blago Hrvatske iz Arhiva mapa za stru i
Dalmaciju, katalog izlozbe odrzane u okviru manifestacije Knjiga mediterana, Split, 2935.
Raukar, T. (2003): Hrvatska u kasnom srednjem vijeku, Povijest Hrvata. Srednji vijek, Skolska knjiga, Zagreb.
Redakcijski odbor (1984): Prilozi za publikaciju 100 godina katastra u Dalmaciji, 18831983, Geodetsko drustvo zajednice
opcina Split, Peti susret geodetskih strucnjaka Dalamacije, Brac, Supetar, 2425. 3. 1984.
Rimac, M., Mladineo, G. (2009): Zadarsko okruzje na mletackom katstru iz 1709. godine, Prvi dio. Donji kotar, Drzavni arhiv u
Zadru, Zadar.
Slukan-Altic, M. (1999): Kartografski izvori za povijest Triplex Confniuma, katalog izlozbe. Hrvatski drzavni arhiv i Zavod za
hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb.
Slukan-Altic, M. (2000):Povijest mletackog katastra Dalmacije, Arhivski vjesnik, god. 43, 171198.
Slukan-Altic, M. (2003): Povijesna kartografja. Kartografski izvori u povijesnim znanostima. Merdijani, Samobor.
Slukan-Altic, M. (2005): Povijest stabilnog katastra Dalmacije: povodom 170-te obljetnice Arhiva mapa za Dalmaciju (1834
2004). Grada i prilozi za povijest Dalmacije, 19, 747.
Soldo, J. A. (2005): Grimanijev zakon. Zakon za dalmatinske krajine iz 1755./56. godine, Golden marketing, Zagreb.
Tomic, M. (1979): Katastar zemljista, u: Pozar, H. (gl. urednik): Tehnicka enciklopedija, svezak 6, JLZ, Zagreb, 724733.
Ungarov, B. (1992): Agrarni odnosi na podrucju Dalmacije tijekom Mletacke vladavine s posebnim osvrtom na Grimanijev
agrarni zakon i Grimanijeve mape, Geodetski list, br. 3, Zagreb, 379387.
POPS URL-ova:
URL1: rena Kolbas: Mali pojmovnik arhivistike, bibliotekarstva i muzeologije
http://public.carnet.hr/akm/AKM_ostali/pojmovnik.html (22. 3. 2010.)
URL2: ARHiNET
http://arhinet.arhiv.hr/ (22. 3. 2010.)
Bttners Inventory and Other Finding Aids for the Grimani Maps Collection
46
KiG 2010, 13
Appendix A
Enrico (Heinrich, Henrik) Bttner
According to the Review of Archival Funds and Col-
lections of the Republic of Croatia, vol. 1, Croatian State
Archives, Zagreb (ed. Kolanovic, 2006), members of the
Bttner family deserve utmost praise for their work on
managing the Zadar State Archive. Dionizije Bttner ar-
rived in Zadar from Split and managed the Archive from
1842 to 1861. n the period from 1867 to 1906, the Ar-
chive was managed by his son Sebastian, who was in
turn succeeded by his son, Eric, who managed the Ar-
chive until 1921. They arranged and drew up an invento-
ry of a large number of archival funds.
Enrico Bttner was born in Zadar on 23 September
1868. He fnished high school in Zadar. Even though he did
not have any formal vocational education, he was taught
palaeography by his father and grandfather, who had spent
a lifetime working at the State Archive in Zadar (DAZD).
Enrico Bttner spoke talian, Croatian, German and Lat-
in. Since DAZD operated under the authority of Regen-
cy of Dalmatia, he was also an employee of the Regen-
cy. He was an assistant clerk from 8 February 1886 until
20 April 1896, he was a notary from 21 April 1896 until 29
November 1898, and he worked as a librarian and archi-
vist from 30 November 1897 until 3 March 1902. He was
the director of the Archive from 1906 to 1921 and there-
upon remained the Archives employee until he died. He
died in Zadar on 28 September 1944. He is well-known
for his work on the Tabularium: archives in Dalmatia jour-
nal, which he started with Josip Alacevic and in which he
published the frst printed inventory of DAZD.
Information about Eric Bttner is listed on grounds of
archival documents: Review of Archival Funds and Col-
lections of the Republic of Croatia, vol. 1, p. 901, Ref.
no. 296 (0251) State Archive in Zadar Zadar (1624);
18141973: vol. 22, bundle no. 44; 12,5 (Kolanovic, 2006).
We need to mention that literature mistakenly states
the year 1903 as the year when Tabularium was printed
along with the DAZD inventory. As stated in the previous
chapter, Tabularium was published from 1901 to 1904 and
the DAZD inventory was frst printed in the 1901 issue.
Appendix B
Contents of Tabularium: Archives
in Dalmatia journal
A copy of Tabularium: archives in Dalmatia is pre-
served at the Research Library in Zadar, bound, call
number Per-D-34. Even though the journal's pagination
seems somewhat unusual from today's point of view, the
text on the journal's cover page which is enclosed at the
end of the book enables us to understand its sequence
and content of articles published from 1901 to 1904.
Dodatak A
Enrico (Heinrich, Henrik) Bttner
Prema Pregledu arhivskih fondova i zbirki Republi-
ke Hrvatske, sv. 1., Drzavni arhiv Zagreb, Zagreb (ur.
Kolanovic, 2006), za rad na uredenju DAZD-a osobito
su zasluzni clanovi obitelji Bttner. Dionizije Bttner do-
ao je u Zadar iz Splita i upravljao Arhivom od 1842. do
1861. U razdoblju 18671906. na celu Arhiva je njegov
sin Sebastijan, kojega pak nasljeduje njegov sin Enrico,
koji upravlja Arhivom do 1921. Oni su sredili i inventari-
zirali mnoge arhivske fondove.
Enrico Bttner roden je u Zadru 23. rujna 1868. Za-
vrsio je petogodisnju gimnaziju u Zadru. Nije dobio for-
malno strucno obrazovanje vec je znanje paleograf-
je stekao sam uceci od oca i djeda koji su takoder pro-
veli radni vijek u zadarskom arhivu. Poznavao je talijan-
ski, hrvatski, njemacki i latinski jezik. S obzirom na to da
je DAZD djelovao pri Namjesnistvu za Dalmaciju, to je i
Bttner bio djelatnik Namjesnistva. Od 8. veljace 1886.
do 20. travnja 1896. radio je kao pomocni djelatnik, od
21. travnja 1896. do 29. studenoga 1898. kao pisar, od
30. studenoga 1897. do 3. ozujka 1902. kao knjiznicar
i arhivist. Voditelj Arhiva bio je u razdoblju 19061921.,
a nakon toga ostaje djelatnikom Arhiva do svoje smrti.
Umro je u Zadru, 28. rujna 1944. Posebno je poznat po
tome sto je 1901. godine zajedno s Josipom Alacevicem
pokrenuo casopis Tabularium: arhivi u Dalamciji i u nje-
mu objavio prvi tiskani inventar DAZD-a.
Podaci o Enricu Bttneru navedeni su na temelju ar-
hivske dokumentacije: Pregled arhivskih fondova i zbir-
ki RH, 1. sv., str. 901, red br. 296. [0251] Drzavni arhiv
Zadar Zadar (1624); 18141973: knj. 22, svez. 44;
12,5 (Kolanovic, 2006).
Spomenimo da se u literaturi pogreno navodi go-
dina 1903. kao godina tiskanja Tabulariuma s inventa-
rom DAZD-a. Kao sto smo pokazali u prethodnom po-
glavlju, Tabularium je izlazio u razdoblju 19011904., a
inventar DAZD-a prvi put je tiskan u njegovu prvom bro-
ju 1901. godine.
Dodatak B
Sadrzaj casopisa Tabularium: arhivi Dalmacije
Primjerak casopisa Tabularium: arhivi Dalmacije cuva
se uvezan u Znanstvenoj knjiznici Zadar, signatura Per.
D 34. ako je numeracija stranica u casopisu neobic-
na s danasnjih gledista i obicaja, prema tekstu na kori-
cama casopisa koje su prilozene na kraju knjige mogu-
ce je steci uvid u redoslijed i sadrzaj clanaka koji su izla-
zili u casopisu u razdoblju 19011904.
Bttnerov inventar i druga obavijesna pomagala za zbirku Mape Grimani KiG 2010, 13
47
TABULARUM: arhivi u Dalmaciji, dio. 1., sv. 1., god. 1901.
Sadrzaj:
I. Program
. Arhivi starinski spisi kod c. k. dalmatinskog Namjesnistva Opci ogled .......................................................110
. Posebni dio arhiva Prva knjiga Dukala i Odredaba sa ogledom poviestno-zemljopisnim .........................118
IV. Morejski rat Poviest i isprave .....................................................................................................................124
Zadar, 1901.
TABULARUM: arhivi u Dalmaciji, dio. 1., sv. 2., god. 1901.
Sadrzaj:
. E. Bttner Archiv S. Dmitra Posebni dio Arhiva starinski spisa kod c. k. dalmatinskoga Namjesnistva ... 1118
. J. Alacevic Prva knjiga Dukala i Odredaba ..............................................................................................1934
. J. Alacevic Morejski rat god. 1684.1699. ...............................................................................................2540
V. F. Divnic Omegjasenje Dalmacije god. 1671 Stari stecaj .........................................................................18
V. J. Alacevic Krize grada Makarske . godine 1807. .....................................................................................116
Zadar, 1901.
TABULARUM: arhivi u Dalmaciji, dio. 1., sv. 3., god. 1901.
Sadrzaj:
I. E. Bttner Archiv S. Domenika Posebni dio Arhiva starinski spisi kod
c. k. dalmatinskoga Namjesnistva ...................................................................................................................1934
. J. Alacevic Prva knjiga Dukala i Odredaba ..............................................................................................3542
. J. Alacevic Morejski rat god. 1684.1699. ...............................................................................................4148
V. F. Divnic Omegjasenje Dalmacije god. 1671 Stari stecaj .......................................................................924
V. J. Alacevic Krize grade Makarske . Godine 1807. ...................................................................................1732
Zadar, 1901.
TABULARUM: arhivi u Dalmaciji, dio. 1., sv. 4., god. 1901.
Sadrzaj:
I. E. Bttner Archiv S. Domenika Posebni dio Arhiva starinski spisi kod
c. k. dalmatinskoga Namjesnistva ...................................................................................................................3550
. J. Alacevic Morejski rat god. 1684.1699. ................................................................................................4964
V. F. Divnic Omegjasenje Dalmacije god. 1671 Stari stecaj ....................................................................2540
V. J. Alacevic Krize grade Makarske . Godine 1807. ...................................................................................3348
Zadar, 1901.
Bttners Inventory and Other Finding Aids for the Grimani Maps Collection
48
KiG 2010, 13
TABULARUM: arhivi u Dalmaciji, dio. 2., sv. 1., god. 1902.
Sadrzaj:
I. E. Bttner Archiv S. Domenika Posebni dio Arhiva starinski spisi kod
c. k. dalmatinskoga Namjesnistva ...................................................................................................................5166
. J. Alacevic Morejski rat od god. 1684.1699. ...........................................................................................6580
. F. Divnic Omegjasenje Dalmacije god. 1671 Stari stecaj .....................................................................4156
V. J. Alacevic Krize grade Makarske . Godine 1807. .................................................................................4964
Zadar, 1902.
TABULARUM; arhivi u Dalmaciji, dio. 2., sv. 2., god. 1902.
Sadrzaj:
I. E. Bttner Archiv S. Domenika Posebni dio Arhiva starinski spisi kod
c. k. dalmatinskoga Namjesnistva .....................................................................................................................6782
. J. Alacevic Morejski rat od god. 1684.1699. ...........................................................................................8196
. F. Divnic Omegjasenje Dalmacije god. 1671 Stari stecaj Svrsetak . .................................................5772
V. J. Alacevic Krize grade Makarske . Godine 1807. Svrsetak ................................................................6572
V. J. Alacevic Kapetan Marko Ponte. Cjelovito. ..............................................................................................164
Zadar, 1902.
TABULARUM: arhivi u Dalmaciji, dio. 2., sv. 3., god. 1902.
Sadrzaj:
I. E. Bttner Archiv S. Domenika Posebni dio Arhiva starinski spisi kod
c. k. dalmatinskoga Namjesnistva. ..................................................................................................................8398
. J. Alacevic Dukali e Terminaciuni .............................................................................................................4358
. J. Alacevic Morejski rat od god. 1684. 1699. .................................................................................... 97104
V. A. Markovic Omegjasenja Dalmacije. Cjelovito ..........................................................................................124
Zadar, 1902.
TABULARUM: arhivi u Dalmaciji, dio. 2., sv. 4., god. 1902.
Sadrzaj:
I. E. Bttner Archiv S. Domenika ................................................................................................................ 99114
. J. Alacevic Dukali e Terminaciuni ............................................................................................................5974
III. id. Morejski rat od god. 1684. 1699. ....................................................................................105120
V. id. Zlatna knjiga, stare Splijetske obcine .........................................................................................116
Zadar, 1902.
Bttnerov inventar i druga obavijesna pomagala za zbirku Mape Grimani KiG 2010, 13
49
TABULARUM: arhivi u Dalmaciji, dio. 3., sv. 1., god. 1903.
Sadrzaj:
I. E. Bttner Archiv S. Domenika .............................................................................................................. 115130
. J. Alacevic Dukali e Terminaciuni ............................................................................................................7590
III. id. Morejski rat .........................................................................................................................121136
V. id. Zlatna knjiga, stare Splijetske obcine .......................................................................................1732
Zadar, 1903.
TABULARUM: arhivi u Dalmaciji, dio. 3., sv. 2., god. 1903.
Sadrzaj:
I. E. Bttner Archiv S. Domenika ..............................................................................................................131146
. J. Alacevic Dukali e Terminaciuni ......................................................................................................... 91106
. id. Zlatna knjiga, stare Splijetske obcine .................................................................................... 3348
V. P. Kasandric Oporuka Hanibala Lucica .....................................................................................................116
Zadar, 1903.
TABULARUM: arhivi u Dalmaciji, dio. 3., sv. 3., god. 1903.
Sadrzaj:
I. E. Bttner Archiv S. Domenika ..............................................................................................................147162
II. id. Morejski rat .............................................................................................................................137152
. id. Zlatna knjiga, stare Splijetske obcine (svrha) .............................................................................4960
V. A. Markovic Nadodatak prvomu pismu vrhu Dalmatinskih medja .............................................................116
Zadar, 1903.
TABULARUM: arhivi u Dalmaciji, dio. 3., sv. 4., god. 1903.
Sadrzaj:
. E. Bttner Archiv S. Domenika (Svrsetak Dila )....................................................................................163176
. J. Alacevic Krize Makarskog grada u god. 1808., 1809., 1810.
Devet velikih listova(Svrseno) .........................................................................................................................1144
Zadar, 1903.
TABULARUM: arhivi u Dalmaciji, dio. 4., sv. 1., god. 1904.
Sadrzaj:
. E. Bttner Archiv S. Domenika (Dio ) ....................................................................................................... 116
. J. Alacevic Morejski rat .........................................................................................................................153168
. A. Maccovich Nadodatak prvomu pismu vrhu dalmatinskih medja (Svrseno) .........................................1737
Zadar, 1904.