Vladimir Sokol

Rimski metal s Kuzelina

(iskapanja 1990. - 1997.)
ROMAN METALWORK FROM KUZELIN

MUZEJ PRIGORJA
SESVETE ZAGREB
1998.
 SADR@AJ
CONTENTS

UVOD 5

RIMSKI METAL S KUZELINA

CROMAN METALWORK FROM KUZELIN 7

LITERATURA 19

KATALOG 20
IZLOŽBA/EXHIBITION
Autor / Author
Vladimir Sokol

Tehnièka izvedba / Tehnical realization

Dubravka Habuš Skendžiæ
Irena Petrinec

Fotografije / Photographs
Vladimir Sokol

KATALOG/CATALOGUE
Nakladnik / Publisher
Muzej Prigorja, Sesvete-Zagreb

Za nakladnika / For the publisher

Vladimir Sokol

Urednik / Editor - Tekst / Text

Vladimir Sokol

Restauracija metala / Restoration of metal

Nikola Ehrlich

Crteži / Drawings
Irena Petrinec

Fotografije / Photographs
Dragan Peliæ

Atribucije novca / Coins attributions

Edgar Fabry

Lektor / Language advisor

Tihomira Mršiæ

Prijevod / Translation
Krsto Mažuraniæ

Oblikovanje kataloga / Catalogue designe

Krešimir Bauer

Istraživaè / Reseacher
Vladimir Sokol

Tisak / Print
InArt

Tiskanje kataloga i realizaciju izložbe financijski je

podržao:
Financial aid for printing the catalogue and
mounting the exhibition was granted by:
Gradski ured za kulturu, Zagreb
City Office for Culture, Zagreb
UVOD INTRODUCTION
T
D
he archaeological site of Kuzelin near Donja
Glavnica was discovered in mid-seventies. First
probings, and systematic protective and
o otkriæa i iskapanja arheološkog lokaliteta examination excavations, commenced in 1981, and
Kuzelin kod Donje Glavnice došlo je sredinom i u continue to the present days. Most early discoveries
drugoj polovici sedamdesetih godina. Najprije in the Antic and Late Antic strata were exhibited as
sondažni, a zatim sustavni zaštitno-istraživaèki “40 Years of Archaeological Examination in
radovi zapoèeli su 1981. godine i traju sve do Northwestern Croatia” at Koprivnica, Varaædin, and
danas. Ti raniji rezultati o antièkim i kasnoantièkim Zagreb in 1986-1987; then as “Archaeological and
slojevima veæim su dijelom izlagani na izložbama: Older Past of Zagreb and Sesvete Prigorje” at
Koprivnica-Varaždin-Zagreb 1986-1987. pod Sesvete, Bjelovar, and Koprivnica in 1987; also, as
imenom “40 godina arheoloških istraživanja
“Zagreb Before Zagreb” in celebration of the 900th
sjeverozapadne Hrvatske”, Sesvete-Bjelovar-
anniversary of the Town and the See in 1994.
Koprivnica 1987. “Iz arheološke i starije prošlosti
Papers describing the site were published since
Zagreba - Sesvetskog prigorja”, te u Zagrebu
1986, and presented at home and international
1994. godine, u povodu 900.obljetnice grada i
symposiums: Zagreb, 1992; Regensburg, 1993;
biskupije: “Zagreb prije Zagreba”. Zatim, referirani
su na razlièitim domaæim i meðunarodnim Ajdovšèina, 1994; Split, 1994; and Lendava, 1995.
skupovima: u Zagrebu 1992., Regensburgu 1993., The importance and scope of discoveries, quite
Ajdovšèini 1994., Splitu 1994., Lendavi 1995., te comparable to the most recent results in
objavljivani u nizu rasprava od 1986. godine. neighbouring countries — e.g. Slovenia and Austria
Znaèaj i opseg nalaza kompatibilan s najnovijim — suggested that a series of introductory
rezultatima susjednih zemalja (kao npr. Slovenije i specialised exhibitions need be presented to the
Austrije) sugerirao je da se, prije pristupa Croatian public before undertaking a complete
monografskoj obradi i ekspoziciji, nastavi s nizom monographic interpretation and exposition.
pripremnih specijalistièkih izložbi izlaganja graðe, In this vein, the present exhibition is meant to
pa time i upoznavanja hrvatske javnosti s tim introduce the result of the latest work at the site in
nalazištem. U tom smislu ovom izložbom želi se 1990-1997, putting at display so far unpublished
predstaviti novije razdoblje od 1990. do 1997. finds of metal artifacts, the “artes minores”. A certain
godine s najveæim dijelom još neobjavljenim number of small objects was found earlier, but
nalazima metalnih artefakata “artes minores”. Manji being so far unpublished, as well as complementary
dio predmeta iz prethodnog je razdoblja, no isto in function and form to the main body, they may be
tako pretežno neobjavljen, a svojom funkcijom i attractive to the inexpert eyes.
formom nadopunjuje koncepciju izložbe i bit æe Citizens of Zagreb will find it interesting, no doubt,
zanimljiv i manje struènom promatraèu. Za that Kuzelin is the most complex archaeological site
graðane Zagreba bit æe takoðer zanimljivo znati da in the metropolitan area, and that 5000 of its
je Kuzelin danas najkompleksniji arheološki duration represents an important item in the new, as
lokalitet na podruèju grada, kojega se trajanje of recently, comprehending the “beginnings of
prostire kroz blizu 5000 godina, što je znaèajno za Zagreb”.
sada nove spoznaje “uz poèetke stvaranja It should be noted, however, that some finds came
Zagreba”. Naposljetku, atribucija i datiranje nekih into the light of day no earlier than six months ago,
nalaza još uvijek imaju preliminarni karakter. Neki so their attribution and dating is but preliminary and
predmeti izišli su iz zemlje tek prije pola godine te tentative.
æe možda biti moguæe druge interpretacije. Many expert colleagues gave their fair share in this
Velik je broj struènjaka i kolega sudjelovao u ovom project, or but visited the site with kind disposition
projektu, ili je posjetio lokalitet u tijeku istraživanja during work there these many years, for which I
kroz protekli niz godina pa se svima srdaèno thank them most heartily, also my dilligent team in
zahvaljujem; mojoj ekipi iz D. Glavnice i Moravèa, a Donja Glavnica and Moravèe, and especially Pavo
posebno Pavi Vojvodi, koji je sudjelovao u samim, Vojvoda who was there at the very beginnings, so
za mene veoma bitnim, poèecima i kasnije, te crucial for me, and later; and of course, Slavko
Slavku Cigleneèkom, na nepromijenjenoj podršci i Cigleneèki with his staunch support and unwavering
prijateljskoj konstanti svih ovih godina. friendship all these years.
prof. Vladimir Sokol

5
RIMSKI METAL S KUZELINA ROMAN METALWORK FROM
(iskapanja 1990. - 1997.) KUZELIN
V išeslojni arheološki lokalitet smješten na brijegu
Kuzelin iznad Donje Glavnice sjeverno od Sesveta*
T he multistratum archaeological locality on the hill
Kuzelin over Donja Glavnica north of Sesvete* has
kontinuirano je naseljavan u mnogim stoljeæima, ali been continually inhabited through millenia. It has
i tisuæljeæima. Više je od pet tisuæa godina kako se been more than 5000 years since the first human
prva ljudska stopa zaustavila na njemu: veæ od foot stepped on it in the Copper Age (Eneolithic)
bakrenog doba, eneolita, u 4-3. tisuæljeæu pr. K., te in the IV-III Milennium B.C. Human presence was
preko kasnog bronèanog doba, tzv.”kulture žarnih there also in the Late Bronze Age (the urn field
polja” 1000. (900.) - 700. godine pr. K., s culture) in 1000 (900) - 700 B.C. and the Early Iron
prijelazom u starije željezno doba, halštat, zatim Age (the Hallstatt), then in the Late Iron Age (the
preko mlaðeg željeznog doba, keltskolatenskog, u Celtic La Tène) in the II and I Centuries B.C., as
II. i I. stoljeæu pr. K., pa sve do klasiènog antièkog well as in the Classical Antic in the II and III
u II-III. stoljeæu, kasnoantièkog u IV-V. stoljeæu, i Centuries A.D., Late Antic in the IV and V
doba seobe naroda u 2. polovici VI. stoljeæa. Isto Centuries, and during the Great Migrations in the
tako, u neposrednoj blizini Kuzelina, u njegovu 2nd half of the VI Century.
podnožju, u mjestima Blaguša, Donja Glavnica i In the immediate vicinity of Kuzelin, at the villages
Moravèe, takoðer se nalazi više ubiciranih i of Blaguša, Donja Glavnica, and Moravèe at its
istraživanih arheoloških lokaliteta od prapovijesti do foot, there are also numerous ubicated and
rimskog (brojne villae rusticae) i examined archaeological sites from ancient to the
kasnosrednjovjekovnog vremena. Istražujuæi uz to Roman (many villae rusticae) and Late Mediaeval
sustav naseljavanja medvednièkog brdsko- times. The study of the habitation practice in Mount
prigorskog prostora tijekom dugih povijesnih Medvednica mountain and foothill areas
razdoblja, mogli smo utvrditi èinjenicu da se sva demonstrated that all documented Mediaeval
središta dokumentima potvrðenih srednjovjekovnih settlements there, as well as all parish and chapter
naselja u tom prostoru, te sve srednjovjekovne churches between Èuèerje and Sv. Ivan Zelina (and
župne i filijalne crkve izmeðu Èuèerja i Zeline (i beyond), are situated at the elevation of ±200
dalje), nalaze na koti od ± 200 m nadmorske metres above sea. Antic villae rusticae in each of
visine, kao i da se u svim tim naseljima those dozen: settlements were also built at the
(dvanaestak) nalaze antièke villae rusticae takoðer same elevation. If any one of the three elements is
na istoj koti. Susretne li se tijekom istraživanja discovered at a site, so shall the other two (!). Why
terena bilo koji od tih elemenata,otkrit æe se i ostala is it so, if equally valuable settling spots can be
dva (!). Zašto je to tako, kada ispred i iza tih sela found in the front of, and behind, these villages?
nalazimo jednako vrijedne prostore za naseljavanje Surely, the local microclimatic peculiarities played
?. Jedan od vrlo znaèajnih razloga svakako su an important role: the fog from the plains climbs
mikroklimatske osobine kraja: u jesen, zimu i uphill up to the lower village limits; futher up, in the
proljeæe magla iz ravnice uspinje se do poèetka village itself, the Sun shines unhindered. Also, often
reèenih mjesta, a dalje u selu sja sunce; nadalje, enough, when up to the higher village limits it rains,
padanje kiše u to doba može se pratiti do futher uphill it snows! (author’s personal
završetka naselja, a dalje pada gusti snijeg (vlastita observation during the last 25 years; list of
redovita zapažanja u proteklih 25 godina), itd. localities, Sokol 1997). A similar phenomenon
(Sokol 1997, popis lokaliteta). Slièan sustav èini se seems to exist in the hills of the Slavonski Brod
da postoji npr. u slavonskobrodskom prigorju, a za area; localities elsewhere need to be investigated.
druga bi trebalo provesti dodatna istraživanja. Ako If such climatic “200 m limit” existed in ancient
bi se takva organizacija, po “pravilu ± 200 m times, it can be supposed that prehistoric remains
nadmorske visine”, mogla smjestiti u još starije could be found within foothill villages. Papers were
vrijeme, onda bismo i prapovijesna naselja written on the subject, and reports were given at
predrimskih slojeva gradišta Kuzelina mogli symposiums and congresses (Sokol, 1981, 1986,
hipotetièki tražiti u središtima prigorskih naselja. O 1994a, 1994b, 1996a, 1996b).
svemu tome ranije je više puta pisano ili referirano We shall be interested here mainly in the most
na domaæim i meðunarodnim znanstvenim recent periods in the history of this complex site:

7
skupovima i kongresima (Sokol 1981, 1986, the Roman and the Great Migrations, in the III
1994a, 1994b, 1996a, 1996b). Nas æe ovdje najviše through VI Centuries. Introductory field
zanimati posljednje doba razvoja života na tom recognoscing, and later extensive examinations,
složenom nalazištu: rimsko doba i doba seobe were started in 1975, and work on the site has
naroda u vremenu od II. do VI. stoljeæa. Poèetna been in progress intermittently till the present. This
terenska rekognosciranja pa kasnija sondiranja i Late Antic military refuge, called “the old pagan
opsežna istraživanja zapoèela su još 1975. godine town” (castrum antiquum paganorum, 1328, CD III)
te s manjim prekidima traju sve do danas. Taj never underwent a feudal restoration and so, apart
kasnoantièki vojnorefugijalni kompleks, veæ u from recent eminor agricultural interferrence,
srednjem vijeku nazvan “stari poganski grad” remained intact till the modern times.
(castrum antiquum Paganorum, 1328., CD III), nije The Roman and Late Antic castrum is situated on
doživio svoju feudalnu obnovu te je zahvaljujuæi the hill Kuzelin at the elevation of 511 m.
tomu, osim nešto manjih recentnih poljoprivrednih Cadastrally, it belongs to the village of Donja
radova, ostao netaknut sve do modernog vremena. Glavnica to the east of Zagreb near the Laz Pass
between Kašina and Marija Bistrica, which
Rimski i kasnoantièki kastrum na brijegu Kuzelinu connects the regions of Prigorje and Zagorje.
nalazi se na uzvisini od 511 m apsolutne visine nad After the termination of the Noric kingdom under
morem. Katastarski pripada mjestu D. Glavnica a Roman protectorate at the close of the I Century
nalazi se na istoènoj strani Zagreba, u blizini B.C., and the brief period of Emperor Tiberius’
prijevoja Laz, izmeðu Prigorja i Zagorja, izmeðu military activity against the Illyrian insurrection in
Kašine i Marije Bistrice. Nakon ukidanja Norièkog the first decade A.D. (Pinteroviæ 1978, 32-33),
Kraljevstva, pod protektoratom Rimske Države launched from Poetovio (Ptuj) and Siscia (Sisak)
potkraj I. stoljeæa prije Krista, te kraæeg vremena along the roads around Kuzelin, the next two
Tiberijevih vojnih operacija, sa sjedištem u Ptuju i centuries were entirely tranquil under the pax
Sisku, protiv ilirskih ustanika u prvom desetljeæu Romana.
nove ere (Pinteroviæ 1978, 32-33) cestama koje su The grand era of Rome saw hundreds of new
prolazile oko Kuzelina, u sljedeæa dva stoljeæa, na towns built everywhere, countless roads beside
njemu æe zavladati duboki mir. Nastupa “pax traditional lines criss-crossed the ever expanding
Romana”, veliko doba Rima. Nastaju stotine novih Empire, new big ports dotted seas and rivers —
gradova, bezbrojne komunikacije, izvan svih ranijih the river Sava was no exception.
tradicionalnih pravaca ispresijecaju Imperij, Kuzelin went untouched by these activities for
mnogobrojne villae rusticae prekrivaju posve nove i almost two centuries; archaeological remains from
dotad netaknute prostore, velike luke grade se na that time are totally lacking. Then suddenly, peace
morima i rijeènim tokovima, pa tako i na Savi; was shattered: northern provinces, including
Carstvo se širi. Kuzelin gotovo dva stoljeæa ne Pannonia, came under peril from Germanic Quadi
sudjeluje u aktualnim zbivanjima. Arheološki nalazi and Markomanni. Kuzelin resumes its earlier role of
iz toga vremena posve izostaju. Iznenada, taj mir je the last refuge. At the time, villae rusticae had been
doveden u pitanje: germanski Quadi i Markomani built at its foot: one at today”s Blaguša, two at
ugrožavaju sjeverne provincije, pa tako i Panoniju. Moravèe, and two (one of which with thermal
Kuzelin, ponovo kao nekad, postaje posljednje facilities) at Donja Glavnica. In the wider perimeter
utoèište ugroženih i napadnutih. U to vrijeme veæ of eight kilometres there are ubicated or presumed
su izgraðeni stambeno-gospodarski i termalni ten more rural estates (map 1). This remarkable
kompleksi ladanjskih vila u njegovu podnožju u infrastructure financed, so to speak, the first
današnjoj Blaguši (jedna), D. Glavnici (dvije, jedna “modern” restoration of Kuzelin at the close of the
s termalnim sklopom) i Moravèu (dvije). Takoðer u II Century. Such cyclic restorations and partial,
drugoj “liniji” naselja, u krugu od osam kilometara, probably never complete, desertions, caused by
ubicirano je ili pretpostavljeno još desetak drugih wartime perils, went on through centuries. In Antic
ladanjsko-gospodarskih objekata (karta 1). Ta times, it seemingly happened four times at our
znaèajna infrastruktura financirala je, da tako examined castrum, and we defined four phases of
kažemo, prvu “modernu” obnovu Kuzelina koncem habitation there.
II. stoljeæa. Takva ciklièka obnavljanja i djelomièna,
vjerojatno nikada potpuna napuštanja, uvjetovana
iskljuèivo ratnom opasnošæu, ponavljala su se
stoljeæima. Na našem istraživanom kastrumu
(Karta 2) to se tijekom antike, èini se, dogodilo èak
èetiri puta, što smo odredili kao faze trajanja života
na njemu.

8
Karta 1 (Arh. vest. 45, 1994.)

Karta 2 (Arh. vest. 45, 1994.)

9
KUZELIN - I. F A Z A KUZELIN — First Phase
Za utvrðivanje I. povijesnodobne FAZE izgradnje In defining the FIRST PHASE in the development of
Kuzelina, sada kao rimskoga kastruma, Kuzelin as a Roman castrum, the most relevant are
najrelevantniji su numizmatièki nalazi. Sam kulturni the numismatical finds. This stratum is very thin
sloj vrlo je tanak i teško ga je razluèiti od kasnijih. and hardly discernible from the later ones. The
To su nalazi novca: 3 primjerka aseva i 1 dupondija following coinage was found: three asses and one
Faustine Starije (138-161.) prilièno dobro oèuvana, dupondium of Faustina Senior (138-161), all four
te as i posebno jedan dupondij Faustine Mlaðe well preserved, and one dupondium of Faustina
izuzetne, kovnièki nove kvalitete, s tankom Junior. The fifth coin is of exquisite, new mintage
prozirnom plemenitom patinom. On nije mogao biti quality with a thin, transparent precious patina. It
dugo u optjecaju prije no što je dospio u zemlju. could not have been long in circulation before
Uz ove pronaðeno je i 5-6 aseva Trajana-Hadrijana, being lost in the soil. Further, a half dozen assses
gotovo neèitljivih od istrošenosti u kolanju, što of Trajan-Hadrian which are so worn down by use
govori u prilog moguænosti da su i oni dospjelu u that they could have also been deposited in the
zemlju posljednjih desetljeæa II. stoljeæa. Tu skupinu last decades of the II Century. The group is
završava nalaz srebrnog novca Septimija Severa completed with silver coinage of Septimus Severus
(193-211.), s prijelaza II/III. stoljeæa, srednje (193-211) of medium preservation. The time is also
oèuvanosti. Ovo vrijeme odreðuje još i nalaz (Sokol dated by the tipologically defined fibula with the pin
1986, 130/163) tipološki definirane snažno missing (Košæeviæ1980, 21, XII/86). In summation,
profilirane fibule, bez pripadajuæe igle (Košèeviæ the first big restoration of Kuzelin in Roman times
1980, 21, XII/86). Ukratko, prva velika obnova opened by the state defence activities under
Kuzelina u rimsko doba zapoèela je državnim Marcus Aurelius after 166 A.D. His crossing the
obrambenim aktivnostima koje su provedene u Danube (Maškin 1968, 402-403) broke the Quadi
doba Marka Aurelija iza 166. godine. Njegov and Markomanni incursions north of the Limes and
prelazak Dunava (Maškin 1968, 402-403) slomio je put things back to normal; for a century, at least.
invazijske aktivnosti Quada i Markomana sjeverno REFERENCE LOCALITY: Aquae Iasae (Varaždinske
od limesa, i sve je ubrzo vraæeno u svoje tokove; Toplice), 35 km NE, examinations of the urban
barem za jedno stoljeæe. zone 1953-1990 (approx. 7000 m2); FIRST PHASE:
REFERENTNI LOKALITET: - Aquae Iasae I-II Century; many finds of autochtonous and
(Varaždinske Toplice), 35 km S/I, istraživanja imported ceramics, glassware, coinage — the
urbane zone 1953-1990. (cca 7000 m2); I. FAZA: layer of demolished architecture ascribed to
I-II. stoljeæe; brojni nalazi autohtone i importirane Markomanni wars (Vikiæ, Gorenc 1980, 18-21).
keramike, staklo, novac - sloj rušenja arhitekture
pripisan je markomanskim ratovima (Vikiæ, Gorenc
1980, 18-21).
KUZELIN — Second Phase
The next, SECOND PHASE in rebuilding Kuzelin
started with the momentous events in the 2nd half
KUZELIN - II. F A Z A of the III Century. Huge barbarian horde, especially
Goths, massed on the north-eastern borders of the
Sljedeæa, II. FAZA obnove utvrde na Kuzelinu Empire. This stratum is much thicker, as habitation
zapoèinje krupnim dogaðajima u 2. polovici III. lasted longer. Pieces of material culture other than
stoljeæa. Velike mase barbara, posebno Gota, coinage appear here: ceramics, remains od
nagomilale su se na sjeveroistoènim granicama dwellings, metal utilities. The series of coinage
Imperija. Sloj obnove sada je puno veæi, a život na finds, mainly of the antoninianus type and much
njemu održavan u nešto dužem razdoblju. Ovoga more numerous than those from the FIRST PHASE,
puta, uz numizmatiku, javljaju se i drugi elementi includes Gallienus (253-268) and his wife Salonina,
materijalne kulture: keramièki nalazi, ostaci Claudius II the Goth (268-270), and Aurelian (270-
nastamba, utilitarni metalni predmeti. Serija nalaza 275). Then there is a certain chronological break in
novca, uglavnom tipa antoninijana, zapoèinje s circulation/finding of money. Probably at the time,
Galijenom (253-268.) i suprugom mu Saloninom on the southern side of the upper defence plateau,
koji su bili relativno brojni, zatim novcem Klaudija two discovered dwellings with floors of square
II. Gotskog (268-270.) i Aurelijana (270-275.), koji je brick had been built. Here some extremely rare
takoðer dosta brojan, sveukupno puno brojnijim od specimens of fine ceramic with symetrical waveline
nalaza novca iz prethodne I. FAZE. Iza toga between regularly incised lines, relievoed goblets
ponovno nastupa stanovit prekid u on stems of hard-burned clay, and the only ever

10
kolanju/nalazima novca. U tom vremenu, na strani plain and relievoed terrae sigilliatae were found. In
okrenutoj jugu gornjeg obrambenog platoa, four villae rusticae (two each in Donja Glavnica and
najvjerojatnije nastaju dva otkrivena stambena Moravèe finds of terra sigillata are also extremely
objekta s podovima od kvadratne opeke. Tu su rare (Sokol 1986, 112/1, 2). The finds of a well-
naðeni izuzetno rijetki primjerci ulomaka fine preserved knee-jointed fibula with fine precious
keramike sa simetriènom valovnicom izmeðu patina and notched decoration on the “shield”
pravilnih urezanih linija, reljefnih kupa na nozi od (Košèeviæ 1980, 27-28, XXIV/191), a silver signet
tvrdopeèene gline, te obiène i reljefne terrae ring and the hallmark IH, and a well-worn from use
sigillatae jedine do sada uopæe pronaðene. U èetiri and repaired bulbed fibula (the missing bulb
istraživane ladanjske kuæe (D. Glavnica 2; Moravèe replaced with a non-matching other one) from III/IV
2) slièna je situacija: nalazi terrae sigillatae vrlo su Century (Pröttel 1988, 372/TYP 2B) also belong to
rijetki (Sokol 1986, 112/1, 2). Vremenu 2. polovice the 2nd half of the III Century. Both fibulae were
III. stoljeæa pripada nalaz dobro saèuvane also found on the south-western side of the
koljenaste fibule s finom plemenitom patinom i castrum, near the brick floor mentioned above
urezanim kružnim ukrasom na “štitu” (Košèeviæ (Sokol 1986, Sl. 79/125). It can therefore be
1980, 27-28, XXIV/191), srebrnog prstena s presumed that in the last third of the III Century the
gemom i znakom “IH”, a takoðer i jedne dugo second restoration took place, predominantly at
rabljene lukovièaste reparirane fibule (zamijenjena the southern half of the plateau, on this strategic
izgubljena lukovica drugom ponešto razlièitom) s 511 m high hill between two north-western Croatian
prijelaza III/IV. stoljeæe (Pröttel 1988, 372/TYP 2B). regions — Posavina with the river Sava and
Obje fibule takoðer su otkrivene na jugozapadnoj Prigorje, and Hrvatsko Zagorje.
strani kastruma, a u blizini spomenutih podnica od After this militarily very unsafe time there follows a
opeka (Sokol 1986, Sl. 79/125). Može se dakle possible short intermediate period at the beginning
smatrati da u posljednjoj treæini III. stoljeæa dolazi of the IV Century with only several finds of
do druge obnove na tom strateškom visu od 511 Maxentius’ (307-312) coins, with so far no other
m, više na južnoj polovici platoa, a na razmeðu notable finds.
današnjih dvaju sjeverozapadnih hrvatskih REFERENCE LOCALITY: Aquae Iasae (Varaždinske
povijesnih prostora: Posavine s dolinom rijeke Save Toplice), 35 km NE, examinations of the urban
i Prigorjem, te Hrvatskim Zagorjem. zone 1953-1990; SECOND PHASE: the end of the
II, 2nd half of the III Centuries; restoration of the
Nakog ovog, vojno nesigurnog vremena, slijedi capitolium and forum, then a stratum of demolition
možda jedna kratka me- ðufaza poèetkom IV. ascribed to Gothic raids in the 2nd half of the III
stoljeæa, s tek nekoliko nalaza Maksencijeva (307- Century (Vikiæ, Gorenc 1980, 12, 15).
312.) i Licinijeva (308-324.) novca, bez zasad
drugih posebno izdvojenih nalaza.
REFERENTNI LOKALITET: - Aquae Iasae
KUZELIN — Third Phase
(Varaždinske Toplice), 35km S/I, istraživanja urbane
zone 1953-1990. (cca 7000 m2); II. FAZA: kraj II. The main, THIRD PHASE of Late Antic habitation at
stoljeæa - 2. polovica III. stoljeæa; obnova kapitolija i Kuzelin, is amply documented by the finds from
foruma, zatim sloj rušenja pripisan upadima Gota u the last third of the IV, and first third of the V
2. polovici III. stoljeæa (Vikiæ, Gorenc 1980, 12, 15). Centuries. Many coins of Emperors Valentinian i
Valens, Valentinian II, Gratian, Theodosius,
Arcadius, and Honorius from 365-423, as well as a
number of quite small worn-out coins from the 1st
KUZELIN - III. F A Z A half of the V Century comprise what statistical
numismatic analysis shows to be two thirds of all
Glavna III. FAZA kasnoantièkog naseljenja Kuzelina Roman coinage found at Kuzelin. Some of those
bogato je dokumentirana nalazima zadnje treæine are almost of mint quality, though most are poorly
IV. i prve èetvrtine V. stoljeæa. Nju zapoèinje bogata preserved either due to long circulation, or to flow
serija novca careva Valentinijana I, Valensa, of time. Of note is a faulted coin, i.e., a one with
Valentinijana II., Gracijana, Teodozija, Arkadija i obverse with no reverse or rather, with negative
Honorija iz razdoblja 365-423. godina, kao i više obverse instead of the proper reverse, which is a
nalaza posve malih izlizanih novèiæa iz prve numismatical rarity.
polovice V. stoljeæa. Statistièka numizmatièka In this THIRD, main PHASE the fortification
analiza pokazuje da više od 2/3 nalaza rimskog underwent remarkable changes in its defensive
novca na Kuzelinu pripada navedenom vremenu. role: formerly a merely local defensive construction
Neki od tih primjeraka gotovo su kovnièke kvalitete, with a presumably timber rampart, it become a
no veæina je, što optjecajem što utjecajem regional fort with a garrison at a very important

11
vremena, dosta loše ušèuvana. Pronaðen je i Imperial inter-province North-South
primjerak novca s greškom, otkovan samo s communication. The Maximinus the Thracian’s
aversom bez reversa, odnosno negativom aversa milestone from approx. 236 A.D. found south of
na drugoj strani, što predstavlja numizmatièku Kuzelin on the ubicated road to Andautonia on the
rijetkost. U toj treæoj, glavnoj fazi naseljavanja, southern bank of Sava downstream of Sesvete
dolazi do znaèajnih promjena u njegovoj demonstrates a road toward Siscia and further on,
obrambenoj funkciji: od relativno lokalnog toward Salona (Klemenc 1938, 108). The northern
obrambenog objekta, èini se drvenih bedema, on road toward Poetovio and Carnuntum (east of
postaje regionalna utvrda s vojnièkom posadom na Vienna) is quite certain; it was the shortest way for
vrlo znaèajnoj interprovincijskoj komunikaciji sjever- Diocletian to travel from his residence at Spalato
jug Imperija. Nalaz miljokaza Maksimina Traèana iz near Salona to his well-known meeting with
oko 236. godine, južno od Kuzelina, na ubiciranoj tetrarches at Carnuntum in 307 A.D. (Ferrero1922,
trasi ceste za Andautoniju, na južnoj obali Save 62). It appears that indeed at the close of the IV
ispod Sesveta, svjedoèi o putnom pravcu prema Century, or no later than the beginning of the V, a
Sisciji, i dalje prema Saloni (Klemenc 1938, 108). military unit was positioned at Kuzelin, with the job
Sjeverni pravac prema Petoviju i dalje Karnuntumu of securing what was even at that time one of the
(ist. od Beèa) sasvim je odreðen; to je ujedno i main, possibly even the most important, south-
najkraæi put kojim je Dioklecijan iz rezidencije u north arteries between the Mediterranean and the
Spalatu kraj Salone, poèetkom IV. stoljeæa (307. Danube. Recently a new site was discovered on
g.), mogao iæi na svoj poznati sastanak s the western side of the road, on the hill Tepèina
tetrarsima u Karnuntum (Ferrero 1922., 62). Èini se Špica (elevation 604 m), where the structure of the
da je upravo koncem istog stoljeæa, ili najkasnije collapsed wall of mortar with ingrained big brick
poèetkom V., na Kuzelinu instalirana stalna vojnièka fragments indicates that it may have been erected
postrojba za nadzor ove komunikacije, tada veæ in Late Antic in a great hurry, for bricks draw
možda jedne od najznaèajnijih ili najznaèajnije žile moisture making the plaster harden faster (Sokol
kucavice osi jug-sjever izmeðu Mediterana i 1996a, 45). Future excavations should tell us more.
Podunavlja. Sa zapadne strane te ceste nedavno Possible erection of a new castrum on the western
je otkriven nov lokalitet na uzvisini Tepèina Špica side of the Laz Pass over Mount Medvednica with
(604 m), kojega srušena struktura zida s velikim Kuzelin on the opposite side, may indicate the
ulomcima u žbuci pomiješane opeke možda govori intention to further secure the road which rapidly
o njegovoj gradnji u kasnoj antici, gradnji, radi gained strategical importance after the Limes
komada opeka, izvedenoj u velikoj žurbi, jer ona came under peril in the East in the 1st half of the V
povlaèi vlagu i vapno se brže steže (Sokol 1996a, Century. A testimony to the fact of such great
45). O tomu æe više moæi reæi buduæa arheološka import for the future of the Empire may be the find
iskapanja. Moguæa izgradnja novog kastruma sa of a Roman officer’s belt buckle (Sokol 1994a, Taf.
zapadne strane prijevoja Laz preko Medvednice, 1/16) and various other parts of military belt sets
kojemu je Kuzelin na istoku, govorila bi o (ibid., Taf. 1/6-11, 13-16; Sokol 1994b, Item No.
dodatnom osiguranju spomenutog pravca i 385-389, 395), some of which had been repaired
njegovu naglo poveæanom strateškom znaèenju, — the above officer’s buckle even twice. These
nakon što je sustav limesa u 1. polovici V. stoljeæa signs of military hierarchy are acompanied by
na Istoku bio doveden u pitanje. Svjedoèanstva tim many finds of various weaponry: war axes, knives,
znaèajnim dogaðajima za buduænost Carstva jesu deltoidal solid-metal arrow and spear points, a tip
nalaz rimske èasnièke pojasne kopèe (Sokol of the sheath of a longer blade, round riverbed
1994a, Taf. 1/16) kao i više drugih dijelova vojnièkih slingshot stones, etc. (Sokol 1994a, Taf. 2/1-6;
pojasnih garnitura (isto, Taf. 1/6-11, 13-16; Sokol Sokol 1986, Fig. 79/151; Sokol 1994b, Item No.
1994b, br. 385-389, 395), od kojih su neke i 390, 392, 393; Sokol 1997, Pl. 1/1-5).
reparirane, kao što je to gornja èasnièka kopèa bila Militarisation of this earlier refuge is acompanied by
dva puta. Te vanjske znakove vojnièke hijerarhije i extensive fortifying construction in the IV Century.
druge opreme prate brojni nalazi oružja: bojne At the eastern, lower access half of the castrum
sjekire, bojni noževi, deltoidni punokovinski vrhovi elipse a stone defensive wall approximately 200 m
strijela i sulica, vrh ortbanda nekog dužeg sjeèiva, long was erected in the last third of that century. At
okruglo rijeèno kamenje za praæku itd. (isto, Taf. the south-western side, over the big cliff, a
2/1-6; Sokol 1986, Sl.79/151; Sokol 1994b, br. 390, defensive palisade was set. The eastern masonry
392, 393; Sokol 1997, Pl. 1/1-5). line was built exactly at the junction of the plateau
and the slope of the hill where no defensive towers
Militarizaciju ovoga prvobitno refugija-zbježišta u IV. were discovered; neither the examination of the
stoljeæu prate opsežni fortifikacijski radovi. Na inner side disclosed their existence. There are no

12
istoènoj, nižoj pristupnoj polovici elipse kastruma indications of possible wooden towers there as yet,
podiže se tijekom posljednje treæine toga stoljeæa either. In the middle third of the castrum,
kameni obrambeni zid u dužini od cca 200 m. Na immediately close to the wall and between the
jugozapadnoj strani iznad velike stjenovite strme remains of two houses, a single grave was found,
padine, postavljena je palisadna obrambena linija. of a mature woman with objects of adornment
Istoèna zidana linija graðena je toèno na spoju consisting of two ear-rings, four bracelets on the
platoa i padine brijega, a na njoj nisu otkrivene left arm, coinage of Emperor Valens by her left
obrambene kule; arheološka istraživanja s shoulder, and a ceramic vessel (Sokol 1994, Abb.
unutrašnje strane takoðer nisu potvrdila njihovo 4/1-6). This singular burial inside the town
postojanje, dok o moguæim drvenim kulama boundary contrary to the well-known Imperial
takoðer zasad nema pokazatelja. U srednjoj treæini prohibition of such practice should indicate
kastruma neposredno uza zid, a izmeðu podnih immediate danger from the outside. These tragic
ostataka dviju kuæa, tijekom istraživanja otkriven je wartime happenings in Pannonia at the close of the
usamljeni ukop odrasle žene s nakitnom opremom IV Century are well described in St. Jeronim’s
od dviju naušnica, èetiri narukvice na lijevoj ruci, letter: “It has been twenty years and more, that
novca cara Valensa uz lijevo rame, te keramièke from Constatinople to the Julian mountains the
posude (Sokol 1994, Abb. 4/1-6). Ovaj jedinstveni Roman blood is being spilled daily. The Goth,
ukop unutar gradskog areala govorio bi o Sarmatian, Quad, Alan, Hun, Vandal, Markoman,
neposrednoj vanjskoj opasnosti, s ozirom na do lay waste, conquer, and pillage Scythia, Thrace,
poznatu carsku zabranu pokapanja unutar Macedonia, Dardania, Dacia, Thessaly, Achaia,
naseljenih mjesta. O tim tragiènim ratnim Epirus, Dalmatia, and all of Pannonia.” The orderly
zbivanjima u Panoniji koncem IV. stoljeæa rjeèito burial, and coinage of Arcadius and Honorius, as
govori pismo sv. Jeronima: “Dvadeset je godina, i well as some well-worn very small pieces from the
više, da se od Carigrada do Julijskih planina svaki V Century found elsewhere should indicate that the
dan prolijeva rimska krv. Got, Sarmat, Kvad, Alan, castrum on the hill Kuzelin may have been
Huni, Vandali, Markomani pustoše, osvajaju, defended at that occasion. Even today the access
pljaèkaju Skitiju, Traciju, Makedoniju, Dardaniju, ramp can be discerned, laid as it was, strategically
Daciju, Tesaliju, Ahaju, Epir, Dalmaciju i svu correctly up the slope from the right-hand side to
Panoniju.” Uredan pokop, te nalazi novca Arkadija the left, so that the attacker’s shieldless right flank
i Honorija kao i drugih vrlo malih istrošenih may be exposed to the defenders up on the
primjeraka iz V. stoljeæa govorili bi u prilog battlement. At the entrance to the castrum, on the
moguænosti da je kastrum na brijegu Kuzelin tada inside, a minor archaeological probe disclosed
možda bio obranjen. Danas je još uvijek vidljiva several typologically uniform arrow tips. Anyway,
trasa rampe pristupnog puta, položena strateški almost all of those found in the whole refuge area
ispravno uz brijeg s desne na lijevu stranu u belong to the same type mentioned above: deltoid
usponu, kako bi desni bok napadaèa bez štita bio in shape, full square cross-section, 5-12 cm long.
izložen napadu branitelja s kruništa zida. Na Inside the masonry wall a row of dwelling floors,
poziciji ulaza u kastrum, s unutrašnje strane u approximately 4x4 m each in area, were found. The
manjoj arheološkoj sondi, naðeno je više nalaza older floor bases had been made of white cast
tipološki ujednaèenih vrhova strijela. Inaèe, od lime with fine aggregate, flush with the joining of
tridesetak pronaðenih primjeraka otkrivenih po the widened foundation, i.e. of the foundation foot
èitavoj površini refugija, gotovo svi pripadaju istom and the wall. The other variety at the eastern side
veæ citiranom tipu: deltoidnog oblika punog of the fortification elipse is also of cast lime with
kvadratnog presjeka 5-12 cm dužine. fine aggregate — riverbed sand — but here with
ample admixture of ground brick, which gave the
Uz unutrašnju stranu zidanog bedema u dosad mass a reddish-brown hue. This floor base type is
istraživanom podruèju otkriven je niz podova detached from the defensive wall for three-quarters
stambenih objekata približne osnovice 4x4 metra. of a metre, for safety, which should rate it
Starije podnice bile su izraðene od bijele lijevane chronologically younger. No remains of stone or
vapnene mase sa sitnim agregatom, toèno u visini brick walls round the dwellings were found, nor any
spoja proširenog temelja, odnosno temeljne stope traces of clay coat or wickerwork, so walls may
i samog zida. Taj tip podnica dolazio je do have been made of squared timber of the type
unutrašnjeg lica bedema. Druga varijanta podnica used in Antic buildings discovered at the nearby
na toj istoènoj strani elipse utvrde takoðer je Aquae Iasae (Varaždinske Toplice — Vikiæ, Gorenc
raðena tehnologijom lijevanja vapnene mase sa 1973). Preliminary analysis of the material culture
sitnim agregatom - takoðer rijeènim pijeskom, no and numismatical finds indicates, as yet, no great
sada i znaèajnim dodatkom ujednaèeno sitno chronological gap between the two types of floor

13
mljevene opeke. Tako je èitava masa dobila bases. On this side of the castrum, although a
crvenkasto-smeðu boju. Ovaj tip podnice large area was examined, no square brick floors
odmaknut je 3/4 metra od obrambenog zida, oèito were found except a single one which looks more
iz sigurnosnih razloga, što bi ga èinilo kronološki like a cult spot with layers of burning similar to the
mlaðim. Ostaci kamenih ili ciglenih zidova oko one situated near a villa at Moravèe-Dra{~ica at the
objekata nisu naðeni, kao ni ostaci glinenog maza foot of the hill. Neither in the architectural elements
ili pletera - to bi ukazivalo na izradu zidnih ploha od nor on the ground relief were found any remains of
tesanih drvenih greda, tipa poput otkrivenih water storage nor rainwater cistern. This lack
antièkih objekata u obližnjim Varaždinskim appears to be peculiar with castra of earlier
Toplicama (Aquae Iassae; Vikiæ, Gorenc 1973). inception, or a consequence of inadequate
Preliminarna analiza materijalne kulture, kao i development in later phase of its existence
numizmatièkih nalaza, zasad ne ukazuje na veliku (Cigleneèki 1987, evident at numerous sites).
kronološku razliku izmeðu spomenutih tipova This THIRD and most important PHASE in
podnica. Podova kuæa od kvadratnih opeka, castrum’s life is represented by many finds of
usprkos velikoj istraženoj površini na ovoj strani material culture — “artes minores”. Apart from the
kastruma, nije bilo. Jedan primjer takve pojave više woman’s grave, finds were noted of bracelets with
nalikuje kultnom mjestu sa slojevima paljevine, kao animal bust endings, even with ring-shaped
uz jednu vilu u Moravèu-Drašèici, u podnožju. U adaptations, also a number of silver, bronze, and
otkrivenim elementima arhitekture, ili u reljefu tla, iron signet rings, as well as bronze bulbed fibulae
nisu meðutim registrirani ostaci vodosprema niti of various sizes (Sokol 1986, Sl. 79/124), all quite
posebnih cisterna za vodu. Èini se da je to ordinary finds at necropolises and settlements in
osobina kastruma ranijeg nastanka, ili izostanka the 2nd half of the IV and the 1st quarter of the V
veæeg razvoja vremenski mlaðe faze trajanja Centuries (Pröttel 1988, 372/TYP 3-5). However,
(Cigleneèki 1987, vidljivo na brojnim opisanim rather singular is the find of a silver cicada-shaped
nalazištima). fibula with bronze pin. Glassware is represented by
shallow cups with smooth surfaces or with “drops”
Ovu treæu i najznaèajniju fazu života na kastrumu of cobalt-blue glass (groups of small drops, or
zastupaju brojni nalazi tvarne kulture - “artes single big ones; Sokol 1994, Taf. 1/17-18) expected
minores”. Uz nalaze spomenutog ženskog ukopa, of the turn of these two centuries. Ironware is well-
zabilježeni su i drugi nalazi narukvica, sa preserved, thanks to the soil of mixed humus and
završecima u obliku životinjskih protoma ili bez slate chips, as well that it was probably made from
njih, èak s adaptacijama u obliku prstena; zatim manganese-rich (up to 9 percent! —MINERALI
više prstenova od srebra, bronce i željeza s 1979) limonite ore deposited at short distance in
gemama ili proširenim glavama; te bronèanih Mount Medvednica. Its purpose is in most cases
lukovièastih fibula raznih velièina (Sokol 1986, Sl. easily discernible: locks and keys, door and cover
79/124; isti, 1994c, sl. 151), sve uobièajenih nalaza hinges, big spikes of various shapes and sizes;
na nekropolama ili naseljima 2. polovice IV. i 1. various tools like augers, chisels, crowbars, awls,
èetvrtine V. stoljeæa (Pröttel 1988; 372/TYP 3-5). needles, wood and leather scorers; also
Ipak, tu je donekle jedinstven nalaz srebrna fibula u agricultural tools like hoes, snaithe rings, and a
obliku cikade s ostatkom bronèane igle. Staklene sickle. Of bone objects, there are combs,
posude predstavljaju plitke èaše s glatkim decorative pins and tablets, knife handles, special
stijenkama ili s apliciranim “kapljama” awls (“artes minores” in: ZAGREB PRIJE
kobaltnoplavog stakla (grupa manjih, ili ZAGREBA, 1994, catalogue items Kuzelin). A
pojedinaène velike kaplje; Sokol 1994, Taf. 1/17-18) remarkable find of iron parts from a luxury cart, rare
tog prelaznog razdoblja razmeða dvaju stoljeæa. in Pannonia was also made (Kiss 1989, 83-85).
Željezni predmeti, uslijed humusnog tipa tla i Ceramic finds are numerous, and analyses show
razbijenih škriljevastih stijena, te vjerojatno greatest quantity from this period. There are small
korištene limonitne rudaèe bogate manganom (do lead-glazed cups decorated with vertical lines, and
9%! - Minerali 1979.), kojega su rudišta nedaleko u elongated lead-glazed jugs, shallow bowls, and
istom gorju Medvednice, vrlo su dobro oèuvani. platters. Then there are small glazed vessels on
Veæinom im je moguæe odrediti namjenu: brave i stems, jar covers with ingrained calcite beads,
kljuèevi, držaèi za vrata ili drvene poklopce (fiksni i simple pots with, and without wavelines, etc.
pokretni), veliki klinovi i spojnice razlièitih oblika i Chronologically important is the find of a jug made
velièina za drvene grede, daske ili kuæni namještaj i of embossed bronze sheet with the attached
pribor, željezne alatke poput svrdla za drvo, dlijeta, bottom with a subsequently scored cross, (a
špice za kamen, šila, igle, pribor za rovašenje u similar one at Zbelovska gora: Cigleneèki 1994,
drvu i koži, poljoprivredni alati kao motike, Taf. 3/20), and with the repaired neck and missing

14
prstenovi kosišæa, srp. Koštane predmete èine the handle, identical with those found at Cibalae,
èešljevi, ukrasne igle i ploèice, drške noževa, Siscia, and Carnuntum (Brunšmid 1979, 153-154,
posebna šila (“artes minores” u: Zagreb prije Sl. 83; Bolla 1979, 37; Bonis 1983, 108-110, Abb.
Zagreba, 1994., kataloške natuknice Kuzelin). Tu su 11; AUSSTELLUNGSKATALOG 1987, 335) of the
otkriveni nalazi željeznih dijelova luksuznih kola, type originally from the III Century, but here as
rijetki u Panoniji (Kiss 1989, 83-85). Keramièki repeatedly repaired item most probably in the 2nd
nalazi takoðer su vrlo brojni. Analize pokazuju half of the IV - passing into the V Century. The
najveæu zastupljenost upravo u ovom razdoblju. To necessary level of literacy in the military stronghold
su prvenstveno manje èaše s olovnom glazurom i is indicated by the find of a small, simply
nizovima okomito urezanih crta, te izduženi vrèevi s decorated iron stylus for writing on wax tablets.
takoðer olovnom glazurom, isto kao i plitke zdjele i The stratum of material culture in north-western
pravi tanjuri. Zatim tu su posudice na nozi s Croatia discussed here stays within the scope of
glazurom, poklopci æupova s pomiješanim zrncima the period in neighbouring provinces, as
kalcita, jednostavne posude s valovnicom ili bez demonstrated by research elsewhere in Croatia,
nje, itd. Kronološki je znaèajan nalaz vrèa od Slovenia, and Hungary (Vago, Bona 1976; Burger
iskucanog bronèanog lima s posebnim dnom u 1979; Jevremov, Cigleneèki 1993, 226-230).
koje je naknadno urezan križ (slièan na Zbelovskoj The last two archaeologists divide Late Roman
gori: Cigleneèki 1994, Taf. 3/20), te s popravljanim finds in northern Pannonia into several periods: the
vratnim dijelom, s izgubljenom drškom, istovjetan first one in the major part of the IV Century, then
nalazima iz Cibala, Siscije i Karnuntuma (Brunšmid two stages from the close of the IV till
1979, 153-154, sl. 83; Bolla 1979, 37; Bonis 1983, approximately the mid-V Centuries, when in the
108-110, Abb. 11; Ausstellungskatalog 1987, 335), second stage after 427 A.D. the character of the
tip koji dolazi iz III. stoljeæa, no ovdje kao finds undergoes barbarisation (Salamon, Barkoczy
višestruko popravljan najvjerojatnije iz 2. polovice 1982, 31, 42, 47). So far we have no such second
IV. - prijelaza u V. stoljeæe (Sokol 1994a, Abb. 5; isti stage — till approximately 455 A.D. — finds in the
1994c, br. 149, sl. 14). O neophodnoj razini area under discussion,
pismenosti u vojnoj utvrdi govori prisutnost male, REFERENCE LOCALITY: Aquae Iasae (Varaždinske
jednostavno urešene željezne pisaljke, namijenjene Toplice), 35 km NE, examinations of the urban
ispisima na voštanim ploèicama. zone 1953-1990 (approx. 7000 m2); THIRD
PHASE: Constantine the Great (inscription about
Navedeni sloj tvarne kulture u prostoru the settlement restoration) — the end of the IV
sjeverozapadne Hrvatske ne izlazi izvan istih okvira Century; finds of ceramics, glassware, metalware,
toga doba u susjednim provincijama. To su coinage — demolition of the settlement dated to
pokazala istraživanja u drugim podruèjima the time of conflict round Poetovio (Ptuj) between
Hrvatske, kao i Slovenije i Maðarske (Vago, Bona Theodosius and the usurper Magnus Maximus
1976; Burger 1979; Jevremov, Cigleneèki, 1993, after the latter arrived there from Siscia (Vikiæ,
226-230). Potonji arheolozi nalaze kasnorimskoga Gorenc 1980, 16, 22).
doba u sjevernoj Panoniji inaèe dijele na više
razdoblja: prvo u pretežni dio IV. stoljeæa, zatim dva
stupnja od konca IV. stoljeæa pa sve do približno
KUZELIN — Fourth Phase
sredine V., kada se u drugom periodu iza 427.
godine, barbarizira karakter nalaza (Salamon, After the Hunic raids in mid-V Century historical
Barkoczy, 1982, 31, 42, 47). Tih nalaza drugoga events somewhat quieted down in the major part
stupnja, do oko 455. g., zasad nemamo na našem of the province. Pannonia Savia entered the VI
razmatranom prostoru, a slièno je utvrðeno i u Century under the firm Ostrogothic rule.
regionu bliskog Ptuja - nalazi posebno nedostaju u Theodoric’s administrative and political reforms
grobnim cjelinama (Cigleneèki 1993, 511). restored some historicaly very early regulations.
REFERENTNI LOKALITET: - Aquae Iasae Several reports from the 1st half of the century
(Varaždinske Toplice), 35 km S/I; istraživanja show Savia under the executive rule of the Gothic
urbane zone 1953-1990. (cca 7000 m2); III. FAZA: comitatus in Salona (Šišiæ 1925, 168), which fact is
Konstantin Veliki (natpis o obnovi mjesta) - kraj IV. of great import, as the ecclestiastical rule
stoljeæa; nalazi keramike i stakla, metala, novci - corresponded with the secular one (Jarak 1994,
rušenje mjesta datirano u vrijeme sukoba izmeðu 19; acc. to Jones, note 22). In 530 and 533
Teodozija, te uzurpatora Magnusa Maximusa oko bishops from Sisak attended conventions at
Ptuja nakon njegova dolaska iz Siscije (Vikiæ, Salona (Buli}, Bervaldi 1912-1913, 49-51). These
Gorenc 1980, 16, 22). events show the process of unification of the
subject area into Dalmatia and Illyricum to the
extent of the Augustus’ time. It is difficult, from the

15
KUZELIN - IV. F A Z A present point of view, to understand the true
reasons behind the fact, but it brought a
momentous consequence in the early Middle Age:
Nakon hunskih provala sredinom V. stoljeæa it is nowhere else but on the reunified Pannonia
povijesna zbivanja pokazuju odreðeno smirivanje and Dalmatia (Illyricum) that the early Croatian
situacije u veæem dijelu provincije. Panonija Savija state was to be established at the close of the VIII
u sljedeæe VI. stoljeæe ulazi pod èvrsto Century in interaction with the Carolingian project
organiziranom ostrogotskom vlašæu. Teodorikove of the Western Renaissance (Sokol 1990, 194).
administrativno-politièke reforme u tom prostoru Both administrative and church organisations
vraæaju se tada nekim povijesno veoma ranim stamped their marks there. The most recent
rješenjima. U više saèuvanih vijesti iz prve polovice research by J. Stošiæ for the Institute of the History
istoga stoljeæa vidimo tako Saviju u sklopu izvršne of Art in Zagreb discloses the early net of sacral
vlasti gotskog komesa iz Salone (Šišiæ 1925, 168). objects up to the VI Century and the time of
Što je neobièno znaèajno, jer crkvena se vlast Justinijan (Stošiæ 1994, map). It is necessary here
poklapa s tekuæom politièkom (Jarak 1994, 19; to touch upon some problems in connection with
prema Jones, bilj. 22), 530. i 533. godine sisaèki se the well-known, but so far insufficiently researched
biskupi nalaze na crkvenim saborima u Saloni list of some four hundred Benedictine monasteries
(Buliæ, Bervaldi 1912-1913, 49-51). Svi ti dogaðaji established in Justinijan’s time all over the Empire.
pokazuju objedinjavanje reèenih prostora u Beside Cibalae (Vinkovci) and some other
organizaciju Dalmacije i Ilirika na opseg kakav je identified localities in Pannonia, but not in Savia, it
imao u Augustovo doba. Teško je danas procijeniti names even more quite unknown ones; it may be
prave razloge tomu, no za ranosrednjovjekovno presumed that some of those are still to be
doba ostavit æe dalekosežne posljedice: upravo na disclosed. Remarkably uninvestigated is the wide
obnovljenom jedinstvenom prostoru Panonije i Siscia region east of the rivers Kupa and Una
Dalmacije (Ilirika) nastat æe rana hrvatska država which awaits examination as soon as possible. The
potkraj VIII. stoljeæa u interakciji s karolinškim main archaeological site in this area and time is the
projektom obnove Zapada (Sokol 1990, 194). big urban hub of Siscia, and there also appear
Osim, dakle, administrativne organizacije, i ona some indications of habitation round Iovia
crkvena ostavit æe tu znaèajnih tragova. Najnovija (Ludbreg — if indeed it is the same Iovia) where a
objavljena istraživanja Instituta za povijest Chancery was reported in the IV Century, but of
umjetnosti u Zagrebu i njegova istraživaèa J. unknown size and organisation (Jarak 1994, 35-
Stošiæa pokazat æe tu ranu mrežu sakralnih 36).
objekata do VI. stoljeæa i Justinijanova doba During Odoacar, Theodoric, and the return of
(Stošiæ 1994; karta 3). Potrebno je ovdje dotaæi Byzantium round 537/8 the Savian Province was
neke probleme koji se javljaju uz poznati, ali još somewhat on the outside of the warfare raging in
uvijek nedovoljno prouèen i analiziran popis oko the Alpine-Danubian and Srijem-Low Panonian
èetiri stotine benediktinskih samostana nastalih u regions. Langobards gained the province from the
Justinijanovo doba diljem Carstva. On, naime, u Eastern Empire by truce in 546/7, and only their
Panonijama, uz Cibale (Vinkovci) i neke druge departure to Italy in 568 (P. Diakonus: “Historia
prepoznate lokalitete, no izvan Savije, navodi Langobardorum”; Maribor 1988) brought a turning
nekoliko još posve nepoznatih. Može se point in the organised Late Antic life round Kuzelin
pretpostaviti da æe se neki od njih i tu naæi. Osobito which was once more, though briefly, restored, as
je još neistraženo šire podruèje Siscije, istoèno od evidenced by a most recent find of three
rijeka Kupe i Une, kojemu æe trebati posvetiti arrowheads near the rampart. All three are
poveæanu pozornost kada to bude moguæe. typologically differentiated: one with a wide
Glavna arheološka nalazišta na tom podruèju i triangular leaf with a hollow shafting cilinder;
vremenu, od velikih urbaniteta, spomenuta je another with a narrower, elongated triangle with
Siscija, a zatim su tu i odreðeni elementi života upturned leaves; and the third with three straight-
zabilježeni na podruèju Jovije-Ludbrega, gdje se tipped leaves (Sokol 1994a, Abb. 6; 1994b, No.
ranije, u IV. stoljeæu, spominje biskupsko sjedište. 405). The first two are quite ordinary specimens of
Ako je to ta Jovija, ali nije poznato u kojem opsegu this kind of weaponry at the opening of the early
i na kakvoj organizacijskoj razini (Jarak 1994, 35-36). Middle Age, the one with the wide, flat triangular tip
and the cilinder being a rarer find of Germanic-
Za Odoakra, Teodorika, povratka Bizanta oko Bayuvaric band origin in the VI/VII Century
537/8. godine, provincija Savija donekle je izvan (Danheimer 1987, Abb. 40). Such bands may have
ratnih zbivanja koja se odigravaju uglavnom uz been registered in early Avar necropolises, e.g. at
alpsko-dunavski i srijemsko-donjopanonski prostor. Környa, Pokaszepetk, etc. (Salamon, Erdély 1971,
Langobardi 546/7. g. sporazumno od Istoènog

16
Karta 3 (Arh. vest. 48, 1997.)

17
Carstva dobivaju taj prostor bez borbe, pa tek 69-70, graves 18, 66, 77, 94, 97, and others; Sós,
njihov odlazak 568. godine u Italiju (P. Diakonus: Salamon 1995, Pl. VII/67, IX/76). The other
Historia Langobardorum; Maribor 1988.) znaèi specimen is more often found in the VI Century
prekretnicu za organizirani kasnoantièki život u stratum at Late Antic castra like Zidani Gaber
okolici Kuzelina, koji se tada, ne zadugo još (Cigleneèki 1994, Taf. 12/11) or at still inhabited
jednom, posljednji put, obnavlja. To æe posvjedoèiti regions like Istria (Marušiæ 1987, Sl. 13/8). The last
najnoviji nalazi triju vrhova strijela naðenih uz specimen belongs quite clearly to the 1st Avar
bedeme ili u njihovoj blizin, svaki tipološki Kaganate (Kalmar 1945, 282; Salamon, Erdély
izdiferenciran i prepoznatljiv: šireg trokutastog 1971, 52, Taf. 16/6, 26/6, 27/36, V/7; Toth 1980,
krilca s ravnim zaliscima sa šupljim tuljcem za 144, Abb. 4, 13; Sós, Salamon 1995, Pl. XXVII
nasad, zatim užeg, izduženijeg trokuta sa zaliscima 415/1). This the arrow type belongs to the so called
prema gore, te treæa, s tri krilca ravnog vrha (Sokol “special purpose”, most likely for igniting wooden
1994a, Abb. 6; isti 1994b, br. 405). Prva dva objects and thatched roofs inside defensive walls.
primjerka dio su opæeg konteksta toga tipa oružja The basic, most common, variant usually has
na prijelazu u rani srednji vijek; komad sa širokim three holes at the base of the leaves for tying
plosnatim trokutastim vrhom i tuljcem rjeði je nalaz tarred wool, which are lacking in our specimen. It
i poznaju ga germansko-bajuvarske skupine s was found by the palisade line, probably having
prijelaza VI/VII. stoljeæe (Danheimer 1987, Abb. 40), been shot after the Langobards evacuated
a takve skupine moguæe su registrirane u Pannonia in 568. These finds of arrow tips are
ranoavarskim nekropolama, npr. u Környi, connected with a very old accidental find on the hill
Pokaszepetku, itd. (Salamon, Erdélyi 1971, 69-70, Gradec in Zagreb of a bronze follis of Justin the
gr. 18, 66, 77, 94, 97 i dr.; Sós, Salamon 1995, Pl. Second and Sophia, minted in Constantinople in
VII/67, IX/76). Drugi primjerak èešæe je nalažen baš 570-571 (Simoni 1981, 155), now evaluated in a
u sloju VI. stoljeæa, na kasnoantièkim kastrumima, complex manner.
kao što je Zidani Gaber (Cigleneèki 1994, Taf. The finds, hereby described, from the 2nd half of
12/11), ili još naseljenim prostorima poput Istre the VI Century are, for the time being, the latest
(Marušiæ 1987, Sl. 13/8). Posljednji primjerak posve archaeological items from a long-lasting epoch of
jasno pripada I. avarskom kaganatu (Kalmar 1945, civilisation at the Zagreb area.
285; Salamon, Erdélyi 1971, 52, Taf. 16/6, 26/6, REFERENCE LOCALITY: Siscia (Sisak), 60 km SE,
27/36, V/7; Toth 1980, 144, Abb. 4, 13; Sós, intermittent examinations since the XIX Century,
Salamon 1995, Pl. XXVII 415/1; itd.). Taj tip vrha and mostly accidental finds in the town or by the
strijele pripada tipovima tzv. “posebne namjene”, river Kupa; numerous finds of VI Century items:
najvjerojatnije namijenjenima paljenju drvenih ceramic, Germannic fibulae, Langobardic finds,
objekata i slamnatih krovova unutar obrambenih belt buckles; the steady coinage line can be
zidova. Naime, osnovna varijanta, inaèe najèešæa, followed up to the 600 A.D., when the town was
obièno sadrži tri rupe pri dnu krilaca, za vunu razed by the Avars (Simoni 1989, 107-134).
natopljenu smolom, što naša nema. Ona je naðena
uz palisadnu crtu bedema, izbaèena vjerojatno
nakon povlaèenja Langobarda iz Panonije, 568. * Ovaj tekst predstavlja dopunjeni i najnovijim
godine. Sve te nalaze vrhova strijela dovodimo u nalazima tvarne kulture te novim znanstvenim
svezu s davnim sluèajnim nalazom bronèanog rezultatima, s posebnim osvrtom na metal, znatno
folisa Justina II. i Sofije, naðenom na brijegu prošireni tekst referata s meðunarodnog skupa u
Gradec u Zagrebu, a iskovanom u carigradskoj Regensburgu, objavljen u Arheološkom vestniku
kovnici izmeðu 570-571. godine (Simoni 1981, 45, Ljubljana 1994.
155), koji je njima kompleksno valoriziran. Ti
opisani nalazi iz 2. polovice VI. stoljeæa za sada su
posljednji arheološki nalazi jedne dugotrajne * This text is based on the paper presented at the
epohe i civilizacije na podruèju grada Zagreba, international symposium at Regensburg and
koje su nam se znatni tragovi saèuvali sve do published in Arheoloöki vestnik, Issue 45, Ljubljana
danas (Sokol 1998, u tisku). 1994, and expanded with latest finds of material
REFERENTNI LOKALITET: Siscia (Sisak), 60 km J/I, culture, especially metal finds, and new scientific
arheološka povremena istraživanja od XIX. developments.
stoljeæa, te veæinom sluèajni nalazi iz grada ili rijeke
Kupe; brojni nalazi osobito VI. stoljeæa: keramika,
germanske fibule, langobardski nalazi, pojasne
kopèe - stalna linija novca može se pratiti sve do
oko 600. godine, kada je grad porušen od Avara
(Simoni 1989, 107-134).

18
LITERATURA:
Buliæ, F. - Bervaldi, J. 1912-1913, Kronotaksa solinskih biskupa, Zagreb.
Burger, A. SZ. 1979, Das Spatromische Graberfeld von Somogysil, Budapest.
Cigleneèki, S. 1985, Potek alternativne ceste Siscija-Akvileja na prostoru zahodne Dolenjske in Notranjske v èasu 4. do 6. stoletja, Arh.
vest. 36, Ljubljana, 255-284.
Cigleneèki, S. 1987, Hohenbefestigungen aus der Zeit vom 3. bis 6. Jh. im Ostalpenraum, Dela 1. razr. SAZU 31.
Cigleneèki, S. 1992a, Trace di un insediamento tardo (VI-IX) nei siti della tarda antichita in Slovenia, u: Il teritorio tra tardoantico e
altomedioevo metodi di indagine e risultati, Biblioteca di Archeologia Medievale, Firenza, 53-59.
Cigleneèki, S. 1992b, Polis Norikon, Poznoantiène višinske utrdbe med Celjem in Brežicami, Podsreda.
Cigleneèki, S. 1992c, Poznoantièna naselbina Tonovcov grad pri Kobaridu, Kronika XLII, Ljubljana, 1-14.
Cigleneèki, S. 1993, Arheološki sledovi zatona antiène Petovione, Ptuj,505-520.
Cigleneèki, S. 1994, Höhenbefestigungen als Siedlungsgrundeinheit der Spätantike in Slowenien, Arh. vest. 45, Ljubljana, 239-266.
Dannheimer, H. 1987, Auf den Spuren der Bajuwaren, Pfaffenhofen.
Deimel, M. 1987, Die Bronzekleinfunde vom Magdalensberg, Klagenfurt.
Demo, Ž. 1986, Antièki period, u: 40 godina arheoloških iskopavanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Koprivnica, 24-53.
Diacon, P. 1988, Zgodovina Langobardov (komentari B. Grafenauer), Maribor.
Ferrero, G. 1922, Propast antikne civilizacije (prijevod), Zagreb.
Fitz, G. 1985-1986, Römisch-kaiserzeitliche und Völkerwanderungszeitliche Zikadenfibeln aus österreichischen Privatsammlungen,
Römisches Österreich.
Gorenc, M. - Vikiæ, B. 1973, Aquae Iasae - Varaždinske Toplice u antièko doba, Kaj 4-5, Zagreb,
Gorenc, M. 1980, Varaždinske Toplice - Aquae Iasae u antièko doba, Varaždinske Toplice,
Jarak, M. 1991, Pregled glavnih smjernica u istraživanju antièkih literarnih izvora o panonskoj crkvi, Opusc. arch. 15; ista: 1994, Povijest
starokršæanske zajednice na tlu kontinentalne Hrvatske, u: Od nepobjedivog sunca do sunca pravde, Zagreb, 17-39
Jeronim, S. (1990), Izabrane poslanice, Ep. XL, 16, Split.
Jevremov, B. - Jevremov, M. T. - Cigleneèki, S. 1993, Poznorimsko grobišèe na Ptujskem gradu, tamo popis lokaliteta, Arh. vest. 44, 223-233.
Kalmar, J. 1945, Die tipen der Awarischen pfeilspitzen, Archeologia értesitó series III, vol. V-VII, Budapest 285-293.
Kiss, A. 1989, Das Römerzeitliche Wagengrab von Kozármisleny, M. Nemzeti fuzetek ser. II. No 25, Budapest.
Klemenc, J. 1938, Blatt Zagreb, Beograd.
Košèeviæ, R. 1980, Antièke fibule s podruèja Siska, Zagreb; ista: 1991, Antièka bronca iz Siska, Zagreb.
Kulišiæ, Š. 1979, Stara slovenska religija u svjetlu novijih istraživanja posebno balkanoloških, Sarajevo.
Marušiæ, B. 1987, Materijalna kultura Istre od 5. do 9. stoljeæa, Izd. HAD-a sv. 11, Pula, 81-105.
Minerali Medvednice 1979, Katalog izložbe, Zagreb, karta.
Petru, S. 1976, Vojna pustošenja, u: Zaton antike, Ljubljana.
Pinteroviæ, D. 1978, Mursa i njeno podruèje u antièko doba, Osijek.
Prötel, M. P. 1988, Zur chronologie der Zwiebelnknopffibeln, Jahrbuch des Römisch-Germanischen zentralmuseums Mainz 35/1, 347-372.
Rendiæ-Mioèeviæ, A. 1994, Antièko (rimsko) i kasnoantièko razdoblje (u katalogu izložbe), u: Zagreb prije Zagreba, Zagreb, 9-12, 131-132, i
dr.
Sági, K. 1981, Das Römische Gräberfeld von Keszthely-Dobogó, Budapest.
Salamon, Á. - Barkoci, L. 1982, Arheologièeskie dannie k periodizacii pozdnerimskej Pannonii (376-476), Drevnosti epohi velikogo
pereselenija narodov V-VIII vekov, Moskva, 31-49.
Salamon, Á. - Érdelyi, I. 1971, Das Völkerwanderungszeitlische Graberfeld von Környa, SAV, Budapest.
Severin zwischen Römerzeit und Völkerwanderung (grupa autora kataloga), 1982, Linz.
Simoni, K. 1981, Zagreb i okolica u ranom srednjem vijeku, Izdanja Hrvatskog arheološkog društa sv. 6, Zagreb, 155-168.
Simoni, K. 1989, Nalazi vremena seobe naroda u zbirkama Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 3. ser.
vol. XXII., Zagreb, 107-134.
Skok, P. 1974, Etimologijski rjeènik, IV., Zagreb.
Sokol, V. 1981, Najnovija arheološka istraživanja u Prigorju, u: Arheološka istraživanja u Zagrebu i njegovoj okolici, Izd. Hrv. arh. dr. 6, Zagreb,
169-186.
Sokol, V. 1986, Podruèje sjeverozapadne Hrvatske u razdoblju izmeðu 400. i 800. godine, Antièka nalazišta (katalog), u: 40 godina
arheoloških istraživanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (izložba), 54-60, 112, 114.
Sokol, V. 1994a, Das Spatantike Kastrum auf dem Kuzelin bei Donja Glavnica, Arh. vest. 44, 199-209.
Sokol, V. 1994b, Kasnoantièko i srednjovjekovno razdoblje, u: Zagreb prije Zagreba (kat. izložbe), Zagreb, 46-51, 144-152.
Sokol, V. 1994c, Kataloški brojevi od 149-154, u: Od nepobjedivog sunca do sunca pravde (kat. izložbe), Zagreb, 114-115.
Sokol, V. 1996a, Doba izmeðu antike i ranoga srednjeg vijeka na podruèju Zagreba, Zbornik "Raðanje prvog hrvatskog kulturnog pejzaža",
Zagreb, 43-49.
Sokol, V. 1996b, Nekropola kulture žarnih polja u Moravèu kod Sesveta, Izdanja HAD-a, Sv. 17. Zagreb, 29-57.
Sokol, V. 1996c, Sjeverozapadna Hrvatska u ranom srednjem vijeku, Ljudje ob Muri, Murska Sobota - Zalaegerszeg, 83-100.
Sokol, V. 1997a, Registar arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske, drugo dopunjeno izdanje, Bjelovar.
Sokol, V. 1997b, Nortwestern Croatia in the Late Roman Period, Arh. vest. 48, Ljubljana, 219-230.
Sokol, V. 1998, Panonija Savija u Justinijanovo doba, Materijali XIII. kongresa kršæanske arheologije, Split, u tisku.
Sós, Á. Cs. - Salamon, A. 1995, Cemeteries of the Early Middle Ages (6th-9th c.) at Pókaszepetk, Budapest.
Stošiæ, J. 1994, Sveti trag (kat. izložbe), karta.
Šipuš, N. 1985, Bronèani novci rimskog cara Honorija s kovnièkom oznakom "SM", Vjes. Arh. muz. Zag., III. ser., vol. XVII, 77-86, T. 1-2.
Šipuš, N. 1997, Rimska kovnica novca u Sisciji, Numizmatièke vijesti, Zagreb, 56-64.
Šišiæ, F. 1925, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb.
Thomas, E. B. 1964, Römishe villen in Pannonien, Budapest.
Toth, E. H. 1980, Frühawarenzeitlicher Grabfund in Kecskemet, Sallaistrasse, Acta Archaeologica ASH XXXV, Budapest, 144.
Vago, E. B. - Bona, I. 1976, Die Graberfelder von Intercisa, Budapest.
Vikiæ, B. 1971, Karakter rimske keramike južne Panonije i problematika njene tipologije i kronologije, Radovi sa Simpozijuma hronološka i
tipološka determinacija rimske keramike u Jugoslaviji, Izdanja Muzeja grada Zenice, Zenica, 93-116.
Vikiæ, B. 1983-1984, Sustavna istraživanja u Ludbregu od 1968-1979., Vjes. Arh. muz. Zag., III. ser., vol. XVI-XVII, 119-166, T. 1-12.
Vindobona - die Römer im Wiener Raum (grupa autora kataloga), 1977, Wien.

19
NAKIT I UKRASNA OPREMA: 3. PRSTEN
Iskopavanje 1997. g.;
željezo; O 2,1 cm;
inv. br. 103/97.
Prsten sa zadebljalim ploèastim ravnim proširenjem,
bez ukrasa.
2. pol. IV.- poè. V. stoljeæa.

1. PRSTEN 4. PRSTEN
Iskopavanje 1984. g. Iskopavanje 1997. g.;
srebro; v. 2,2 cm; O=2,0; željezo, bakar; O=2,2 cm; v. 2,6 cm;
inv. br. 101/97. inv. br. 104/97.
Prsten s krunom u obliku tanke ploèice s dva mala Prsten sa stožastom krunom u koju je inkrustiran tanki
ispupèenja. bakreni kružiæ.
2. pol. IV. - poè. V. stoljeæa. 2. pol. IV.- poè. V. stoljeæa.

2. PRSTEN 5. PROBUŠENI NOVAC

Iskopavanje 1991. g.; Iskopavanje 1996. g.;
bronca; O=2,4; posrebrena bronca; O=2,2 cm;
inv. br. 102/97. inv. br. 105/97.
Prsten nesastavljenih krajeva improviziran od Probušeni antoninijan cara Filipa I. /Arapskog/ (244-
narukvice sa životinjskim protomama; jedna protoma 249) dosta ošteæenog posrebrenja. Sekundarno
saèuvana. uporabljen kao privjesak ogrlice.
2. pol. IV.- poè. V. stoljeæa. IV. stoljeæe.

20
6. PROBUŠENI NOVAC 9. FIBULA
Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1983. g.;
bronca; O=2,2 cm; bronca; d. 7,0 cm; v. 2,6 cm; š. 4,7 cm; inv. br. 55/94.
inv. br. 106/97. Lukovièasta fibula dobro oèuvana s plemenitom
Probušeni antoninijan cara Galijena (253-268). patinom. Os igle kroz boène lukovice izraðena je od
Sekundarno uporabljen kao privjesak ogrlice. željeza. Noga profilirana urezanim ukrasima u dva
IV. stoljeæe. dijela.
2. pol. IV. stoljeæa.

7. FIBULA 10. FIBULA

Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1989. g.;
bronca; d. 4,0 cm; š. 2,5; v. 2,1 cm; bronca; d. 2,8 cm; v. 3,0 cm; š. 4,2 cm;
inv. br. 107/97. inv. br. 108/97.
Koljenasta fibula spolukružnim proširenjem kod Lukovièasta fibula, ošteæena prednja polovica i igla.
opruge, s 2 x 3 navoja i iglom. Poligonalno profilirani 2. pol. IV. stoljeæa.
luk.
2. pol. III. stoljeæa.

8. FIBULA 11. FIBULA

Iskopavanje 1978. g.; Iskopavanje 1997. g.;
bronca, bakar; d. 5,7 cm; v. 3,0 cm; š. 5,3 cm; bronca; d. 5,2 cm; v. 2,7 cm; š. ? cm;
inv. br. 54/94. inv. 109/97.
Lukovièasta fibula, jedna kuglica nedostaje a druga je Lukovièasta fibula, nedostaje zadnja polovica. Noga
reparirana primjerkom druge velièine. Igla (ostatak) i profilirana urezanim kružiæima u dva dijela.
tri prstenasta ukrasa lukovica i prednje stope izraðeni 2. pol. IV. stoljeæa.
od bakra. Noga profilirana jednostavnim motivom.
IV. stoljeæe.

21
12. FIBULA 15. FIBULA
Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1996. g.;
srebro; d. 3,2 cm; v. 1,5 cm; š. 2,5 cm; željezo; O=cca. 3,5 cm;
inv. br. 110/97. inv. br. 113/97.
Fibula u obliku cikade, reparirana bronèana igla Omega fibula, veæa polovica i trn nisu saèuvani.
najveæim dijelom nedostaje. Gornja strana izvedena u 2. pol. IV. stoljeæa.
obliku glave kukca te dužeg trokuta sa sitnim urezima.
2. pol. IV. - poè. V. stoljeæa.

13. FIBULA 16. NARUKVICA

Iskopavanje 1990. g.; Iskopavanje 1991. g.;
željezo; O=6,0 cm; željezo; O=6 cm; vis. 0,5 cm;
inv. br. 111/97. inv. br. 100/97.
Omega fibula, trn duži od promjera. Narukvica od tankog željeznog lima, prelomljena u
2. pol. IV. stoljeæa. dva jednaka dijela, restaurirana.
2. pol. IV. - poè. V. stoljeæa.

14. FIBULA 17. NARUKVICA

Iskopavanje 1996. g.; Iskopavanje 1981. g.;
željezo; O=3,0 cm; bronca; O=6,2 cm; vis. 0,4 cm;
inv. br. 112/97. br. 52/94.
Omega fibula, trn kraæi od promjera. Narukvica zalemljenih krajeva ukrašena urezanom
2. pol. IV. stoljeæa. crtom uz gornji i donji rub, te utisnutim ukrasom u
obliku slova “X”.
Oko 400. godine.

22
18. NARUKVICA 20. STRIJELA
Iskopavanje 1981., Iskopavanje 1997. g.;
bronca; O=6,2 cm; vis. o,45 cm; željezo; d. 6,7 cm; š. 0,8 cm;
inv. br. 53/94. inv. br. 115/97.
Narukvica zalemljenih i zakovicom od bakra spojenih Vrh strijele deltoidna oblika, ošteæena vrha.
krajeva ukrašena s tri reda utisnutih ukrasa u obliku 2. pol. IV.- poè. V. stoljeæa.
toèke i slova “X”.
Oko 400. godine.

21. STRIJELA
Iskopavanje 1997. g.;
željezo; d. 9,5 cm; š. 1,2 cm;
inv. br. 116/97.
Vrh strijele deltoidnog oblika iskrivljen udarcem u
tvrdu podlogu. Trn lagano zavinut.
2. pol. IV.- poè. V. stoljeæa.

ORUŽJE:
19. STRIJELA 22. STRIJELA
Iskopavanje 1992. g.; Iskopavanje 1997. g.;
željezo; d. 8,7 cm; š. 1,0 cm; željezo; d. 9,4 cm; š. 1,2 cm;
inv. br. 114/97. inv. br. 117/97.
Vrh strijele deltoidna oblika, èetvrtasta presjeka; Vrh strijele deltoidnog oblika iskrivljen udarcem u
poèetak trna dvostruko zavijen. tvrdu podlogu. Plosnati trn lagano zavinut.
2. pol. IV.- poè. V. stoljeæa. 2. pol. IV.- poè. V. stoljeæa.

23
23. STRIJELA 26. OKOV STIJEGA (?)
Iskopavanje 198?. g.; Iskopavanje 1997. g.;
željezo; d. 7,1 cm; š. vrha 0,5 cm; š. tuljca 1,2 cm; željezo; d. 3,7 cm; O tuljca 1,5 cm;
inv. br. 118/97. inv. br. 121/97.
Vrh strelice ili sulice punokovinskog èetvrtastog Željezni tuljasti završetak drške stijega (?) s rupom za
presjeka vrha; tuljac iskovan preklopljenih krajeva. èavao, iskovanih preklopljenih završetaka, djelomièno
2. pol. IV.- poè. V. stoljeæa. se dodiruju.
2. pol. IV. - poè. V. stoljeæa.

24. STRIJELA 27. STRIJELA

Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1995. g.;
željezo;d. 6,9 cm; š. trokutastog vrha 1,2 cm;š. tuljca 0,9 cm željezo; d. 6,9 cm; š. 0,5 cm;
inv. br. 119/97. inv. br. 122/97.
Vrh strijele trokutastog oblika, odlomljenog vrška; Tanki vrh strijele deltoidnog oblika èetvrtastog
tuljac s krajevima koji se dodiruju. presjeka.
V. - VI. stoljeæe. 2. pol. IV. - poè. V. stoljeæa.

25. STRIJELA 28. STRIJELA

Iskopavanje 1995. g.; Iskopavanje 1991. g.;
željezo; d. 6,9 cm; š. 1,9 vrha cm; š. tuljca 0,8 cm; željezo; d. 5,3 cm; š. 0,5 cm;
inv. br. 120/97. inv. br. 123/97.
Vrh strijele trokutastog oblika, lagano savijenog vrška Tanki vrh strijele deltoidnog oblika èetvrtastog
u obliku slova “S”; tuljac iskovan preklopljenih krajeva. presjeka.
Zadnja treæina VI. stoljeæa. 2. pol. IV. - poè. V. stoljeæa.

24
29. STRIJELA 32. STRIJELA
Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1997. g.;
željezo; d. 5,1 cm; š. 0,4 cm; željezo; d. 2,7 cm; š. 0,3 cm;
inv. br. 124/97. inv. br. 127/97.
Tanki vrh strijele deltoidnog oblika èetvrtastog Tanki vrh strijele,
presjeka. deltoidnog oblika
2. pol. IV. - poè. V. stoljeæa. èetvrtastog presjeka.
2. pol. IV. - poè. V. stoljeæa.

30. STRIJELA 33. BOJNI NOŽ

Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1984. g.;
željezo; d. 4,9 cm; š. 0,4 cm; željezo; d. 26,3 cm; š. 3,3 cm;
inv. br. 125/97. inv. br. 128/97.
Tanki vrh strijele deltoidnog oblika èetvrtastog Bojni nož povijenog
presjeka. uzdignutog hrpta, šiljast,
2. pol. IV. - poè. V. stoljeæa. trn završava okomitom
ploèicom.
2. pol. IV. - poè. V. stoljeæa (?).

34. BOJNA SJEKIRA

31. STRIJELA Iskopavanje 1995. g.;
Iskopavanje 1995. g.; željezo; d. 5,9 cm; š. 6,8 cm;
željezo; d. 4,1 cm; š. 0,3 cm; inv. br. 129/97.
inv. br. 126/97. Bojna sjekira dobro saèuvanog
Tanki vrh strijele deltoidnog oblika èetvrtastog donjeg dijela sjeèiva, oštro
presjeka. odlomljenog gornjeg dijela s
2. pol. IV. - poè. V. stoljeæa. ušicom.
2. pol. IV. - poè. V. stoljeæa (?).

25
ORUÐA 37. NOŽ
Iskopavanje 1996. g.;
željezo; d. 9,2 cm; š. 1,6 cm;
inv. br. 132/97.
Nož šiljastog vrha, s manje ošteæenim trnom.
IV. stoljeæe (?).

35. NOŽ 38. NOŽ

Iskopavanje 198?. g.;
Iskopavanje 1996. g.;
željezo; d. 16,1 cm; š. 2,3 cm;
željezo; d. 8,3 cm; š. 2,9 cm;
inv. br. 130/97.
inv. br. 133/97.
Nož povijenog hrpta prema vrhu, trn s rupom za
Kratki nož, zaobljenih stranica s asimetriènim trnom.
zakovicu, završetak nedostaje.
2. pol. IV. stoljeæa
IV. stoljeæe (?).

36. NOŽ 39. NOŽ

Iskopavanje 1997. g.;
Iskopavanje 1992. g.;
željezo; d. 1,3 cm; š. 1,8 cm;
željezo; d. 8,3 cm; š. 2,1 cm;
inv. br. 131/97.
inv. br. 134/97.
Nož uzdignutog blago povijenog hrpta, šiljastog vrha,
Nož povijenog hrpta i oštrice, vrh donekle zaobljen,
neznatno ošteæenog trna.
najveæi dio trna nedostaje.
IV. stoljeæe (?).
IV. stoljeæe (?).

26
40. VISAK 43. ROVAŠ (?)
Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1994. g.;
željezo; v. 9,2 cm; š. 1,1 cm; željezo; d. 8,0 cm; debljina 0,5 cm; š. lopatice 1,0;
inv. br. 135/97. inv. br. 138/97.
Cilindrièni visak šiljastog vrha sa zavijenim trnom. Rovaš za kožu ili drvo (?) s plosnatom lopaticom i
III. - IV. stoljeæe. dužim trnom za dršku.
IV. stoljeæe (?).

41. IZBIJAÈ 44. ROVAŠ

Iskopavanje 1996. g.; Iskopavanje 1996. g.;
željezo; d. 8,5 cm; š. 1,6 cm; deblj. 1,1; željezo; d. 7,6 cm; š. trna 0,8 cm; š. lopatice 1,3 cm;
inv. br. 136/97. inv. br. 139/97.
Izbijaè (?) za zakovice i sl. pravokutna presjeka, glave Rovaš za kožu ili drvo (?) s duguljastom lopaticom i
proširene udarcima. dužim širokim trnom glave raskovane udarcima.
IV. stoljeæe (?). IV. stoljeæe (?).

42. IZBIJAÈ 45. STRUGA^

Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1996. g.;
željezo; d. 4,9 cm; O tijela 1,0 cm; željezo; d. 6,7 cm; š. 1,8 cm;
inv. br. 137/97. inv. br. 140/97.
Izbijaè, savinuti, okruglog presjeka, glave i donjeg Plosnati rovaš (?) s trnom za dršku te ravnim
dijela proširenih udarcima. završetkom plosnate lopatice.
IV. stoljeæe (?). IV. stoljeæe (?).

27
46. SJEKAÈ - ROVAŠ (?) 49. SJEKAÈ
Iskopavanje 1996. g.; Iskopavanje 1997. g.;
željezo; d. 11,2 cm; š. glave 1,9 cm; željezo; d. 3,5 cm; š. 1,2 cm;
inv. br. 141/97. inv. br. 144/97.
Sjekaè - rovaš (?), trokutaste glave, oštrog plosnatog Plosnati sjekaè oštrog zakošenog ravnog vrha,
vrha, s trnom za dršku (?). udarcima zaravnane glave.
IV. stoljeæe (?). IV. stoljeæe (?).

47. SJEKAÈ - ROVAŠ 50. SJEKAÈ

Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1997. g.;
željezo; d. 11,1 cm; š. 0,9 cm; željezo; d. 3,4 cm; š. 0,9 cm;
inv. br. 142/97. inv. br. 145/97.
Sjekaè - rovaš (?) duguljastog oblika, oštrog plosnatog Plosnati sjekaè obostrano oštrog zakošenog ravnog
vrha i s kratkim (ošteæenim) trnom za dršku. vrha.
IV. stoljeæe (?). IV. stoljeæe (?).

48. REZAÈ 51. SJEKAÈ

Iskopavanje 1994. g.; Iskopavanje 1995. g.;
željezo; d. 7,9 cm; š. 3,6 cm; željezo; d. 3,7 cm; O 0,7 cm;
inv. br143/97. inv. br. 146/97.
Rezaè za kožu ili drvo (?) s trokutastim “rezilom”, te Sjekaè okruglog presjeka oštrog zakošenog ravnog
okruglim trnom, vrha; glava raskovana udarcima.
IV. stoljeæe (?). IV. stoljeæe (?).

28
52. SJEKAÈ - REZAÈ 55. DLIJETO-ROVAŠ
Iskopavanje 1990. g.; Iskopavanje 1997. g.;
željezo; d. 7,9 cm; š. 1,3 cm; željezo; d. 4,8 cm; 0. 0,5 cm;
inv. br. 147/97. inv. br. 150/97.
Sjekaè-rezaè debljeg pravokutog presjeka Malo dlijeto-rovaš (?) okruglog presjeka, stanjenog
asimetriènog ravnog “rezila”, polukružno zaobljene gornjeg dijela, ošteæen.
glave. IV. stoljeæe (?).
IV. stoljeæe (?).

53. DLIJETO 56. DLIJETO (?)

Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1996. g.;
željezo; d. 7,8 cm; š. 1,1 cm; željezo; d. 5,2 cm; š. 0,9 cm;
inv. br. 148/97. inv. br. 151/97.
Dlijeto pravokutnog presjeka s proširenim gornjim i Trokutast komad metala èetvrtastog presjeka, širi se
suženim donjim dijelom, glave èini se zaravnane prema ravnom oštro stanjenom vrhu, ošteæen.
udarcima. IV. stoljeæe (?).
IV. stoljeæe (?).

54. DLIJETO 57. DLIJETO-SJEKAÈ

Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1995. g.;
željezo; d. 7,7 cm; š. 0,7 cm; željezo; d. 5,9 cm; š. 0,7 cm;
inv. br. 149/97. inv. br. 152/97.
Usko dlijeto pravokutnog presjeka s trnom za dršku. Duguljasti komad metala, vrh se simetrièno suzuje u
IV. stoljeæe (?). oštri ravni završetak, ošteæen.
IV. stoljeæe (?).

29
58. DRŠKA 61. STRUGAÈ
Iskopavanje 1992. g.; Iskopavanje 1997. g.:
željezo; d. 6,5 cm;š. 1,6 cm; željezo; d. 5,1 cm; š. 3,1 cm;
inv. br. 153/97. inv. br. 156/97.
Ulomak gornjeg dijela oruða s trokutasto suženim Strugaè (?) pilastog donjeg završetka prema unutra
trnom pravokutnog presjeka, prelomljen u sredini povijenih krajeva, relativno ravnog gornjeg dijela.
tijela. IV. stoljeæe (?).
IV. stoljeæe (?).

59. DRŠKA 62. IGLA

Iskopavanje 1995. g.; Iskopavanje 1997. g.;
željezo; d. 7,3 cm; š. 1,4 cm; željezo; d. 1,5 cm; š. 2,9 cm;
inv. br. 154/97. inv. br. 157/97.
Ulomak plosnate drške trna suženog prema kraju, na Igla s probušenom glavom pri vrhu lagano savijena;
najširem dijelu slomljena. relativno dobro saèuvana.
IV. stoljeæe (?). IV. stoljeæe (?).

60. ŠILO 63. DLIJETO BLANJE

Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1997. g.;
željezo; d. 4,0 cm; š. 0,6 cm; željezo; d. 1,5 cm; š. 2,9 cm;
inv. br. 155/97. inv. br. 158/97.
Ulomak šila (?) kružnog i èetvrtastog presjeka, Odlomljeni vrh dlijeta blanje (?) asimetrièno sužen
šiljastog oštrog vrha. prema oštrom ravnom vrhu, nedostaje veæi dio
IV. stoljeæe (?). gornjeg dijela.
IV. stoljeæe (?).

30
64. SJEKIRA 67. BRAVA
Iskopavanje 1995. g.; Iskopavanje 1994. g.;
željezo; d. 1,6 cm; š. 5,2 cm; željezo; 5,8 cm.; š. 1,3 cm;
inv. br. 159/97. inv. br. 162/97.
Odlomljeni vrh sjekirice, nedostaje tijelo i ušica. Pokretni dio brave s otvorom za kljuè i tankim urezima
IV. stoljeæe (?). s jedne strane.
IV. stoljeæe (?)

65. SJEKIRA 68. BRAVA (?)

Iskopavanje 1996. g.; Iskopavanje 1996. g.;
željezo; d. 1,0 cm; š. 4,3 cm; željezo, bronca; d. 6,4 cm; 3,2 cm;
inv. br. 160/97. inv. br. 163/97.
Odlomljeni vrh sjekirice, nedostaje tijelo i ušica. Dio brave ili kljuèa (?), u produženom dijelu laminiran
IV. stoljeæe (?). broncom, ošteæen.
IV. stoljeæe (?).

66. SJEKIRA 69. KLJUÈ

Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1990. g.;
željezo; d. 1,4 cm; željezo; d. 7,8 cm.; š. stope 2,1 cm;
inv. br. 161/97. inv. br. 164/97.
Odlomljeni vrh sjekirice (ili noža), nedostaje bo~ni dio. Kljuè duguljastog trokutastog plosnatog tijela sa
IV. stoljeæe (?). zavijenom stopom s narezima, u gornjem dijelu kružni
otvor.
IV. stoljeæe (?).

31
70. KLJUÈ 73. PRŠLJEN
Iskopavanje 1989. g.; Iskopavanje 1995. g.;
željezo; d. 8,5 cm; š. stope 2,8 cm; olovo; O=3,0 cm; š. 1,5 cm;
inv. br. 165/97. inv. br. 168/97.
Kljuè duguljastog ravnog plosnatog tijela sa zavijenom Pršljen polukružno ispupèen u gornjem dijelu, grubo
stopom s narezima, u gornjem dijelu kružni otvor s lijevan.
malim ukrasnim narebrenjem obruèa. III-IV. stoljeæe.
IV. stoljeæe (?).

71. KLJUÈ 74. PRŠLJEN

Iskopavanje 1991. g.; Iskopavanje 1992. g.;
željezo; d. 10,1 cm; š. 2,6 cm; olovo; O=2,8 cm; š. 1,0 cm;
inv. br. 166/97. inv. br. 169/97.
Kljuè duguljastog ravnog plosnatog tijela sa zavijenom Plosnati pršljen plitko polukružno zaobljena gornjeg
stopom s narezima, u gornjem dijelu kružni otvor. ruba, na ravnom dijelu druge strana urezan znak “X”
IV. stoljeæe (?). nejednake dubine ureza krakova.
III-IV. stoljeæe.

72. DIO OPLATE (?) 75. PRŠLJEN

Iskopavanje 1996. g.; Iskopavanje 1994. g.;
olovo; 4,7 cm; š. 1,1 cm; olovo; O=3,9 cm; š. 0,9 cm;
inv. br. 167/97. inv. br. 170/97.
Dio oplate (?) ili opreme (?) s dva ispupèenja za Plosnati pršljen plitko polukružno zaobljena gornjeg
prihvaæanje, ulomak, saèuvani dio kružnog presjeka. ruba, na ravnom dijelu druge strane urezan krug s
IV. stoljeæe (?). prema kružnom otvoru urezanim kosim cik-cak
crticama.
III-IV. stoljeæe.

32
76. PRŠLJEN 79. ŠPICA
Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1995. g.;
olovo; O=3,5 cm; š. 1,3 cm; željezo; d. 15,5 cm; O=1,1 cm;
inv. br. 171/97. inv. br. 174/97.
Prema gore ispupèeni pršljen ošteæen s dva dublja Kamenarska (?) špica
kružnog presjeka, ošteæena
ureza, na ravnom dijelu oko kružnog otvora kosim i vrha, glave proširene
vodoravnim plitkim crticama urezan motiv “oka”. udarcima.
III-IV. stoljeæe. III-IV. stoljeæe (?).

77. VRETENO 80. ŠPICA

Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1995. g.;
željezo; d. 16,5 cm; š. 0,8 cm; željezo; d. 13,1 cm; O=1,1 cm
inv. br. 172/97. inv. br. 175/97.
Vreteno šiljastog vrha kružnog presjeka, relativno Kamenarska (?) špica
dobro saèuvano. kružnog presjeka, ošteæene
IV. stoljeæe (?). glave i vrha (odlomljeni).
III-IV. stoljeæe (?).

78. ŠPICA 81. SVRDLO

Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1996. g.;
željezo; d. 16,8 cm; š. 1,0 cm; željezo; d. 18,5 cm; 0,7 cm;
inv. br. 173/97. inv. br. 176/97.
Kamenarska (?) špica malo savijenog vrha, Ošteæeno svrdlo za drvo,
èetvrtastoge je presjega sa zaskošenim rubovima. bez lopatice za bušenje,
Glava je odlomljena, ošteæena udarcima (?). kružnog presjeka tijela.
III-IV. stoljeæe (?). (III.) IV. - V. stoljeæe (?).

33
82. SVRDLO 85. ŠILO-PROBIJAÈ
Iskopavanje 1995. g.; Iskopavanje 1995. g.;
željezo; d. 9,8 cm; željezo; d. 6,5 cm; 0,5 cm;
inv. br. 177/97. inv. br. 180/97.
Ošteæeno svrdlo za drvo, nedostaje donja polovica s Ošteæeno šilo-probijaè kružnog presjeka, šiljastog
lopaticom za bušenje, kružnog presjeka tijela. oštæenog vrha.
(III.) IV. - V. stoljeæe (?). IV. stoljeæe (?).

83. SVRDLO
Iskopavanje 1986. g.;
željezo; d. 15,5 cm; 0,9 cm; inv. br. 178/97.
Ošteæeno svrdlo za drvo poligonalnog presjeka,
sekundarno savijeno na polovici, na mjestu gdje
nedostaje lopatica za bušenje sekundarna proširenja
od udaranja po tvrdim predmetima.
(III.) IV. - V. stoljeæe (?).

RECIPIJENTI
84. ŠILO-PROBIJAÈ (?) 86. PROVJESLO VJEDRA
Iskopavanje 1989. g.; Iskopavanje 1984. g.;
željezo; d. 6,7 cm; š. 0,5 cm; željezo; d. 23,3 cm; O=0,8 cm;
inv, br. 179/97. inv. br. 181/97.
Ošteæeno šilo-probijaè èetvrtastog presjeka, šiljastog Polukružno provjeslo sa zavinutim krajevima za vjedro,
vrha. polukružnog presjeka.
IV. stoljeæe (?). IV. - poè. V. stoljeæe (?).

34
87. DRŠKA PATERE
Iskopavanje 1995. g.;
željezo; d. 11,5 cm; š. 2,1 cm; 182/97.
Drška patere bez otrgnutog recipijenta, ukrasno
DIJELOVI OPREME NOŠNJE
zavrnutog završetka.
IV. - poè. V. stoljeæa (?).

88. VRÈ 89. KLIN

Iskopavanje 1988. g.; Iskopavanje 1997. g.;
bronca, vis. 19 cm; O=14,5 cm; željezo; d. 8,0 cm; š. 0,8 cm;
inv. br. 51/94. inv. br. 184/97.
Vrè od bronèanog lima prekriven zelenkastom Klin trokutastog suženja prema vrhu pravokutnog
plemenitom patinom, mjestimièno lagano ošteæen presjeka, paèetvorinasta tanka asimetrièna glava; dio
urezima. Drška nije saèuvana, no vidljiv je otisak uz ženski pojas.
njezinog spoja na ramenima. Uz grlo otvora nalazi se 2. pol. IV. - poè. V. stoljeæa.
željezni prsten, vjerojatno neke kasnije reparacije. Na
odvojenom dnu sekundarno su urezane po tri
usporedne crte u obliku križa.
IV. stoljeæe.

90. KLIN
Iskopavanje 1994. g.;
željezo; d. 9,4 cm; š. 1,0 cm;
inv. br. 184/97.
Klin trokutastog suženja prema vrhu pravokutnog
presjeka, paèetvorinasta tanka asimetrièna glava; dio
uz ženski pojas.
2. pol. IV. - poè. V. stoljeæa.

35
91. OKOV TORBICE 94. “S” KUKA
Iskopavanje 1994. g.; Iskopavanje 1990. g.;
željezo; d. 5,3 cm; š. 4,3 cm; inv. br. 185/97. bronca; d. 3,3 cm; š. 1,5 cm;
Odlomljani dio okova torbice (?) s ukrasnom spiralom inv. br. 188/97.
na kraju, ispod spirale na limenom dijelu saèuvan dio Kuka u obliku slova “S”, jedna strana donekle
zakovice - na prijelomu takoðer dio rupe druge rastvorena; dio uz pojas (?).
zakovice; èini se da nedostaje nešto više od polovice IV. - V. stoljeæe.
okova.
V. stoljeæe (?).

92. OKOV (PREÐICA) POJASA 95. PREÐICA

Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1994. g.;
željezo; O=3,4 cm; š. 0,7 cm; bronca; d. 2,4, cm; š. 2,2 cm;
inv. br. 186/97. inv. br. 189/97.
Okrugla preðica pojasa ili vreæice (?) debljeg okova. Dijelom okrugla ošteæena preðica tanjeg remena, trn
2. pol. IV. - poè. V. stoljeæa. nedostaje.
V. stoljeæe (?).

93. OKOV (PREÐICA) POJASA 96. TRN PREÐICE

Iskopavanje 1990. g.; Iskopavanje 1997. g.;
željezo; O=3,0 cm; š. 0,6 cm; bronca; d. 3,2 cm;
inv. br. 187/97. inv. br. 190/97.
Okrugla preðica pojasa ili vreæice (?) debljeg okova. Trn preðice zavinutog kraja, okov nedostaje.
2. pol. IV. - poè. V. stoljeæa. IV. - V. stoljeæe.

36
97. PREÐICA 100. PLOÈICA
Iskopavanje 1991. g.; Iskopavanje 1996. g.;
bronca; d. 3,0 cm; š. 3,1 cm; bronca; d. 6,1 cm; š. 2,0 cm;
inv. br. 191/97. inv. br. 194/97.
Èetvrtasti okov preðice ukrašen urezanim crtama uz Duguljasta ploèica sa zakovicom u sredini, ulomak
rub i konièno prema sredini; pokretni i zadnji dio iza veæe cjeline.
dvije rupice nedostaju. IV. - V. stoljeæe.
2. pol. IV. - poè. V. stoljeæa.

98. PREÐICA 101. PLOÈA

Iskopavanje 1996. g.; Iskopavanje 1996. g.;
bronca; d. 1,6 cm; š. 2,4 cm; bronca; d. 6,3 cm; š. 6,2 cm;
inv. br. 192/97. inv. br. 195/97.
Pravokutni okov preðice valovito ukrasno izvedena tri Èetvrtasti ulomak dvostruke ploèe, dijela veæe cjeline.
ruba, dvostruki lim povezan dvjema zakovicama s dva Uz jedini ravan rub tri oèuvane takoðer bronèane
proreza za pokretni dio. zakovice.
2. pol. IV. st. - poè. V. stoljeæa. IV. - V. stoljeæe.

99. OKOV ZAVRŠETKA POJASA

Iskopavanje 1997. g.;
bronca; d. 3,5 cm; š. 1,6 cm;
inv. br. 193/97.
Duguljasti pojasni jezièac (?) od tankog lima sa
zakovicom, na jednom kraju završava trokutasto, na
drugom zavrnuto po dužini.
V. stoljeæe (?).

37
GRAÐEVINSKI KLINOVI 104. KLIN
Iskopavanje 1997. g.;
željezo; d. 10,6 cm; š. 0,8 cm;
inv. br. 198/97.
Dugi klin glave izraðene savijanjem gornjeg dijela uz
tijelo, èetvrtastog presjeka, vrh malo savijen. Vrlo
dobro saèuvan.
IV. - V. stoljeæe.

102. KLIN 105. KLIN

Iskopavanje 1989. g.; Iskopavanje 1996. g.;
željezo; d. 13,2 cm; š. 0,7,cm; inv. br. 196/97. željezo; d. 8,5 cm; š. 0,8 cm; glava O=4,0 cm;
Dugi klin èetvrtaste ravne glave s donje strane inv. br. 199/97.
ojaèane èetirima zrakastim rebrima i kratkim vratom, Klin velike okrugle glave èetvrtastog presjeka, vrh
èetvrtastog presjeka. Prema ojaèanjima glave i vrata malo savijen. Plosnata okrugla glava vjerojatno u
mogao bi biti i dio kola. ukrasnoj funkciji vrata, kola (?) itd.
IV. - V. stoljeæe. IV. - V. stoljeæe.

103. KLIN 106. KLIN

Iskopavanje 1994. g.; Iskopavanje 1994. g.;
željezo; d. 12,6 cm; š. 0,7 cm; željezo; d. 8,0 cm; š. 0,9 cm;
inv. br. 197/97. inv. br. 200/97.
Dugi klin s glavom koja konusno prelazi u tijelo, Polukružno savijeni klin uske glave na jednu stranu,
èetvrtastog presjeka; ošteæen. èetvrtastog presjeka.
IV. - V. stoljeæe. IV. - V. stoljeæe.

38
107. KLIN 110. KLIN
Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1996. g.;
željezo; d. 10,3 cm; š. 0,7 cm; željezo; d. 6,7 cm; š. 0,6 cm;
inv. br. 201/97. inv. br. 204/97.
Klin odlomljene asimetriène glave stanjenog vrata, Klin ravne èetvrtaste glave konusno prema vratu
èetvrtstog presjeka, po dužini vrlo lagano izvijen ojaèane glave, èetvrtastog presjeka; vrh odlomljen.
prema van. IV. - V. stoljeæe.
IV. - V. stoljeæe.

108. KLIN
Iskopavanje 1994. g.;
željezo; d. 9,4 cm; š. 0,7 cm;
inv. br. 202/97.
Klin plosnate asimetriène glave u stranu stanjenog
vrata, èetvrtastog presjeka; po dužinu lagano izvijen
prema unutra.
IV. - V. stoljeæe

KOLA
109. KLIN 111 a. KOLA
Iskopavanje 1994. g.; Iskopavanje 197?. g.;
željezo; d. 6,5 cm; š. 0,6 cm; željezo; spirala 7,0 cm; š. 0,5 cm;
inv. br. 203/97. inv. br. 205a/97.
Klin ispupèene konusno prema vratu ojaèane glave, Kolut ne sasvim pravilno iskovan, iskrivljenje
èetvrtastog presjeka; vrh odlomljen. naknadno nastalo.
IV. - V. stoljeæe. III. - IV. stoljeæe.

39
111 b. KOLA
Iskopavanje isto;
željezo; d. 18,5 cm; š. 14,8 cm; deb. 2,0 cm;
TROSKA
inv. br. 205b/97.
U spiralu savijeno željezo s rupom na poèetku za
uèvršæenje u drvenu gredu,èetvrtastog presjeka; vrh
spirale ošteæen.
III. - IV. stoljeæe.

111 c. KOLA 112.TROSKA

Iskopavanje isto; Iskopavanje 1995. g.;
željezo; d. 17. cm; spirala 23 cm; š. 1,7 cm; željezo; grumenje 4-7 cm; 5 komada;
inv. br. 205c/97. inv. br. 206/97.
U spiralu savijeno željezo s rupama na krajevima za Amorfno grumenje troske kovaèko-ljevaèke uporabe,
prièvršæivanje na gredu, èetvrtastog i poligonalnog lokalna radionica.
presjeka; treæi kraj ošteæen. IV. - V. stoljeæe.
III. - IV. stoljeæe.

40
DIJELOVI DRVENIH KASETA 115. KLIN
Iskopavanje 1989. g.;
željezo; d. 7,8 cm; š. 0,7 cm;

- ŠKRINJA I SLIÈNO
inv. br. 209/97.
Klin lagano povijen u obliku slova “S”, pravokutnog
presjeka, glava tanka i kosa trokutasto proširena iz
vrata, ošteæena završetka.
III. - IV. stoljeæe.

113. OKRETNI PRSTEN 116. KLIN

Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1992. g.;
željezo; d. 3,5 cm; š. 2,2 cm; željezo; d. 6,0 cm; š. 0,7 cm;
inv. br. 207/97. inv. br. 210/97.
Okretni prsten za zatvaranje poklopca; dio u drvetu Klin lagano ru~no povijen, pravokutnog presjeka,
nedostaje. glava tanka i kosa trokutasto proširena iz vrata
2. pol. IV. - poè. V. stoljeæa. ošteæena završetka.
III. - IV. stoljeæe.

114. “PANT” 117. KLIN

Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1997. g.;
željezo; d. 2,5, cm; vis. 3,7 cm; željezo; d. 6,6 cm; š. 0,6 cm;
inv. br. 208/97. inv. br. 210/97.
Nepokretni dio poklopca drvene škrinjice; odlomljen Klin lagano povijen u obliku slova “S”, pravokutnog
zadnji dio trna. presjeka, glava tanka i kosa ravno proširena iz vrata
2. pol. IV. - poè. V. stoljeæa završava šiljastim vrhom.
III. - IV. stoljeæe.

41
118. KLIN 121. UKRASNI KLIN
Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1996. g.;
željezo; d. 6,1 cm; š. 0,5 cm; željezo; d. 6,4 cm; š. 0,3 cm;
inv. br. 211/97. inv. br. 214/97.
Klin lagano povijen u obliku slova “S”, glava tanka i Tanki pri vrhu savijeni ukrasni klin tanke i okrugle
kosa trokutasto proširena iz vrata ošteæena završetka, ispupèene glave, èetvrtastog presjeka.
èetvrtastog presjeka. III. - IV. stoljeæe.
III. - IV. stoljeæe.

119. KLIN 122. UKRASNI KLIN

Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1994. g.;
željezo; d. 8,4 cm; š. 0,7 cm; željezo; d. 7,0 cm; 0,3 cm;
inv. br. 212/97. inv. br. 215/97.
Klin lagano povijen u donjoj polovici, èetvrtastog Tanki na polovici savijeni ukrasni klin okrugle
presjeka a u gornjoj treæini poligonalnog, glava u bikoniène glave, èetvrtastog presjeka.
tankom ulomku, veæi dio nedostaje. III.- IV. stoljeæe.
III. - IV. stoljeæe.

120. UKRASNI KLIN 123. UKRASNI KLIN

Iskopavanje 1994. g.; Iskopavanje 1997. g.;
željezo; d. 6,6 cm; š. 0, 35 cm; željezo; d. 6,0 cm; š. 0,3 cm;
inv. br. 213/97. inv. br. 215/97.
Tanki luèno savijeni klin tanke èetvrtaste glave, Tanki ukrasni klin okrugle bikoniène glave, èetvrtastog
èetvrtastog presjeka. presjeka.
III. - IV. stoljeæe. III. - IV. stoljeæe.

42
124. KLIN 127. SPOJNICA
Iskopavanje 1994. g.; Iskopavanje 1990. g.;
željezo; d. 3,5 cm; š. o,4 cm; željezo; d. 4,4 cm; š. 2,2 cm;
inv. br. 216/97. inv. br. 219/97.
Tanki klin na polovici savijen, èetvrtastog presjeka, Spojnica pravokutnog presjeka, krajevi trokutasto
glava tanka na jednu stranu. široki i šiljasti, malo razvrnuti.
III. - IV. stoljeæe. III. - IV. stoljeæe.

125. KLIN 128. SPOJNICA

Iskopavanje 1994. g.; Iskopavanje 1997. g.;
željezo; d. 9,3 cm; š. 0,4 cm; željezo; d. 5,5 cm; š. 2,5 cm;
inv. br. 217/97. inv. br. 220/97.
Tanki klin na polovici savijen, èetvrtastog presjeka, Spojnica pravokutnog presjeka, krajevi trokutasto
glava deblja na jednu stranu. široki i šiljasti.
III. -IV. stoljeæe. III. - IV. stoljeæe.

126. KLIN 129. SPOJNICA

Iskopavanje 1994. g.; Iskopavanje 1992. g.;
željezo; d. 10,0 cm; š. 0,6 cm; željezo; d. 13,1 cm; š. 2,9 cm;
inv. br. 218/97. inv. br. 221/97.
Klin na polovici savijen, pravokutnog presjeka, glava Spojnica pravokutnog presjeka, krajevi trokutasto
deblja na jednu stranu. široki i šiljasti, malo razvrnuti.
III. - IV. stoljeæe. III. - IV. stoljeæe.

43
OSTALI OKOVI 132. OKOV
Iskopavanje 1990. g.;
željezo; d. 5,9 cm; š. 0,4 cm;
inv. br. 224/97.
Plosnati okov sužen prema vrhu sa zavrnutin krajem.
III. - IV. stoljeæe.

130. KOLUT 133. OKOV

Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1997. g.;
željezo; O=5, cm; š. 1,5 cm; željezo; d. 6,3 cm; š. 1,1 cm;
inv. br. 222/97. inv. br. 225/97.
Kolut od deblje trake dvostruko zakovanih spojenih Tanki limeni duguljasti ravni okov, ošteæenih
krajeva. završetaka.
III. - IV. stoljeæe. III. - IV. stoljeæe.

131. OKOV 134. OKOV

Iskopavanje 1997. g.; Iskopavanje 1995. g.;
željezo; d. 6,2 cm; š. 0,6 cm; željezo; d. 5,2 cm; 2,8 cm;
inv. br. 223/97. inv. br. 226/97.
Tordirani slomljeni okov šiljastog završetka; lagano Tanki limeni duguljasti okov s rupom na jednom kraju,
povijen. drugi ošteæen, savinut u oèuvanom dijelu.
III. - IV. stoljeæe. III. - IV. stoljeæe.

44
135. OKOV
Iskopavanje 1996. g.;
željezo; d. 6,3 cm; š. 1,6 cm;
inv. br. 227/97.
NOVCI I “ŽETONI”
Limeni okov koji podsjeæa na jezièac trokutasto
završenog kraja, drugi zavinut.
III. - IV. stoljeæe.

137. ŽETON (?)

Iskopavanje 1990. g.;
bronca; pr. 20 mm;
inv. br. 229/97.
Vrlo tanki limeni “žeton” s rupom u sredini glatkih
stranica.
III. - IV. stoljeæe.

PISALJKA
136. PISALJKA 138. ŽETON (?)
Iskopavanje 1991. g.; Iskopavanje 1994. g.;
željezo; d. 10 cm; O=0,5 cm; željezo; pr. 27 mm; š. 0,3 cm;
inv. br. 228/97. inv. br. 230/97.
Pisaljka blago povijena, u sredini dva reljefno izlivena Željezna limena dvoslojna okrugla ploèica, donja
ukrasna kolutiæa. Na jednoj strani šiljasta, a na drugoj tanja.
raširena u malu plosnatu lopaticu. III. - IV. stoljeæe.
2. pol. IV. - poè. V. stoljeæa.

45
139. NOVAC 142. NOVAC
Iskopavanje 1992. g.; Iskopavanje 1996. g.;
bakar, as; pr. 29,5X31,4 mm; inv. br. 231/97. bakar, antoninijan; pr. 17,2X21,3 mm;
Novac carice Faustine st., žene Antonina Pija, inv. br. 234/97.
Av: DIVA FAUSTINA Novac cara Galijena,
RV: ? Av: GALLIENUS . . .
Umrla 141. god. Rv: ?
253 - 268. god.

140. NOVAC 143. NOVAC

Iskopavanje 1996. g.; Iskopavanje 1992. g.;
bakar, as; pr. 26X27 mm; inv. br. 232/97. bakar, antoninijan, pr. 17,7X20 mm; inv. br. 235/97.
Novac carice Faustine ml. (?), žene Marka Aurelija, Novac carice Salonine, žene Galijena,
Av: ? Av: SALONINA AVG
Rv: ? Rv: IVNO REGINA
161 - 176. god. Junona stoji ulijevo, drži žrtvenu posudu i skeptar,
Umrla 268. god.

141.NOVAC 144. NOVAC

Iskopavanje 1992. g.: Iskopavanje 1991. g.;
bakar, antoninijan, pr. 18X19mm; inv. br. 233/97. bakar, antoninijan; pr. 17,1X22,3 mm; inv. br. 236/97.
Novac cara Galijena, Novac cara Klaudija II.,
Av: GALLIENUS AVG Av: IMP C . . . AVG
Rv: APOLLINI CONS AVG Rv: ANNONA AVG
Kentaur stoji ulijevo, drži globus i strijelu. Anona stoji i drži rog obilja,
253 - 268. god. 268 - 270. god.

46
145. NOVAC 148. NOVAC
Iskopavanje 1988. g.; Iskopavanje 1989. g.;
bakar, folis; pr. 22,1X24,7 mm; inv. br. 237/97. bakar, centenional; pr. 17X18,5 mm; inv. br. 240/97.
Novac cara Gracijana,
Novac cara Licinija,
Av: DN GRATIANUS PF AVG (glava cara udesno)
Av: IMP LIC LICINIUS PF AVF Rv: GLORIA ROMANORUM
Rv: IOVI CONSERVATORI AVGG NN Lijevo u polju S, desno P, car u pokretu nadesno, desnom
Jupiter stoji, drži skeptar i Viktoriju na globusu, kraj nogu sokol rukom vuèe zarobljenika, a u lijevoj drži labarum s
kristogramom,
Kovnica Solun, 308 - 324. god.
367 - 383. god.

146. NOVAC 149. NOVAC

Iskopavanje 1992. g.; Iskopavanje 1997. g.;
bakar; pr. 16X16,7 mm; bakar, pr. 17X18,5 mm; inv. br. 241/97.
inv. br. 238/97. Novac cara ?,
Novac cara Konstancija II., Av: . . . ? (glava cara udesno)
Av: . . . CONSTANTIUS AVG (glava cara udesno) Rv: . . . ?
Rv: SECURITAS . . . Novac nema revers veæ se vidi avers u negativu (!),
324 - 362. god. 2. pol. IV. stoljeæa.

147.NOVAC 150. NOVAC

Iskopavanje 1992. g.; Iskopavanje 1984. i 1990. g.;
bakar, centenional; pr. 17,3X19,1 mm; inv. br. 239/97. pr. 11,7X12,7 i 11X11,7; inv. br. 242 i 243/97.
Novac cara Valentinijana I., Dva mala vrlo istrošena i korodirana novèiæa,
Av: DN VALENTINIANUS PF AVG (glava cara udesno) 1. pol. V. stoljeæa.
Rv: SECURITAS REIPUBLICAE
Viktorija koraèa, drži vijenac i palmu,
Kovnica Akvileja, 364 - 375. god.

47