Aktivnosti učenika koje pomažu učitelju u vrednovanju za učenje

3-2-1
Aktivnost koja se provodi na kraju sata. Može se primijeniti i nakon rada u paru ili u grupi. Učenici
trebaju napisati: tri informacije za koje misle da ih znaju, dvije informacije koje su im nejasne ili ih ne
znaju, jednu informaciju koju sasvim sigurno znaju. Ispunjeni obrazac može se kasnije upotrijebiti u
oblikovanju dnevnika učenja pojedinca.

Grafički organizatori znanja

Učenici mogu prikazati podatke i/ili koncepte bilo kojim grafičkim organizatorom. Najčešće se
primjenjuju grafički organizatori kao što su Vennov dijagram, konceptualna mapa i umna mapa.
Prilikom izrade organizatora važno je provjeriti jesu li zasebni dijelovi smisleno povezani i stavljeni u
pravilne međuodnose. Za izradu organizatora možete se poslužiti nekim od predloženih digitalnih alata
i programa: PowerPointom, Poppletom, Bubbl.usom, Mindmeisterom, Coggleom.

Umna (mentalna) mapa

Umna je mapa osobna/individualna slika kojom prikazujemo neku temu. Pogodna je za
usustavljivanje i povezivanje sadržaja učenja ili prikazivanje vlastitih ideja i promišljanja o nekoj
temi.
U središtu mape navodi se ključna riječ / glavna tema iz koje se granaju podteme (koje, idući
od središta prema krajevima, bivaju sve tanjima). Iz svake podteme proizlaze pojedinosti.
Na grane podtema pišu se riječi, vrlo kratke rečenice, simboli i znakovi koji objašnjavaju
podtemu. Svaka je grana/podtema dio objašnjenja glavne teme, a sve su grane/podteme
međusobno povezane.
 Izvor: Tony Buzan, Kako izrađivati mentalne mape, 2004.

Vennov dijagram
Grafički prikaz u obliku Vennova dijagrama često se primjenjuje za prikazivanje sličnosti i
razlika. Poslužit ćemo se njime kad imamo dva ili više koncepata/pojmova koje uspoređujemo
tako što upisujemo podatke koje su im zajednički u presjek, a podatke u kojima se razlikuju u
vanjske dijelove skupova. Mogu se početno izrađivati individualno, a revidirati u paru ili
skupini.

Izvor: Anita Šojat

Konceptualna mapa
Učenici mogu dobiti zadatak da dopune napola ispunjenu mapu ili mogu samostalno izraditi
mapu. Konceptualna je mapa vizualni oblik prikaza određenog sadržaja. Prikazuje osnovni
koncept i specifične međuodnose pojmova povezanih s njime. Poveznicama između pojmova
stvaraju se izjave (kao rezultat njihova povezivanja). Postupnim razvojem konceptualne mape
prikazuju se odnosi između pojedinih pojmova te se omogućuje izgradnja koncepta.
 Izvor: Ines Radanović

Igranje uloga
Igranje uloga odvija se između dvoje ili više učenika. Uloge im mogu biti dodijeljene ili ih mogu sami
odabrati. Prije nego što započnu s igrom, učenici trebaju istražiti temu i utvrditi svoje znanje.
Razgovarajući o različitim uvidima u istu situaciju, učenici će bolje razumjeti složene međuodnose uloga
čiji su nositelji. Igranje prema scenariju može biti relativno nestrukturirano, omogućujući učenicima
da izraze vlastito viđenje i da uvide kako svojim gledištem utječu na situaciju ili su pod utjecajem iste
situacije. Razgovorom nakon igre uloga učitelj može učenike potaknuti na refleksiju ne samo iz uloge
koju su igrali već i na refleksiju o oblicima i vrstama interakcija s drugima učenicima s obzirom na zadani
kontekst.

Izlazna kartica
Izlazne kartice traže od učenika da prije izlaska iz učionice ostave dokaze učenja — misli, definicije,
objašnjenja, odgovore ili pitanja. Npr.:
- učenici pišu odgovor na postavljeno pitanje učitelja
- učenik piše jedno pitanje o temi koja mu je ostala nejasna nakon učenja i poučavanja
- učenik objašnjava ostalim učenicima i učitelju na što je ponosan u svom radu i zašto (što je
dobro napravio, naučio ili sl.)
- učenik sažima važnost naučenoga na satu za svakodnevni život i daljnje učenje (npr. "Ovo je
važno jer ...").
Izlazne kartice omogućuju učitelju analizu odgovora učenika i pravovremeno pružanje povratne
informacije o njihovu učenju. Istovremeno, one potiču učitelje da isprave miskoncepcije učenika, a
mogu biti i smjernice učitelju za uvođenjem promjena u poučavanje. Učenici ih mogu popuniti služeći
se i digitalnim alatima poput Padleta, ploče Lino ili Mentimetra.
Minuta za kraj
Učenicima se postavi pitanje u vezi s najvažnijim dijelom ili sadržajem sata ili aktivnosti. Učenik
sažetom, dobro promišljenom rečenicom mora odgovoriti na postavljeno pitanje. Replika smije trajati
oko minutu. Prednost je ove aktivnosti što pruža brzu povratnu informaciju o tome podudaraju li se
glavna ideja poučavanja i ono što su učenici percipirali kao glavnu ideju. Od učenika se može tražiti i da
istaknu ili izdvoje korisni, smisleni ili iznenađujući dio učenja ili da navedu gdje se stečena znanja mogu
upotrijebiti u svakodnevnom životu. Može se odraditi usmeno ili u nekom od već predloženih digitalnih
alata (Lino ploča, Mentimeter, Padlet).

Oluja ideja
Oluja ideja može biti učinkovita za završnu refleksiju. Učenicima se može zadati da zapišu sve čega se
sjete o temi učenja, razjasne pitanja koja im još nisu potpuno jasna, ali i da zapišu ono što ih zbunjuje
ili im budi interes za daljnje proučavanje. Radi proširivanja teme refleksije učenike se može tražiti da
razmišljaju o tome kako se ono što su naučili povezuje s onim što već znaju. Povratna informacija može
uputiti na postojeće miskoncepcije i potrebu za prilagodbom poučavanja.

Skica
Omogućava učenicima da crtežom, skicom ili skiciranim bilješkama prikažu što znaju. Idealno rješenje
za sve učenike koji se teško izražavaju riječima, a skloni su kreativnom, vizualnom izražavanju. Može se
upotrijebiti radi procjene razumijevanja sadržaja učenja svakog učenika i u planiranju sljedećeg koraka
u poučavanju.

Izvor: Arjana Blažić (Sketchnote)

Slagalica
Učenici individualno osmisle pitanja i anonimno ih zapišu na kartice. Kartice s pitanjima izmiješaju i
podijele ih članovima skupine. Članovi skupine izvlače pitanja i svaki od njih pokušava odgovoriti na
pitanje koje je izvukao. Odgovor zapisuju na poleđini kartice. Nakon toga u skupini provjeravaju točnost
odgovora, a pitanja, na koja nisu ni zajedničkim radom u skupini uspjeli odgovoriti, izdvajaju i dijele ih
drugim skupinama. Druga skupina, ako uspješno odgovori na pitanja, vraća odgovore skupini od koje
je pitanja dobila kako bi podijelila svoje znanje. Ako ni druga skupina ne zna odgovor na spomenuta
pitanja, onda ih prosljeđuju učitelju koji zajedno s cijelim razredom raspravlja i vodi učenike do
odgovora.