Ramon Campayo

ITE
ENGLESKl

Revolucionarna metoda
brzog ucenja stranih
jezika
BIBLIOTEKA "KNJIGE KOJE TREBATE DANAS"

N a s l o v i z v o rn i k a :
"APRENDE INGLES EN 7 DIAS"

Copyright © 2007. Ramon Campayo.

Copyright © 2007. De esta edici6n, Editorial EDAF, S. L.
Copyright © 2007. Con la colaboraci6n de Deanna Lyles.
Copyright © za hrvatsko izdanje Planet Zoe d. o. o.

Published by the arrangement with EDITORIAL EDAF, S.L., Madrid.

Prvi izvorni izdavac je EDITORIAL EDAF, S.L., Madrid.

Prevela i uredila: © Ilona Posokhova

Prijevod knjige i sadriaj tablica copyright © Planet Zoe
d.o.o. Dizajn omota i fotografije: Editorial Edaf, S. A.
Obrada i prijelom: Planet Zoe d. o. o.

I. izdanje: srpanj,

2012. Nakladnik:
PLANET ZOE d. o. o.
Zagreb
tel/fax: 01 62-55-498
www.planetzoe.hr
[email protected]

CIP zapis dostupan u racunalnom katalogu

Nacionalne i sveucilisne knji:Znice u
Zagrebu pod brojem 812397

ISBN 978-953-7685-38-6

Sva prava pridrzana. Zabranjeno je svako reproduciranje i umnafanje ove publikacije u cjelini, djelomicno
iii na bilo koji drugi nacin, bilo kojim sredstvima.
Sve asocijacije u ovoj knjizi pripadaju izdavacu hrvatskog izdanja. Sva prava pridriana.
Koristenje asocijacija dopusteno je samo privatnim korisnicima u svrhu individualnog ucenja.
SadrZaj

Uvod.........................................................................................................................7

Poglavlje 1. Osnove metode.......................................................................9

Poglavlje 2. Izgovor.................................................................................................15

Poglavlje 3. Tablice rijeci.........................................................................19

Poglavlje 4. Glagoli..........................................................................................23

Poglavlje 5. Imenice...........................................................................................51

Poglavlje 6. Pridevi.................................................................................107

Poglavlje 7. Prilozi...........................................................................................116

Poglavlje 8. Pozdravi..............................................................................125

Poglavlje 9. Bonton-rijeci.......................................................................127

Poglavlje 10. Upitne rijeci......................................................................128

Poglavlje 11. Osobne zamjenice.............................................................130

Poglavlje 12. Posvojne zamjenice...........................................................132

Poglavlje 13. Pokazne zamjenice............................................................134

Poglavlje 14. Clanovi.......................................................................................135

Poglavlje 15. Prijedlozi i veznici............................................................136

 SADRZAJ

Poglavlje 16. Brojevi.......................................................................................139

Poglavlje l 7. Osnovna pravila konjugacije..................................................144

Poglavlje 18. Glagol "TO BE" (BITI).....................................................149

Poglavlje 19. Glagol "TO HAVE" (IMATI)...........................................156

Poglavlje 20. Glagol "CAN" (MOCI)......................................................161

Poglavlje 21. Prvi dan prakse...................................................................167

Poglavlje 22. Drugi dan prakse................................................................171

Poglavlje 23. Treci dan prakse................................................................174

Poglavlje 24. Cetvrti dan prakse..............................................................177

Poglavlje 25. Peti dan prakse...................................................................188

Poglavlje 26. Sesti dan prakse.................................................................203

Poglavlje 27. Sedmi dan prakse...............................................................211

Poglavlje 28. Osnovna gramaticka pravila...............................................216

Poglavlje 29. Kako nastaviti s usavrsavanjem jezika

nakon 7 dana prakse po metodi iz ove knjige..................................229

0 autoru...............................................................................................233
 Uvod

Knjiga Naucite engleski u 7dana kompletno je razraden prirucnik za

ucenje engleskog jezika prema metodi ucenja stranih jezika koju sam
opisao u svojoj knjizi Naucite bilo kojijezik u 7 dana.
u knjizi Ce citatelj naCi tablice s rijecima, ukljucujuCi pojmove na hrvat
skom i engleskom, izgovor svake engleske rijeci i upecatljive neobicne aso
cijacije koje pomafo lakse zapamtiti veze izmedu dvije rijeCi, engleske i
hrvatske. To nam omogucuje da vokabular usvojimo pomocu jedinstvene i
- najvafoije - ucinkovite metode. Bez napora cete nauciti engleski, svladati
koristenje fraza i pritom se jos i zabaviti.
Rad je raspodijeljen na 7 dana, a svaki je dan detaljno opisan u knjizi.
Naravno, nakon sto tih 7 dana prode, potrebno je i dalje stalno usavrfavati
znanje engleskog jezika - rad s ovom knjigom predstavlja Vas prvi korak.
Dopustio sam si takoder u knjigu ukljuCiti odredene pripremne vjezbe
koje ce Varn osigurati vecu ucinkovitost u ucenju i omoguCiti da tijekom
sedmodnevnog rada izgradite samopouzdanje i steknete lakocu u koriste
nju engleskoga jezika.
Citatelju koji je istinski zainteresiran za ucenje jezika savjetujem da ne
propusti niti jedan korak i1i vjezbu preporucene u knjizi. Napominjem to
zato sto je veCi dio ljudi koji su tvrdili da su imali pote8koca u samostalnom
ucenju konkretnog jezika prema mojoj prethodnoj knjizi Naucite bilo koji
jezik u 7 dana, na moja pitanja:

7
8 UVOD

Jeste Ii radili vjezbu broj X?

111

Jeste Ii baremjednom snimali vlastiti glas?

davali sljedece odgovore:

"Iskreno, nisam, preskocio/la sam tu vjezbu. Cinilo mi se daje posve nevazna."

Sreeom poznajem vrlo mnogo onih koji su postigli zadivljujuCi uspjeh

sluzeCi se mojom metodom. Neki od njih pritom su naucili mnogo vise
nego Sto SU na pocetku ocekivali, prosirivsi tako SVoje granice i mogucnosti.
UCinkovitost zapamCivanja u odredenom smislu ovisi o metodama koje
se primjenjuju. Ako su naCini zapamCivanja pogodni, napredak cete odmah
uoCiti.
Volio bih ovu knjigu posvetiti ljudima koji se vesele pocetku ucenja i,
uz Vase dopustenje, jednoj Spanjolki, predivnoj gospodi koju sam imao
cast osobno upoznati. Jednom me je zamolila za susret, tijekom kojeg mi
je preplavljena osjeeajima ispricala kako je u "samo 7 dana" (nakon citanja
i rada s mojom knjigom Naucite bilo kojijezik u 7 dana) naucila njemacki
jezik dovoljno da moze telefonski razgovarati sa svojim unucima. Njeni
unuci zive u Njemackoj i uopce ne znaju spanjolski. Uvjerila me je da, bez
obzira na ne bas visok stupanj poznavanja jezika, vrlo lako sa svojim
unuciCima razgovara o svakodnevnim stvarima, raspituje se o skoli,
prijateljima i sl. Gospoda je imala 75 godina.

Cestitam Varn!
 Osnove metode

Na pocetku ucenja svakog stranog jezika osoba se suocava s razlicitim

preprekama koje, naravno, treba prevladati. Svi problemi zapravo se mogu
svesti na tri kljucna problema:

a) vokabular;
b) izgovor;
c) gramatika.

Problemi nastaju kada se primjenjuju takve metode ucenja koje isto

vremeno rade sa svim aspektima pa zato uzrokuju pojavu svih nabrojenih
tdkoea. Napredak u ucenju tada se usporava jer ucenici stalno osjeeaju,
slikovito receno, kvarove na svim linijama. Ako uspijevaju svladavati
vokabular, muce ih problemi s gramatikom; ako stave teziste na gramatiku,
smanjuje im se vokabular.
Ljudi koji uce strani jezik cesto imaju dojam da SU neuspjefoi jer ne
uspijevaju izgraditi vokabular i ne znaju pravilno izgovarati ili pisati, a da
ne spominjemo razumijevanje govora izvornih govornika.
Premalo se pozornosti takoder posvecuje ponavljanju. Ponavljanje je
glavno jamstvo uspjeha u ucenju stranog jezika. Katkad se jeziku posvecuje

9
 POGLAVLJE 1. OSNOVE METODE

samo dva sata tjedno, u blok satovima koji traju sat do sat i pol. To je
premalo jer strani jezik trazi svakodnevnu vjezbu i praksu, cak i ako je to
samo IS iii20 minuta dnevno.
Suani jezik. ueua uci Li u11aiw K.aku rnaiu uijcLC uvaja HldlL-l H<:>h.. .
Kada progovara, dijete tezi jednom jedinom cilju - izrafavanju. Nimalo ga
ne zanima savrseno poznavanje gramatike ili besprijekoran izgovor. Taj
trojni problem mana je mnogih poducavatelja stranih jezika koji od prvoga
sata svojim ucenicima postavljaju prepreke trazeCi od njih savrsen izgovor,
a vec na drugome satu provjeravaju poznavanje svih rijeCi sto su ih ucenici
culi na nastavi. Cesto sami ponavljaju ili tjeraju ucenike da beskrajno mno
go puta ponove svaku rijec. Nafalost, pritom u rekordnom roku postifo
samo jedno: od straha da ce pogrijditi, ucenici se vise pred predavaeem ne
usuduju govoriti na stranom jeziku.
Isto bi se dogodilo kada bi se malom djetetu jednako pristupilo u
materinskom jeziku: kada bi se od njega od samoga pocetka trazilo da se
pridrfava svih gramatickih pravila iii da cisto izgovara. Dijete bi naprosto
odbilo govoriti, a njegov napredak u usvajanju materinskog jezika znaeajno
bi se usporio.
Ocigledno je da smo svi naucili teeno govoriti na materinskom jeziku
iskljucivo zato sto smo slijedili prirodan sustav ucenja. Kada bismo sustav
koji nam je omoguCio nauciti svoj jezik primijenili na ostale jezike, mogli
bismo ih nauciti kolikogod zelimo. Uspjeh u ucenju definitivno ovisi o
odabiru prave metode - takve koja je vec jednom dokazala svoju ucin
kovi tost.
Odrasli ljudi imaju vecu sposobnost i lakocu razumijevanja od djeteta i
zato mogu znatno bde povecavati svoj vokabular, ali uz uvjet da sve cine
kako treba. Spominjem vokabular jer je to prva kocnica, prvo ogranicenje
koje treba prevladati iii odbaciti. Podsjecam da smo na pocetku odredili tri
problematicne tocke. Osvjdimo ih u pamcenju i nastavimo.

1) Prvi strah koji smo spomenuli je vokabular. Prije svega bi

trebalo stvoriti solidnu bazu rijeci, kako bismo inace uopce
mogli konstruirati recenice?

2) Kad jednom svladamo prijevode najvafoijih pojmova, trebali

bismo se usredotoCiti na izgovor iuvjdbati ga u praksi. Na tom
 POGLAVLJE 1. OSNOVE METODE

stupnju takoder je vrlo vafoo znati kako vas glas zvuCi na jeziku
koji uCite. To je temeljan, vrlo vafan korak, a mnogi ga cesto
izostavljaju. Shvatite: ako ne budete mogli prevesti sto ste culi
iii sadrfaj teksta iii odlomka, to vam nece uspjeti ni kada bude
trebalo razumjeti izvornoga govornika. Necete takoder znati od
cega poceti i sto govoriti.

Vjdbanje prevodenja slufanjem vlastitoga izgovora presudno je za

ucinkovito ucenje stranoga jezika. To ce vam znatno olakfati rad iomogu
Citi brzo napredovanje prema cilju - savrsenom izgovoru. Ocigledno je da
se na pocetku treba naviknuti na zvucanje glasa izvornih govornika. Njihov
izgovor, tonalitet i melodija glasa posve su drukciji i novi. ZahvaljujuCi
danoj vjdbi razliku cete lako izbrisati jer vjezbate s vlastitim glasom. Zato
se treba koncentrirati i pokufati shvatiti svaku izgovorenu rijec - to je prvi
cilj.

Ucite brzo prepoznavati rijeci, bez nepotrebnih strahova.

3) Usvajanje slozene gramatike, nepravilnih glagola i fraza ostavite

za zavrfou fazu ucenja. U engleskom jeziku prilicno ih je
mnogo, zbog cega ucenje toga jezika na pocetku moze djelovati
kompliciranije nego sto uistinu jest. u izrafavanju koristite
jednostavne rijeci, nastojeCi ih birati sto je moguce bde, a
"slozena pravila" ostavite za poslije. Uz odgovarajucu pripremu
jezik ce vam sam "ukazati" na ispravnu varijantu.

Institucije nafalost nastavljaju primjenjivati tradicionalne metode uee

nja stranih jezika, unatoc njihovoj upitnoj ucinkovitosti. Takve metode
ucenja koce napredak ucenika, a postavljaju im i mnoge nepotrebne pre
preke. Zato gube entuzijazam, a tdko im je izbjeCi teskoce i razocaranja.
Problem je u tome sto ucenje stranog jezika svi pocinju gramatickim
pravilima (sto je samo po sebi nezanimljivo i dosadno). Drugim rijecima,
 POGLAVLJE 1. OSNOVE METODE

vec prvoga dana od ucenika se trazi da vjdbaju sprezanje najcesCih glagola.

To je grozno!
Prije ili poslije (bolje prije) dogodi se da slutnja beskrajnih poteskoea u
vezi sa stranim jezikom postane itekako stvarna. Ucenik spoznaje koliko je
tesko nauciti strani jezik, gubi svaku nadu da ce mu to ikada uspjeti, pa
naprosto odustaje. Kad se to dogodi, realno je vrlo mala vjerojatnost da ce
se osoba vratiti pravom ucenju. Problem se produbljuje kada glavnina tih
ucenika s problemima sama sebi postavi granice i uvjeri se da nikada nece
solidno ovladati jezikom. Kad se vrati ucenju, ucenik s takvim stavom
"povlaci menu kocnicu" ("poucen" neuspjefoim iskustvom) i- koci zapam
Civanje. To je tesko prevladati jer izmedu ostaloga sluzi i kao izgovor kada
se naide i na najmanji problem.
Ocekujem da cete citajuCi ovu knjigu s lakoeom "spustiti menu kocni
cu" u procesu ucenja stranoga jezika i uvjeriti se u sljedece:

a) nauciti strani jezik, u nasem slucaju engleski, zapravo je lako,

premda se visoka razina poznavanja jezika postize tek nakon
nekog vremena;

b) svaka je osoba sposobna za to.

Kako biste postigli taj cilj, moj program ucenja stranog jezika (SRCI)
usmjeren je na postizanje brzih izajamcenih rezultata - i to zahvaljujuCi
tome sto tijekom ucenja necete nailaziti na prepreke. To ce vas ohrabriti,
pmziti vam sigurnost i motivirati za daljnji napredak.
Zakljucio bih ovako:

Visoko cijenite svoje sposobnosti vjerujte da cete lako

nauciti bilo koji strani jezi k.
 POGLAVLJE 1. OSNOVE METODE

Sedmodnevno ucenje rezultirat ce prikladnim izrafavanjem vlastitih

misli na engleskom jeziku. Naravno, kako biste naucili i teeno govoriti tim
jezikom, treba proCi vise vremena, no vec od prvoga trenutka shvatit cete
da ucenje za vas nikada vise nece biti naporno i mucno.
Putovanje automobilom do grada udaljenog 200 km nije teze od puto
vanja dugog 100 km. U grad udaljen 200 km stiCi eete kasnije, ali nece
vam zato biti tefo. To je pitanje vremena, a ne slozenosti (sto nije
jedno te isto).
Zato vam predlazem sljedece:

Uzivajte na putovanju!

U jednom trenutku shvatit Cete da Ste doputovali, a iskustVO

putovanja bit ce samo pozitivno i radosno. Nemojte misliti na rezultat jer
bi se moglo dogoditi ono sto se iinace dogada tijekom duge vofoje
automobilom:

Ako jako zelite stici na odrediste, putovanje se cini beskrajno

dugim.

I obratno, ako uzivate u krajolicima, putovanje se pretvara u radosnu

pustolovinu koju eete bez sumnje htjeti ponoviti. Zato uzivajte u procesu
ucenja jezika i ne vezite se za rezultate.

Dakle, ova knjiga ima svrhu pripremiti vam velicanstvenu pustolovinu

kroz prekrasne krajolike - kako biste na putovanju sto vise uzivali.
Medutim, pripremio sam za vas i sportski automobil u kojem eete doista
brzo stiCi na cilj. U takvim uvjetima "uzivanje u krajolicima" i "visoka
brzina" nisu sukobljeni. Oba aspekta uzajamno se dopunjuju, a time ucenje
jezika postaje zanimljivo i ugodno.
To se dogada kada raspolafote pravom metodom. Ona vam pomafo
otkriti unutarnju snagu koju svatko ima i koja zatim zlata vrijedi u ucenju.
Tako je, um ce vam biti zahvalan i zadivljen koliko je zapravo lako
potaknuti entuzijazam i interes kada sve cinite ispravno!
 POGLAVLJE 1. OSNOVE METODE

Nadam se i vjerujem da ce vam se upravo to i dogoditi, dragi Citateljul

A sada, ako dopustate, pozvao bih vas da okrenete stranicu iotvorite vrata
svoga sportskog automobila:

Krenimo naputovanje!
 lzgovor

Pokazat cu vam sustav svladavanja izgovora koji sam razradio i za koji

vjerujem da je jednostavniji i ucinkovitiji od medunarodnoga sustava tran
skripcije. ZahvaljujuCi jednostavnosti i logienosti svladat cete ga odmah i
postiCi bolje rezultate.
Ovaj sustav ucenja izgovora u knjizi se koristi u tablicama rijeci s
kojima cu vas upoznati nesto kasnije. Kada u buducnosti budete ucili nove
rijeci i izradivali nove tablice, preporucujem da koristite predlozeni
sustav izgovora. No, bilo bi dobro i da konzultirate rjecnik i upoznate
medu narodnu transkripciju.
U engleskom jeziku ( op. prev. - kao i u hrvatskom) samoglasnici se
oznacavaju s 5 slova:

a, e, i, o, u

Kad je rijec o samoglasnicima, vrlo je vafoo da znate kako se ta slova u

engleskom izgovaraju u uobicajenim uvjetima:

"a" zvuci kao

"ej" "e" zvuci
kao "i"
15
 POGLAVLJE 2. IZGOVOR

"i" zvuci kao "aj"

11 11
0 zvuci kao "ou"
"u" zvuci kao "ju".

U mnogim jezicima, pa i u engleskom, glasovi i slogovi razlikuju se

prema duljini izgovora, odnosno dijele se na kratke i duge. Kako bismo
uvje:lbali izgovor:

a) samoglasnik cemo izgovarati dugo kada nakon njega stoje

dvotocke. Tako, naprimjer, "o" ce zvueati dugo ako je oznaceno
na sljedeCi nacin: "o:";

b) samoglasnik eemo izgovarati kratko kad je podcrtan - "Q".

Naprimjer:
"o" se izgovara kao obicno "o"
"e:" zvuci kao dugo "e"
"y" zvuci kao kratki "u".

Jednostavno, zar ne?

Suglasnici
U engleskom jeziku suglasnici se u pismu oznaeavaju sljedeCim slovima
(i njihovim kombinacijama):

b, d, f, j, k, l, m, n, p, q, r, s, t, v, w, x, y, z.

lzgovor svih glasova u rijecima engleskog jezika zapisivat cemo slovima

kojima raspolazemo u nasem jeziku:

b, c, c, c, d, dz, f, g, h, j, k, 1, lj, m, n, nj, p, r, s, s, t, v, z, z.

Koristit cemo sljedeCi sustav biljefaka:
 POGLAVLJE 2. IZGOVOR

"g" koristimo samo kada se izgovara kao "g" kao u rijeci "glava" i
nikada kao "dz".

"j" koristimo samo kada se izgovara kao "j" kao u rijeci "jogurt",
nikada kao "dz".
Zatim:

Znak "* " koristimo za transkribiranje engleskog "r".

Slovo "q" mofo se transkribirati kao "kv".
Slovo "x" mofo se transkribirati kao "ks".

Slovo ''y" transkribiramo kao "j" kao u rijeci "yellow" ili pak kao "i"
kao u rijeCi "happy".

Slovo "c", iako postoji kao suglasnik u nasem jeziku, u transkripciji

ne preporueujem koristiti, radi izbjegavanja zbrke, jer se u
engleskom izgovara posve razlicito. Zato ga radi tocnosti
izgovora preporucujemo transkribirati kao: "s" kao u engleskoj
rijeci "centre" i "k" kao u engleskoj rijeci "car" (auto); iii pak kao
"c" u kombinaciji slova "ch" kao u engleskoj rijeci "child".

Slovima "ts" i "z" oznaeavat cemo u transkripciji i engleski glas "th"

koji se u stvarnosti izgovara stavljanjem jezika medu zube.

Koristenje znaka naglaska

Naglaseni slog u rijeci, odnosno onaj koji se izgovara s vise snage, ozna
cavat cemo kosom crticom iznad naglasenog (slogotvornog) samoglasnika.
Tako cete znati kako ispravno naglasiti slog u rijeci.
Molim vas da obratite pafoju na to da naglasak oznacavamo drukcije (i
jednostavnije) nego sto se to radi u medunarodnoj transkripciji.
Pogledajmo nekoliko primjera na nasem jeziku:

Torba: t6rba
Kabina: kabf na
Kabinet: kabinet
 POGLAVLJE 2. IZGOVOR

Primjeri
Ovako cemo u nasem sistemu ucenja izgovora biljditi izgovor
engleskih rijeci:

yes - jes - da
bean - bi:n - grah
arm - a:*m - ruka
up - S!P - gore
car - ka:* - auto
cheese - Ci:z - sir
 Tablic e rijeCi

Objasnit cu princip izrade tablica. Rijeci u svakoj tablici grupirane su

prema odredenom zajednickom obiljezju. Prva rijec u svakoj tablici je opCi
pojam, odnosno najvafoija rijec i zato je napisana velikim slovima. Iza nje
slijede preostale rijeCi koje pripadaju istoj kategoriji kao i prva rijec u
tablici, stvarajuCi zajedno logicki lanac rijeci i oblikujuCi kontekst.
Tablice imaju cetiri stupca:

- U prvom stupcu su rijeCi na engleskomjeziku.

- U drugom stupcu zabiljefon je nacin izgovora engleske rijeci,

transkribiran hrvatskim slovima.

- U trecem stupcu naveden je prijevod odgovarajuce rijeci na

hrvatskijezik.
- u cetvrtom stupcu naCi eete neobicnu, upecatljivu asocijaciju koja
povezuje hrvatsku rijec (stupac 3) s odgovarajueom engleskom
rijecju (stupac 1) iii njezinim nacinom izgovora (stupac 2).

Prema tome, tablice imaju sljedeCi format:

19
 POGLAVLJE 3. TABLICE RIJECI

Engleski Nacin Hrvatski

*Neuobieajena asocijacija
xxxxxxx '':xxxxxxxxx'' xxxxxxx *Xxxxxxxxxxxx:xx

xxxxxxx '':xxxxxxxxx'' xxxxxxx *X:xxxxxxxxxxxxx

xxxxxxx '':xxxxxxxxx'' xxxxxxx *Xxxxxxxxxxxxxxx
_x x_x x x x x ''xxxxxx:xxx'' xxxxxxx *Xxxxxxxxxxxxxxx

Stupac 1 Stupac 2 Stupac 3 Stupac 4

Znak "X" u svakom stupcu oznacava promjenljiv podatak - rijec ili, u

slucaju 4. stupca, vase asocijacije.
Ako ste procitali moju knjigu Naucite bilo kojijezik u 7 dana (Planet
Zoe, 2011), vec znate kako funkcioniraju tablice, a mozda Ste i radili s
njima. No ako niste upoznali tu knjigu, svakako proCitajte sljedeCi
primjer i objas nJenJe:

"Bozanstvena Greta"
pozdravila je obofavatelje.
...

Greet giEt POZDRAVITI - ---(Glumic:r Greta

Garbo zvana
"bofanstvena
Greta")

Niz rijec koji slijedi nakon toga u istoj tablici spada u kategoriju
''pozdravljanja", odnosno radi se o oblicima pozdrava i oprostaja. Na celu
tog tematskog bloka stoji engleska rijec "Greet" napisana podebljanim
slovima (prvi stupac). Zatim slijedi izgovor "gri:t" (drugi stupac). Nakon
toga ide rijec "POZDRAVITI" koja predstavlja hrvatski prijevod
engleske rijeci (treCi stupac).
 POGLAVLJE 3. TABLICE RIJECI

Na kraju, u posljednjem, cetvrtom stupcu zabiljdena je neuobicajena,

upeeatljiva asocijacija koja u jednoj recenici ili situaciji povezuje rijec iz
treceg stupca s rijecju iz prvog ili drugog stupca. Mozemo odabrati jednu
od dvije mogucnosti - ili napraviti poveznicu s nacinom pisanja rijeci (prvi
stupac) ili s time kako zvuci (drugi stupac).
Naprimjer, neobicna i upeeatljiva asocijacija s novom rijecju, u danom
slueaju s rijecju "Greet" koja se u engleskom jeziku izgovara kao "gri:t"
sljedeca je:

"Bozanstvena Greta"pozdravi laje obozavatelje.

Kako bismo zapamtili Ciste podatke, odnosno rijeci iz stranoga jezika,

pojam bismo trebali u jednoj recenici ili situaciji povezati sa zapamtljivom
slikovitom radnjom vezanom uz dvije cinjenice; u ovom slueaju rijecju
"Pozdraviti" i rijecju "Greta" koja jako podsjeca na rijec "Greet".
Bit asocijacija jest da vas podsjete na englesku rijec. Uz pomoc takvih
podsjetnika mozete brzo usvojiti zavidan vokabular.
Bez sumnje je vrlo zanimljivo i zabavno u hrvatskom i engleskom jeziku
traziti rijeCi koje podsjecaju jedna na drugu. Katkad cemo umjesto izravne
veze naprosto koristiti slienu rijec jer to nije toliko vafoo. Dovoljno je da
nakon dva-tri ponavljanja takvih primjera brzo usvojite vokabular, neovisno
o tome jesu Ii veze izmedu rijeci potpune ili tek djelomicne. Asocijacije ne
moraju biti savrsene, jer kad jednom usvojite rijec, vise nisu potrebne.

VaZno: U prijafojem primjeru odabiruCi asocijaciju koristio sam oblik

pisanja engleske rijeCi "Greet" (prvi stupac), a ne izgovor "gri:t" (drugi
stupac). Kako biste stvorili asocijaciju nepoznate rijeci s hrvatskim
prijevodom ( treCi stupac) , trebate odabrati rijec iz prvog ili drugog stupca.
Iskustvo pokazuje da je uCinkovitije stvarati vezu s drugim stupcem,
odnosno s nacinom izgovora rijeCi.

Pri ucenju engleskog jezika to osobito dolazi do izrafaja kada se izgovor

rijeci znacajno razlikuje od nacina pisanja. Zato se prva dva stupca mogu
znatno razlikovati. No to nam s druge strane olakfava zadatak jer pn
odabiru asocijacije mozemo koristiti jednu od dvije varijante.
 POGLAVLJE 3. TABLICE RIJECI

Prilikom Citanja prethodnog primjera mofomo utvrditi asocijaciju

zamislivsi si prizor u kojem:

rre1erasna giumica Crera Carbo proi'azipokraj okupljeni!t uuuia:uau:{ju i.

pozdravlja ih.

- Obratite pafoju na to da se rijec koja je naglasena podebljanim

slovima (pozdravlja) odnosi na hrvatski prijevod, a podcrtana
rijec (Greta) zamjenjuje (podsjeea na) englesku varijantu. Taj
kljuc postat ce vas univerzalni pomocnik pri ueenju upecatljivog
asocijativnog niza koji cemo ispisati u sljedeCim tablicama.
- Tamo gdje su rijeci u hrvatskom i engleskom jeziku vrlo sliene,
nema potrebe za njih smisljati asocijaciju. Zanimljiva je
cinjenica, da ako i pokufate smisliti upeeatljivu asocijaciju za
takve rijeci, primijetit eete da je to vrlo tesko, gotovo nemoguce
jer cete doCi do zakljucka da SU rijeci vrlo slicne.
- S druge strane, upravo zahvaljujuCi pamtljivoj asocijaciji, rijec ce
vec nakon dva iii tri ponavljanja uCi u vase pamcenje pa poslije
vise necete trebati asocijaciju da biste se sjetili engleske rijeci.
Medutim, kako biste naucili govoriti brzo i bez zastajkivanja,
obavezno je svakodnevno prakticiranje jezika.
- Na kraju imajte na umu koliko je vafoo da svaka asocijacija
uistinu bude upecatljiva irazumljiva, a zato je trebate pojacati
vizualizacijom iosjetima. Vizualizirajte iosjetite je kao da se to
dogada u stvarnosti. Tijekom tri ili cetiri sekunde "gledajte"
situaciju u svom umu, s potpunom koncentracijom (usput, taj
dio takoder spada u plan ucenja). Ponavljate tu vjdbu onoliko
puta koliko je potrebno.
 Glagoli

Pocinjemo od tablica koje ce nam pomoCi da svladamo odredeni broj

glagola.
Glagoli su vafan dio recenice i izrafavaju neku radnju. U govoru su
uvijek dominantni. Kad naucimo glagole, pa bilo to samo u infinitivu, moCi
cemo slagati jednostavne recenice. Vee i samom upotrebom infinitiva
mozemo prenijeti veliku koliCinu informacija:

Gdje kupiti kruh?

Kako nacipostaju?
Koliko to kostati?
Ti trebatiplatiti.
Ja htjeti iCi u centar.
Sto zelJeti sada
raditi?
la vjerovati da mi mocipomoCi naci...

(Op. prev. - navedenim recenicama autor pokazuje da se osoba u nuzdi

moze sporazumjeti na stranom jeziku cak i uz pomoc infinitiva.)
23
 POGLAVLJE 4. GLAGOLI

u engleskom jeziku glagoli se cesto koriste u infinitivu (osnovnom

obliku glagola), kao sto se prikazuje u prethodnim primjerima. Naime,
nositelji engleskog jezika grade recenice na vrlo jednostavan naein, poput
· 1arzana, kako vohm reti. Zato usvajanje g1agoia samo po sebi
omogucuje da vrlo brzo napredujete u engleskom jeziku.

Doista je lako nauciti sve glagole potrebne za osnovnu komunikaciju.

Kao sto cete vidjeti dalje, u tablicama, sve sto vam za memoriranje treba
jest pronaCi upecatljivu ineuobicajenu asocijaciju koja bi povezala stranu
rijec s nafom. Kada je u pitanju engleski jezik, idealno bi bilo da postoji
slienost u zvucanju. U slueaju da vam neka od nasih asocijacija ne odgovara
i dosjetili ste se bolje, slobodno koristite vlastitu.
U tablicama koristimo sljedece oznake:

a) Podebljanim slovima naglasene su hrvatske rijeci koje

oznacavaju pojmove koje zelimo nauciti na engleskom jeziku.

b) Podcrtane rijeCi - takoder na hrvatskom - zvuce slicno engleskoj

rijeci i olakfavaju zapamCivanje.

Doslo je vrijeme da se prihvatimo najzabavnijega dijela nastave. No

prije toga cu vam dati jos dva savjeta:

- Izgovaraj te engleske rijeci naglas. U tome ce vam pomoCi

hrvatska transkripcija engleskih rijeci.*

- Tijekom 4 do 5 sekundi smislite najsmjeliju asocijaciju za svaku

rijec.

* Preporuka je i da pravilan izgovor engleskih rijeci slufate i uvjez

bavate uz pomoc interneta, npr. na prevoditelju najpoznatije internetske
trazilice (upisite englesku rijec i pritisnite ikonu za slufanje). Na
internetu takoder postoje slobodni rjecnici ("free dictionary") s izgovorom
engleskih rijeci (cak i s britanskim iamerickim varijantama izgovora).
 POGLAVLJE 4. GLAGOLI

Be bi: BITI * U cijelom je svijetu

poznat izraz "Biti ili ne
biti?" "Tu bi or not tu bi?

* Prehladeni pas ima

Have Imati promukao glas i laje "Hev-
he:v
hev".

* U ovoj fomi postoji ris.

There is de* is Postojati Stojim ispred grmlja i
zovem: "Hajde. rise, izadi!"

***

* Vidim sebe ispred mza

Want waont HTJETI nocnih klubova.
Hocu u ona j klub.

v v
Wish wis * Zelim pun tanjur vifanja.
Zeljeti

Love laov Voljeti * Volim miris lavande.

* Gel za tusiranje poma.Ze

Help help Pomagati da budemo cisti.

* On pokusava trai no
Try trai Pokusati ostati trijezan.
 POGLAVLJE 4. GLAGOLI

Get get Dobiti * Obitelj je dobila smje8taj

u getu.

Ask for ask fo* Moliti * Bolesnik moli tabletu

askorbinske kiseline.

Need ni:d Trebati * Narod ni danas nema ono

sto treba.

Sada provjerimo jeste Ii dobro usvojili lekciju. Ponovite jos jednom

glagole iz prethodne dvije tablice.
Zatim, bez zavirivanja u tablicu, pokufajte na engleski prevesti sljedecu
tzJavu:

"Htjeti imati"

Najvjerojatnije ste odgovorili:

"Want have"

U prvom lieu jednine ta recenica ima sljedecu strukturu:

"la hocu imati"

Odnosno u prijevodu na engleski:

"I want to have"

Sprdimo navedenu recenicu na hrvatskom:

 POGLAVLJE 4.
GLAGOLI

"fa hocu imati"

"Tihoces imati"
"On hoce
imati"
ltd.

U engleskom jeziku zadatak je laksi jer se mijenja samo lice (ja, ti, on,
mi), dok je nastavak recenice uvijek isti:

"want have"

VaZna napomena: kada u recenici stoje dva glagola jedan pored

drugoga, drugi glagol uvijek je u infinitivu, kao sto se vidi u prethodnom
primjeru s rijecju "imati". U engleskom jeziku u tom slucaju ispred
drugog glagola u infinitivu uvijek se koristi cestica "to": "to have".

Dakle recenicu

"Ja hocu imati"

prevodimo kao:

"I want to have".

Obratite pafoju na to da se nastala recenica tek neznatno razlikuje od

"want have", sintagme od koje smo poceli. Ucinili smo jedino to da smo
dodali osobnu zamjenicu koja se u engleskom jeziku nikada ne izostavlja
(u danom slueaju je to "I") i cesticu "to" (Citaj: "tu") koja ukazuje da je
drugi glagol u infinitivu.
Prema tome, pokufajte prevesti sljedece recenice. Odmah ispod
navedeni su tocni odgovori, no prvo probajte sami. Naglas izgovorite
sljedece recenice na engleskom:

Ja trebam voljeti.
Mi (We) folimo imati.
Ti (You) hoces biti.
 POGLAVLJE 4. GLAGOLI

Oni (They) pokusavaju dobiti.

Oni to trebaju.

***
Odgovori:

- I need to love.
- We wish to have.
- You want to be.
- They try to get.
- They need it.

u zadnjoj recenici upotrijebili ste novu rijec "it", sto na hrvatskom

znaci "to" (ono). Istina je, nisam to objasnio prije, ali sa svrhom. Zelio
sam vas navesti da razmislite nekoliko sekundi. Proucivsi odgovore
uvjerili ste se da je vrlo lako graditi recenice, a usto ste naucili novu
zamjenicu "ono". Odsad cete je uvijek pamtiti.

v
Live liv
ZIVJETI * covjek zivi na Iivadi.

Be born bib6* n Roditi se - -

* Rodio !llU se _sin 2aje pio
bourbon.

Grow gr611 Rasti * Dijete je naraslo vrlo

veliko i gromko se smije.

Die da:i Umrijeti * Covjeka u lijesu gnjavi

rodbina, on lezi imisli:
"Daj bar da umrem u miru."
 POGLAVLJE 4. GLAGOLI

Feel fi:l Osjeeati * Covjek gleda dirljiv film i

osjeea tugu.

Hurt heo* t Boljeti * Jako ga boli, mora hitro u

bolnicu.

Cure km* Lijeciti * Dobio je kuru lijekova da

se lijeci, na stolu je hrpa
bocica.

Sada probajte prevesti sljedece recenice bez zavmvanJa u tablice.

Izgovorite ih naglas:

Ja hocu zivjeti.
Mi ne (not) folimo umrijeti.
Oni (They) pokusavaju lijeciti.
Ti (You) treba8 osjetiti.

***

Odgovori:

- I want to live.
- We wish not to die.
- They try to cure.
- You need to feel.
 POGLAVLJE 4. GLAGOLI

See SI: VIDJETI * Vi.dim da mi 8alje nekakve

signale.

Look louk Gledati * Zena .rde luk, a on

je gleda i place.

Hear hfae*
·.
Cuti * Cujem ga kako se smije
"he-he''.

Listen lefsen Slufati *- Guzvam papir i

slusam 8uskanje listova.

Like laik Svidjeti * Svida mi· se pas lajka

pa ga idem kupiti.

Touch taoc Dodimuti * Prljavi kotaci tacke

dodiruju moje Ciste cipele.
- - - - --- --- -- - - -- --- - -

Smell smel Mirisati * Etiketa na boci upozorava

da ne bismo smjeli mirisati
tu otopinu, isparavanja su
opasna.

***
 POGLAVLJE 4. GLAGOLI

Speak spfk GOVORITI * Spiker u vijestima govori o

izvanrednoj situaciji.

Say se1 ReCi

* Recite, koji je web sajt vafo
firme.

Read * i:d Citati

* Spori citac cita knjigu
redak po redak.

Write * ait Pisati

* Dijete pise referat o ratu.

Erase i* eiz * Mladic

Brisatii starac bliski su prijatelji i razlika u godinama se

Sign sain Potpisati* Potpisujem se sja jnom olovkom (koja blista).

***
D
o

d
u
Can MOCI

Ciniti
 POGLAVLJE 4. * Mog
GLAGOLI
u popiti
lgi,nt_u
kave. * Cinim sve da dijete prestane
dudati dudu.

Work weo* k * Produljili su radni vijek

ljudi. Stari ljudi mogu raditi
posvuda.

Make meik Praviti,

* Pravim maketu foljeznice.
izradivati

Build bi:ld Graditi * Buldog si sam gradi kuCicu.

..
Demolish dem6lis Unistavati, Slicno Je hrvatskoj flJeCI
v•
rusiti demolirati. Covjek maljem
demolira vrijednu opremu.

-- - --

Eliminate elfmineit Uklanjati Slicno je rijeci eliminirati.

Fill fil Puniti * Baka radi filu za pitu ipuni

njome tijesto.

Empty empti Prazniti * Empatican eovjek u praznoj

dvorani osjeca emocije ljudi
koji su u njoj maloprije bili.
 POGLAVLJE 4. GLAGOLI

Oprostite sto vas prekidam. Molim vas da jos jednom provjerite umijete
Ii sljedece reeenice prevesti bez gledanja u tablice. Izgovorite ih glasno:

Ja mogu uciniti to.

Mi ne folimo puniti to.
Oni hoee citati to.
Trebate graditi.
Ti mofos pisati.
Vi ne mozete dirati to.

***

Odgovori:

I can do it ( nakon glagola "can" cestica "to" se ne stavlja. Toje

izuzetak iz pravila.)
We wish not to fill it.
They want to read it.
You need to build.
You can write (Jeste li ovajput ispravno preveli?)
You can not touch that (a sada?)
 POGLAVLJE 4. GLAGOLI

Think tsink MISLITI * Mislim da je sinkrono

olivanje jako teSko nauciti.

Imagine imedzin Zamisljati Slieno je hrvatskoj rijeCi ima

gmac1Ja.

Believe beilfv Vjerovati * Vjernici se mole u bijelo

j odjeCi.

Know noy Znati * Svi znaju legendu o

Noinoj arci.

Meet mi:t Sresti * Covjek sreee drugoga i

daje mu kuvertu s mitom.

Remember rimembe* Sjeeati se * Sjeeam se kako smo u

djetinjstvu voljeli film
---''Ra-ml::>o"

Forget fo* get Zaboravljati * Clan orkestra je nakon

koncerta zaboravio u dvora
ni svoj fagot.

***
 POGLAVLJE 4. GLAGOLI

Study stadi UCITI * Studenti studiraju, uce

(studirati) dan i noc.

Pay per Obraeati * Idem ulicom i obraeam

paZnju na to da me prati
attention atenseon paZnju
Pa jo patak s antenom.

Understand ande* stend Razumjeti * Listam zbirku Ander-

senovih bajki u izvorniku i
ne razumijem jezik.

Learn leo:* n Uciti * Nista ne uci zato sto je

(gradivo) lijen.

Memorize memoraiz Pamtiti u hrvatskom koris timo

rijec memorirati.

Teach ti:c Poducavati * Majka ptica podueava

svoje ptice letenju.

* Ludi znanstvenik
Explain eksplaein Obja8njavati ekspresno obja8njava
okupljenima svoj
eksperiment.

Be right bi rait Biti u pravu * Covjek stoji na krifanju

u nedoumici, a onda bira
pravi put.
 POGLAVLJE 4. GLAGOLI

ron *
osta11m rogovima - uzimam,
ali u krivu sam, nije to bivo
lji nego kravlji.

Evo sto bih vam sada predlozio. Pokufajte napraviti obratni prijevod.
Vidjet cemo sto ee iz toga ispasti. Kako sljedece reeenice zvuce na nasem
jeziku?

They need to pay attention.

You learn to memorize.
You want to learn.
You can be
wrong.

***

Odgovori:

Trebate obratiti pafoju.

Ucis zapamCivati.
Hoce8 uCiti.
Mozes biti u krivu.
 POGLAVLJE 4. GLAGOLI

Go ICI * Covjek se s mukom ide

po uzbrdici i govori: "lei
gore tde je nego dolje".

Arrive arraiv Stizati, * Skupina arheologa stigla je

dolaziti na mjesto iskopina.

Return rite6:n Vratiti (se) * Autobus s glazbenicima

vraea se s turneje.

Come kam DoCi *Prijatelj je dosao vidjeti

moju novu kameru.

Go in gQ!! m UCi Doslovni prijevod: "go" - iCi,

"in" - unutra.

Take teik Uzeti * Tajkun uzima sve sa stola

sebi.

Go out gQ!! aut IzaCi Doslovni prijevod: "go" - iCi,

"out" - van.

Take out teik aut lzvaditi Doslovni prijevod: "take" -

uzeti, "out" - van.
 POGLAVLJE 4. GLAGOLI

Provjerimo kako ste uvjezbali prethodne skupove rijeci. Prevedite na

hrvatski sljedece recenice:

Marta and Maria wish to arrive.

Pedro and I know how to return home (kuCi).
You go to London to study?

***

Odgovori:

Zaboravljas uciti.
Marta i Maria zele doCi.
Petar i ja znamo kako se vratiti kuCi.
Ides Ii u London studirati? ('to" ispred rijeei "London" oznacava smjer i
odgovara napitanje "kamo?")

Napomena: Obratite pafoju da je u primjeru engleske recenice "Peter

and I know how to return home" neophodno dodati rijec "how" - koja se
prevodi "kako" - tj. "znamo kako se vratiti kuCi" (preciznije, znamo put do
kuce).

***

Dakle, ukratko ste se upoznali s rijeCima i izrazima od kojih mofote

sastavljati engleske recenice u skladu s leksickim i gramatickim pravilima.
Nastavimo jednako pozorno proucavati tablice i pritom nemojmo
izostaviti niti jednu rijec! Ako se sada smijdite, sjetite se da vas u svakom
trenutku mogu opet ispitati!
 POGLAVLJE 4. GLAGOLI

Walk wo:k HODATI * Kinez hoda cestom i vuce

za sobom ogroman wok.

Run ran Treati * Svi na ulici tree na posao

jer moraju doCi rano.

Jump dfamp Skakati * Patuljak skace pokraj

visece police da dosegne
staklenku dzema.

Dance daens Plesati * Danas u gradu svi plesu.

Stati,
Stop sto:p prestati, Vrlo Slicno. Vizualizirajte
zaustaviti se prometni znak "STOP".

Wait weit Cekati * John Wayne ceka

u zasjedi.

Cross kro:s Prelaziti * Skijasi kros-kantri utrke

preko prelaze preko crte finiSa.

Vrlo slicno, imamo

Continue kontf niu Nastaviti rijeCi "kontinuitet",
"kontinuirano".
 POGLAVLJE 4. GLAGOLI

* Stranci manje putuju u

Travel traevl PUTOVATI Amsterdam jer je na snazi
zabrana prodaJe ''trave" '

strancima.

* Doslovni prijevod: "go" -

Go up WJ. ap Penjati se iCi, "up" - "gore". Od
penjanja eovjek dobiva
apneju.

* "Down" znaci "dolje" (go

Go down WJ. daun Spustiti se down - iCi dolje). "Biti
daun"
- "biti u losem stanju, u
depresiji", spustene glave.

* Covjek koji izgleda kao J.

Get in getin UCi W. Goethe pokufava uCi u
(u indijski pretrpani autobus.
vozilo)

... -*-lsti eovJek koji izgleda kao

Get out getaut IzaCi (iz J. W. Goethe pokusava
vozila) izaCi iz zagusljivog
prenatrpanog autobusa na
otvoreno, da udahne svjefog
zraka'.

Drive draiv Upravljati * Veliki automobil vozi

(vozilom) prema drive-in restoranu.
 POGLAVLJE 4. GLAGOLI

* Laste lete na jug,

Last last Trajati iscrpljene su jer let traje
jako dugo.

Take time teik taim Uzimati Doslovni prijevod "take" -

vrijeme uzimati, "time" - vrijeme.
"Tako brzo otkucava tajmer".

***

Tire tai* UMORITI * Automobili su se umorili

se od <luge vofoje trajektom.

Rest rest * Ljudi se odmaraju u

Odmarati mirnom restoranu.

Go to bed gill! tu bed lei na Doslovno: "go" - iCi, "to" -

spavanje ukazuje na smjer (kamo),
"bed" - krevet.

Sleep slip Spavati * Slijepi eovjek spava

otvorenih ociju.

Wake up weikap Probuditi se * Vekerica upada u

sobu uju tro da nas
probudi.
 POGLAVLJE 4. GLAGOLI

Get up getap Dizati se, * Kad u gtlribu

upadne kamencic, ona
iz
dULd.

Dress dres Odjenuti * Nogometas odijeva svoj

dres prije u takmice.

Wash waosh Umivati se, * Vostana figura se umiva.

prati.

Ocistiti, * Klinac se cisti od blata.

Clean klin
cistiti

Stain stein Uprljati * Einstein se uprljao

eokoladom.

***

Eat i:t JESTI * Najfinije jedem u Italiji.

"

Imati, (u
Have haev odnosu na * U Havani ljudi imaju
hranu: priliku konzumirati razna
konzumirati) nova jela.
 POGLAVLJE 4.
GLAGOLI

Have haev Doruckovati * Doruckovanje je u

breakfast brekfast Havani prava brektava fdta

Have lunch haev lanc Rueati * Rucak u Havani ide

na lancani pogon.

Have haev dine* Vecerati * Veceramo u Havani

dinner na dinarna.

Drink drink Piti

*** * Drinker pije pivu
u pivnici.

Buy ba:i KUPITI * Bajna djeva

kupovati kupuje bajadere.

Rent rent Unajmiti * Unajmljivati

nije ren tabilno.

Be useful bi iusfl Koristiti * Kad bi usfalilo kruha,

korisno bi bilo iCi u
ducan.
 POGLAVLJE 4. GLAGOLI

Cost ko:st *

Pay pei Platiti * £stizaz na platnu je

platio milijune.

0:11 Dugovati * Doufoik ovnu

duguie lovu.

Get paid get peid Primiti placu * Za plaeu sam primio.

sliku getribe u pejzafo.

Spend spend Trositi * Puno uspona dnevno

trose srce.

***

Give giv DATI * Slovo G Ivanu

daje ivancice.

Take away teikawei Oduzeti * Teku Ivi

oduzima uci teljica.
 POGLAVLJE 4. GLAGOLI

Receive risfv Dobiti, * Reci Veri da ce dobiti

primiti p1smo.

Lose lu:z Gubiti * Luzitanac je izgubio

kljuceve od auta.

Look for luk fo* TraZiti * Luk iz fore traZi papar.

Find faind PronaCi * Fido je prona8ao kost.

Show So!J. Pokazati * Soumen (zabavljac)

pokazuje fou (umjetnicko
zabavna priredba)

Change ceindz Mijenjati * Smail-aga Cengic mijenja

sitnis.

Return rit6* n Vratiti * Redovni turnus se vraea u

skole.

***
 POGLAVLJE 4. GLAGOLI

Take reik UZETI * Uzimamo pizzu da nam

bude u tek.

Leave li:v Ostaviti * Ostavio je psa u livreji.

Use JU:S Koristiti * Dfos jekoristan za zed.

Throw tSf01! Baciti * Otrovan otpad treba

bacati u posebna
odlagalista.

Fall fao:l Pasti * Klaun folira da ce pasti.

Pick up pikap PodiCi * Picok podize strelicu za

- -pikado.

.·

Bring brinj Donijeti * Rudar donosi

lozive brikete za
poklon.

Send send Poslati * Poslali su sendvic u

p1smu

***
 POGLAVLJE 4. GLAGOLI

Put put STAVITI * Na put su stavili zlatnik.

Place pleis Smjestiti * Smjestili smo se u hotelu

i
idemo na pies.

Add ae:d Dodati * Sir edamac dodaje

maslinu na tanjur.

Join dfoin Pridruziti * Pridruzio je donove

tabanima.

Separate sepreit Razdvojiti * Stanlio i Olio razdvojili su

se u dva separea.

Lack laek Nedostajati * Kozmetiearki nedostaje

lak za nokte.

Be left over bi Preostajati * Bijeli fen verao se u

lefto11v* proljece uz preostali snijeg.

***
 POGLAVLJE 4. GLAGOLI

1\.1easure mezea* 1\.1jeriti * Morz mjeri duzinu ribe.

Weigh wei Vagati * U Weimaru va.Zu vage.

Calculate kalkuleit Racunati * Kalkulator racuna placu.

Add ae:d Zbrojiti * Adam zbraja jabuke.

Substract seobtrakt Oduzeti * Vrtlar je oduzeo biljkama

1\.1ultiply me61tiplai 1\.1noziti * Prodavac

mnozi mul
tipraktike.

Divide divaid Dijeliti * Racunovode dijeljenjem

racunaju dividende.

***
 POGLAVLJE 4.
GLAGOLI

Allow aelay DOZVOLITI * Lijeenik mi je dozvolio

da pijem sok aloe vere.

* Vitka jela stoji na buri

Withstand wizstaend lzdrfati i treba izdrfati da je
vjetar ne iseupa.

Bother bad* Smetati * Smeta mi komarac na

Bodenskom jezeru.

Begin biwn Zapoceti * Pas bigl zapocinje

lovacku potragu.

End end Zavrsiti * Specijalisticki pregled

zavrsava endoskopijom.

***

Open oypen 01VORITI * Operni pjevac otvara

teniski turnir "Croatian
Open".

Close klouz Zatvoriti * Medvjed zatvara vrata

klozeta.

Call kao:l Zvati * Klaun zove krotitelja iz

cirkuskih kola.
 POGLAVLJE 4. GLAGOLI

***

- - - -,
sao:1v R iji-i:S1 11 * Soiventna 1110LC

rijesiti svaki problem.

Fix fiks Popraviti * Kad se popravlja,

treba dobro fiksirati alat.

Work weo* k Raditi, * Ptica u zidnom satu

funkcionirati cvrkuce pa znamo da
mehanizam dobro radi.

Destroy destr6i Unistiti * U hrvatskom se koristi

rijec "destrukcija",
"destruktivno ".
Destruktivnim ponafanjem
unistava dobre odnose.

Break breik Slomiti * Slomio je nos plefoCi

- -
(razbiti) - - "brejk-dens" (break-dance).

Cut kat Rezati * Kata reze tortu.

Stick stik Lijepiti * Manekenka lijepi stiklu

od plastike.
 Imenice

Imenice u svakome jeziku Cine glavninu vokabulara. Toj skupini

pripada golem broj rijeci. Premda je vafoo znati sve, ili skoro sve, veCina
imenica zapravo se rijetko koristi. Zato na pocetnom stupnju ucenja jezika
nema potrebe pamtiti sve imenice iz tablica. Preporucujem da rijeci birate
prema odredenom kriteriju (vodeCi se svojim potrebama), a prije svega
nauCiti prvu rijec u svakoj tablici - oznacio sam ih velikim slovima, zato sto
su to rijeci koje se najeesce koriste. Prvo naucite te rijeci, naravno,
pomafoCi se asocijacijama koje olakfavaju njihovo zapamCivanje.

Dokumen- dokiumen- DOKUMENTI Slicna rijec

tation tensen

Passport pasport Putovnica * Pas stoji na QOrti i

ddi putovnicu.

51
 POGLAVLJE 5. IMENICE

Police Po!
idja
:

Carina, * U carinarnici treba

platiti Customs ka6stoms cannarmcacarinu za
kostim.

* P1La6a je puna
svjefo Baggage bagec Prtljaga pecenih
bageta.

* Sultanova "kesa"
Suitcase sutkeis Kovceg (noveanik) velika je kao
kovceg.

"Kesa" (novcanik) brifira

s Briefcase brifkeis Ak.tovka aktovkom.

Na travi spava Gubec-

beg, Travel bag travl bae:g Putna torba s
putnom torbom pod - - -------- - -- - -

glavom.

Package pakec Paket Relativno sliena rijec.

Bag bae:g Torba * Gubec-beg nosi torbu.
 POGLAVLJE 5. IMENICE
....•.....
..•.. .....•.......•••••........... .••••••••••....••..
.. .....

Laptop laptop Prijenosno Sliena rijec

computer kompiute* racunalo

Video video Videokamera Slicna rijec

camera kamera

Camera kamera Fotoaparat * Kamera

fotografira
fotoaparatom

Line la:in Red * Lasica na lajni ceka u

(cekanja) redu.

Control keontr61 Kontrola Slicna rijec

Help help Pomoc * Helena zove pomoc.

Entrance entrents Ulaz * Vozim prema ulazu

na jednu trasu
autoceste.

Exit egzit Izlaz * Natpis "IZLAZ" egzistira

na izlazu.
 POGLAVLJE 5. IMENICE

PJQ:ht rair I Desno I u* J(o!lj_se desnim nogama I

---, (smjer) I rita. - -1

Left left Lijevo * Pravi laf mofo voziti i

(smjer) lijevom rukom.

***

LUKA * Ljeti u luci

PORT po:* t crtaju portrete.

Airport e* po* t Zraena Iuka * Papiga ara sjedi na porti

zracne luke.

Gate geir Ulaz (u * Gatalica gata na ulazu u

zraenoj zracnoj luci.
luci)
_, ,

v
Train trein * Trema trese statista na
Zeljeznicki
station steiseon foljeznickom kolodvoru.
kolodvor

Bus station basteiseon Autobusni Slieno

kolodvor

Subway sabwei Metro * Sabrana statistica stoji na

station steiseon postaja postaji metroa iuCi
napamet ulogu.
 POGLAVLJE 5. IMENICE 55

Plane plein AVION * Avioni slijecu na

veliki avionski Qlenum.

Flight flait Let * lz aviona u letu padaju

flajeri.

Ship sip Brod * Morem plovi brod pun

si12ka.

Ferry feri: Trajekt * Veliki trajekt ide na ferije.

Train trein Vlak * Brzi vlak stize za tren.

Subway sabwei Metro * Saborski zastupnici voze

se u metrou.

Street car strit ka:* Tramvaj * Strifavka se vozi u

tramvaju.

Wagon vegon Vagon Slicna rijec

Bus bas Autobus Slicna rijec

Taxi taksi Taksi Sliena rijec

 POGLAVLJE 5. IMENICE

***

- - --- --- --- --- -- -- -- • - -- - -

Car ka:* AUTO * Car karnevala se vozi

u autu.

Garage gara:z Gara.fa Sliena rijec

Motorcycle m6to* Motocikl Sliena rijec

saikl

Bicycle baisikl Bicikl Slifoa rijec

Freeway friwei Autoput * Friteza vijuga

po autoputu.

Road - to:uc1- Cesta * Roda- hoda po cesti.

--

Way we1 Put * Veo ldi na putu.

Gas station gassteison Benzinska * Vozac gasi cigaretu

postaja prije benzinske postaje.
 POGLAVLJE 5. IMENICE

***

Stop sto:p POSTAJA Slicno

Platform platfo* m Peron Poznato

Track traek Kolosijek * Po kolosijeku puze

trakavica.

Timetable taimteibl Vozni red * Konjufar timari tablu s

voznim redom.

Ticket tiket Karta * Karta je dobila tikove.

***

Seat si:t SJEDALO * Toliko sam sit da sam

pao na sjedalo.

* MladiCi u klasicnim
Class kla:s Razred odijelima putuju u prvom
razredu.

First class fe*st kla:s Prvi razred * Mladic u klasicnom

odijelu svira frulu u prvom
razredu vlaka.
 POGLAVLJE 5. IMENICE .

sekond razred * lii_caj<? l.l_laku na

class kla:s sekundu zalutala u drugi
razred.

Cabin kaeben Kabina Sliena rijec

Tourist tourist Turist Sliena rijec

***

Hotel houtel HOTEL Slicna rijec

Room ru:m Soba * Pijem rum u sobi.

Number namb*-·· Broj , *• Powrka_ brojeva u

Nami kupuje breskve.

Key ki: Kljuc * Kivi je izgubio kljuc.

Elevator eleveiteo* Dizalo * Elasticna vata skace u

dizalu.
 POGLAVLJE 5. IMENICE

Stairs ste:rs Stubiste * Starica ide po stubistu.

Floor flo:* Kat * Na katu nebodera ima

puno flore.

Hallway halwei Hodnik * Hodnik je poput hale

velik.

***

Living lfvin DNEVNI * Imam dnevni boravak na

room rum BORAVAK livadi i u fotelji pijem rum.

Furniture f6* nitiu* Namjestaj * Imam namjestaj oblozen

prekrasnim furnirom.

Sofa s6ufa Kauc Poznata rijec

Seat si:t Naslonjac * Naslonjac se najeo

palacinki pa je sit.

Chair ce:* Stolica * Sjedim na carobnoj stolid.

 POGLAVLJE 5. IMENICE

teibl * Na stolu ie novi tablet.

Rug rag Tepih * Ekipa na tepihu igra ragbi.

Telephone telefon Telefon Slifoo

Television televizeon Televizor Slicno

Radio ref dio Radio Slicno

Remote rim6ut Daljinski * Daljinski upravljac

nakon
control kontr6ul upravljac kontrole mora na remont.

Batteries bateris Baterije Slifoo

Electricity electrisiti ----

Struja * Poznata rijec
- - -·- -

Lamp laemp Svjetiljka * Poznata rijec "lampa"

Balcony balkoni Balkon Slieno

Sunlight sanlait Svjetlo * Na suncevom svjedu psu

(suncevo) ne dolazi san pa laje tiho.
 POGLAVLJE 5.
IMENICE

***

Bedroom bedrum SPAVACA * U spavacoj sobi beduin

SOBA p1Je rum.

Curtain k6* taen Zavjesa * Iz zavjesa curi tinta.

Closet kla6set Ormar * Iz ormara klofar viri.

Bed be:d Krevet * Beduin ldi na krevetu.

Sheet si:t Plahta * Dobio sam platno i

trebam siti plahtu.

Blanket blanket Pokrivac * Bianka trese pokrivac.

Comforter k6mfo* Poplun * Komforan poplun.

t*

***
 POGLAVLJE 5. IMENICE

·- _M s toL- !EoJ_!!P. C>!!

razbija batom ipije rum.

Sink sink Umivaonik * Sin kopa rupu za stari

umivaonik.

Shower fawe* Tus * Tko ima favove, ne mofe

pod tus.

Soap soyp Sapun Slicno

Towel tauel Ruenik * U taverni na

stolovima Ide ruenici.

Toilet toilet Toaletni Slicno

paper peip* papir
- _,_

Tooth tuz Cetkica * Tutankamon brafoo

brush bras za zube stavlja na cetkicu za zube.

Tooth tuz Pasta * Tutankamon uzima pastu

paste peist za zube za zube.
 POGLAVLJE 5. IMENICE

***

Kitchen kfcen KUHINJA * Zamisljamo kieastu

kuhinju.

Stove st6:uv Stednjak * Sto UFO-a leti nad

stednjakom.

Refrigerator rifrfdzireiteo* Hladnjak * Kupit cu hladnjak koji

izgleda retro u Frigo-
centru.

Washing wasin Perilica * Otvaram veliku farenu

machine maSf rublja masinu i vidim da je to
n perilica rublja.

Microwave maikroweiv Mikrovalna * Vojvoda pece mikro-

pecnica vafle u mikrovalnoj
peenici.

Dishwasher dfswase* Perilica * Kuhar tdko dise dok

posuda puni veliku sarenu
perilicu posuda.

***
 POGLAVLJE 5. IMENICE

- _pJ t * Baka plet na

Serving servin Zdjela * Konobar servira duboko

dish dis difoCi ogromnu tesku zdjelu.

Tray trei Pladanj * Zamisljam kako trava jako

raste posadena na pladnju.

Glass gla:s Ca8a * PjevaCica ima tako jaki

glas da od njega pucaju
ca8e.

Cup kgp Salica * Pice kap po kap pada u

salicu.

Bottle ba6tl Boca * Botaniear ldi kraj boce

-- - -
·-
- --- ---·- _ _ _b_undevina soka.

Can kaen Limenka, * Kentaur jede iz konzerve.

konzerva

Pot paot Lonae * Lonac llQ1ajno jede.

 POGLAVLJE 5.
IMENICE

Frying pan fraink paen Tava * Tava kad dobije full,

putuje u Panamu.

Saucepan sauspaen Zaimaea * Sos se preko panirane ribe

prelijeva zaimacom.

***

Silverware sflvew* PRIBOR ZA * Silni verac vari pribor za

JELO jelo.

v
Spoon spun
Zlica
* Puna zlica sapuna.

Fork fo* k Vilica * Fora je kupiti vilicu.

Knife naif Noz * Na stolu najvise fali noz.

Napkin napken Stolnjak * Naporno je u Kinu nositi

stolnjake.

Toothpick tuzpek Cackalica * Tutankamon pika mumiju

eackalicom.
 POGLAVLJE 5. IMENICE

***

- I
ts1:n

Object a6bdfokt Predmet Slicno (objekt)

Machine masf n Uredaj Slieno (masina)

(aparat)

Example exempl Primjer * Egzemplaran je primjer ...

***

Country --- - kan-tri- -- ZEMLJA _* Usv:akoj zemlji.

(drfava) slusaju country /kantri/
glazbu.

(Naziv
vase
domovine)

(Naziv
zemlje koju
posjecujete)
 POGLAVLJE 5. IMENICE

Nationality naseonaliti Nacionalnost Slieno

(va8a)

Language lenguidz Jezik * Engleski je lagan jezik.

Border bode* Granica Podsjeea na rijec "bordura"

- obrub.

Region rfdzeon Regija Slicno

City sf ti Grad * Svi su siti u gradu.

Town taun Gradic * Gradic je pun 12aunova.

Village vilidz Selo * Vilice plesu po selu.

House haus Kuea * Haso zivi u kuci.

Building bildin Zgrada * Bilder zivi u zgradi.

Flat flaet Stan * U stanu plefo flamenko.

Apartment apa* tment Stan, Slieno

apartman
 POGLAVLJE 5. IMENICE

***

- - -
Street strit -.,..., ; s tn c ,tumara •
... Ui•n•"I

Avenue avenju Avenija Slicno

Square skue:* Trg * Na trgu je skretanje za

(s}kver.

Cross kross Raskrizje * Krosasi tree po raskrizju.

Comer k6* n* Ugao * Poznat je pojam "korner"

u nogometu.

Downtown - dfontaun- Centar · --*-Nek-ad--'davno paunovi su

(grada) setali centrom grada.

Beginning bigfnin Pocetak * Bjegunac je na pocetku

puta.

Middle midi Sredina * Mini pudl · hoda sredinom

ceste.
 POGLAVLJE 5. IMENICE

End end Kraj * Endivija raste na kraju

(zavrsetak.) gredice.

Park pa* k Park Slieno

Garden ga* den Vrt * Gardenija raste u vrtu.

Fountain fauntin Fontana Slieno

***

Hospital h6spitael BOLNICA Poznato

AmbulanceaembiulaensHitna pomoc* U ambulanti je hitna

pomoc.

Pharmacy fa* masi Ljekarna * "Farmacija".

Lijek / * U hrvatskom se koristi

Pill pi:l tablete rijec "pilula".
Pila pije tablete.

***
 POGLAVLJE 5. IMENICE

protiv boli boli.

Antibiotic antibai6tik Antibiotik Slieno

Wound wund Ozljeda, * Na ozljedu stavljam

rana vunenu geku.

Band Aid baendeid Flaster * Bend s flasterima preko

usta svira Aidu.

Bandage baendidz Zavoj * Banda azda ja zamotana

je zavojima.

Cotton k6teon Vata * Kotao je pun mokre vate.

Gauze go:z Gaza * Vesele gaze imaju pravu

gozbu.

Injection indzekseon Injekcija Slieno

 POGLAVLJE 5. IMENICE

Cold kould Prehlada * Prehladena kolica se geru.

Flu flu: Gripa * Fl(a}uta ima gripu.

Pain pein Bol * Paun osjeea bol u repu pa

krijesti.

Fever fiv* VruCica * Favorit utrke ima vruCicu

i ne mofo tread.

Allergy aele* dzi Alergija Slicno

***

Store, sto* TRGOVINA * Stara roda stoji u ducanu.

Shop fop (duean) "Shop" je rijec koja se obilno
koristi u nazivima.

Business bfsnes Poduzece, * "Biznis"

djelatnost

Mall mol Trgovacki * Trgovacki centar izgraden

centar je na molu.
 POGLAVLJE 5. IMENICE

, Supermarket ,_ -(JQ market Supermarket ,_ _ SJi_no

Restaurant resteorant Restoran Slicno

Cafeteria cafetfria Kavana * ''Kafeterija"

Bakery beikiri Pekarnica * Baka pece kruh u

pekamici.

Watchmaker's watchmeik *s Trgovina * U trgovini satova

shop shop satova stoje vo6ne makete.

Jeweler dzul* Draguljar * Draguljar pjeva

"Dzuli".

Shoe store _s_husto* ..

Trgovina _ _ _* U staroj fomi
obueom otvorena je trgovina
obueom.

Toy store t6isto* Trgovina * Tojota filQji u

igrackama trgovini igrackama.

Boutique butfk Butik Slicno

 POGLAVLJE 5. IMENICE

Hair salon he* salon Frizerski salon * U haremu je sto

frizerskih salona.

Prodavaonica
Hardware ha* dwe* racunalne * u prodavaonici
store sto* opreme racunalne opreme ldi puno
starih varenih hard diskova.

Garage garadz Garafa Slieno

Paper
supply peipe* Papirnica * U papirnici na Supetru
store suplaisto* je sto vrsta papira.

Bookstore buksto* Knjifara * U knjizari vlada strafoa

buka.

Post office p61!.Stofis Posta * Posta je puna oficira.

Agency efdzensi Agencija Slicno

Embassy embaesi Veleposlanstvo Slieno

ambasada

***
 POGLAVLJE 5. IMENICE

* Na ==::SJ: "'
cijena.

Gift gift Poklon * "Gift-shop" (ducan

poklona)

Free fri: Gratis, * U ducanu

besplatno dijele besplatne
friteze.

Taxes rakses Porez * U taksiju poreznik

taksistu naplacuje porez.

***

Bank baenk BANKA Slicno

Money mani Novae * Manijak trci za novcem.

(Naziv drfavne
valute u zemlji *
koju posjeeujete)

Noveanica
Bill bi:l * Kauboj Bill
broji noveanice.
 POGLAVLJE 5.
IMENICE

Coin k6in Kovanica * Konj nosi kovanice u

bisagama.

Credit card kredit ca* d Kreditna Slicno

kartica

Automatic automatik
teller tele* Bankomat * "Automatska tele-
machine masfn masina"

***

School sku:l SKOLA Relativno slieno

Academy akaedemi Akademija Slicno

Srednja
High hafsku:l skola, * Ha jdemo u srednju skolu!
school
gimnazija

University juniversiti Sveuciliste Slicno "Univerzitet"

***
 POGLAVLJE 5. IMENICE

bred (izgovara se "Bred")

jede kruh.

Pasta pasta Tjestenina * Iz tube za pastu

izlazi tjestenina.

sup * C. Chaplin jede od

sapuna.

Potatoes pateiteos Krumpir * Potajno tata jede krumpir.

Rice rats Rifa * Rajska ptica kljuca rifo.

Vegetables vedztebls Povrce * Vegeta je puna povrea.

Salad salaed Salata Slicno

- --

Sauce sao:s Umak Slicno: sos.

_ _Egg_ e:g Jaje * Veliko jaje ima velik ego.

Starters sta* te* s Predjelo * Na startu obroka jedemo

predjelo.
 POGLAVLJE 5.
IMENICE

Salt saolt Sol Slieno

Menu meniu Jelovnik Slieno: meni.

***

Meat mit MESO * Za mito daje meso.

Chicken cfkaen Piletina * Pile baca cikove.

Veal vi:l Teletina * Vila ne voli teletinu.

* Kombi sa svinjetinom
Pork po* k Svinjetina garkira.

Steak ste:ik Odrezak * Odrezak hoda sa stakama.

* Raritetno je jesti slabo

"Rare" re:* Slabo pecenopeceni biftek.

'Well wel danJako peeeno* Veli dona Barbara da je

done" odrezak jako peeen.
 POGLAVLJE 5. IMENICE

***

fis

Fried fra:id Prfono * Fragment przenog

krumpiriea pao je na pod.

Baked beikt Peceno * Baka ima pecene kolace.

Breaded breadid Panirano * Panirani odrezak s

brad om.

***

Dessert dese* t DESERT Slicno

Fruit fru:t Voce * U voeu ima puno

_ fruktoze.

Orange 6raendz Naranea Slieno

Banana baenaena Banana Slieno

Melon melon Dinja * Dinja pjeva

melodi ju divnu.
 POGLAVLJE 5. IMENICE

Pear pe:* Kruska * Kruska p jeva smu.

Apple aps:I Jabuka * Jabuka apelira da se jede

s korom.

Strawberry stra6beri Jagode * Stroj bere jagode.

Yogurt jom* t Jogurt Slieno

Cake keik Kolac/torta * Kolac se zaljubio u keks.

Chocolate C6kols:t Cokolada Slicno

Lemon lemen Limun * Limun lemi.

Ice cream afscrim Sladoled * Iskricav kremast sladoled.

***
 POGLAVLJE 5. IMENICE

Coffee k6fi I
KAVA SliCno
l
Tea ti: caj * Ii.gar pije eaj.

Milk milk Mlijeko Slicno

Sugar su* Secer * Kuhar kuha slatki fog, pa

u njega stavlja seeer.

Sladilo
Saccharin sakrin (zamjena za * 11Saharin"
secer)
'

Water wat* Voda Relativno slieno

Wine wa:in Vino Relativno slicno

' -- - c - c -

Beer bfae* Pivo * Birac izlazi s biralista i

odlazi na pivo.

Alcohol aelkohol Alkohol Slieno

 POGLAVLJE 5.
IMENICE

***

Nature neitc* PRIRODA "Natura", "naturalno"

* Priroda neee ugrozi ti
svoje vrste.

Sea s1: More * "Sinje more ...II

Beach bic Pla.Za * Bic plefo po pla.Zi.

River riv* Rijeka * Rijeka vijuga kroz rivijeru.

Shore fo* Obala * Obala je puna fodera.

Lake leik Jezero * Lako je plivati u jezeru.

Mountain maunten Planina * Mamut u mantilu mota

se po planini.

Forest forest Suma * Forenzieari

pretrafoju sumu.

Tree tri: Stablo * Tri stabla.

 POGLAVLJE 5. IMENICE

- ·

Exercise eksersais Vjezba * Vjezbam eks12eriment.

Sport sp6* t Sport Slicno

***

Paper peip* * Sipam na papir.

PAPIR

Letter lete* Pismo * Pismo leti zrakom.

Sheet shi:t List Gedno * Krojac pokufava sasiti list

od paplfa .
znaeenja)
..

Envelope envelop Kuverta * Iedna velika loQta ne

stane u kuvertu.

* Postanske marke
Stamp staemp Postanska napravile su stamQedo na
marka ulici.

Book buk Knjiga * Knjiga u knjifoici pravi

buku.
 POGLAVLJE 5. IMENICE

***

Notebook n6tbuk Biljefoica * Note prave buku u

biljeznici.

Newspaper nfuspeip* Novine * Slon njul}a novine.

News nm:s Novosti Poznato

Warning wa6* nin Priopcenje * Varilac vari priopcenje na

oglasnu plocu.

Magazine maegezi:n Casopis "Magazin".

Pen pen Kemijska * Penkala je izumio

olovka kemijsku olovku.

Pencil pensii Obicna * Penkala je silno folio

olovka zamijeniti obicne olovke.

***
 POGLAVLJE 5. IMENICE

_ _ mge:n * MlJSk:anllC
muskarac I menisk s.

v * Humana fona yolontira.

Woman woman
Zena

Guy ga:i 'JI. III 1

* 11._f, .. !.. sjedi u gaju.
1

Girl *1 Djevojka, * Djevojka/djevojcica vjesa

djevojcica gitlande.

Boy boi Djeeak * Djeeak boja zid sarenim

Jmiama.

Elderly elde* Ii Starac * U Eldoradu zive humani

man mae:n starci.

Elderly --
elde*cfr Starica - - * -U-Eld-oradu humane
woman - woman starice _yolontiraju.

Baby beibi Beba Slicno

Husband hasbaend Suprug * Haso s bendom slavi jer

je postao suprug.
 POGLAVLJE 5. IMENICE

Wife waif Supruga * Supruga pece vafle.

***

Friend frend PRIJATELJ

Poznato

Father fad* Otac * Otac pjeva fado.

Mother mad* Majka * Majka motri djecu.

Son saon Sin * Sin ima dubok san.

Daughter d6t* KCi * KCi je dotaknula termita.

Brother br6d* Brat Slicno

Sister sfst* Sestra Slicno

***
 POGLAVLJE 5. IMENICE

I - * Y- - it- k- - -v- id- r-a -nai-dposao.

-e-

Profession profeseon Zanimanje Poznato - ''profesija"

Student stiudent Student Slicno

Professor profesQ* Profesor Slicno

Teacher tfc* Ucitelj * Ucitelj tjesi ptica u

razredu.

Doctor d6ktQ* Lijeenik Poznato - "doktor"

Nurse neo* s Medicinska * Medicinska sestra

sestra nesigurno daje injekciju.

President - - president - Predsjednik - -poz1rn:w---

Director direktQ* Direktor Slicno

Manager lllanadz* Menadzer Slicno

 POGLAVLJE 5. IMENICE

Employee empl6ji Zaposlenik * Zaposlenik na lampi sjedi.

Waiter weit* Konobar * Konobar vatu trese

po restoranu.

Secretary sekrteri Tajnik Poznato

Freelance frflans Slobodni * Slobodni djelatnik s

worker w6* k* djelatnik frizurom skinuo je lance
i vere se po kamenju.

Tourist turist gaid Turisticki * Turisticki vodic svira

guide vodic gajde za turiste.

Minister mf nist* Ministar Slieno

Judge dfadz Sudac * Sudac daku daje bedz.

(Va8e *
zanimanje)

***
 POGLAVLJE 5. IMENICE

Idea I IDEJAI SliCno

r r--
* Istina je da trut nista ne radi.
Truth t* uz Istina

Party (political) pa* ti Stranka Slic. "partija"

Politics pe6litiks Politika Slicno

Custom ke6stom Obieaj * U uredu je obieaj nositi kostim.

Religion rilidzen Religija Slieno

***

Name neim IME * Naime, meni je ime...

·.

Last name last neim Prezime * Lasta nema prezime.

.

Person perseon Osoba "Persona"

 POGLAVLJE 5. IMENICE

People pf pQl Ljudi * funicaru 12.Qla caSa fali

za sve te ljude.

Society sosaiti Drustvo Poznata rijec - "socijum"

***

Clothes kl6yz ODJECA * Klobufar trpa odjecu u

sesir.

* Na sajmu se moze
Size sa:iz Velicina izmjeriti cipela iodjece svih
(broj) velicina.

Coat koyt Kaput * Ko jot nosi kaput.

Suit sut Odijelo * Sutra cu obuCi odijelo.

Jacket dzakit Jakna Relativno slicno

Sweater suet* Dfomper * Svetac nosi dfomper.

Shirt seo* t Ko8ulja * Siroka kosulja.

 POGLAVLJE 5. IMENICE

tfSeo* t M'!llnr'!ll
, * T-Rex nosi siroku m'!ll1l'H
- -r
- --- ----- - - -
-

Tie ta:i Kravata * Kravata vjdba tai-chi.

Blouse blauz Bluza Slieno

Bra bra: Grudnjak * Grudnjak visi s brane.

Pants, paents Hlace * Panda nosi hlace i trenira

Trousers trause* s sa zebrom.

Skirt ske* t Suknja * Na skejtu se vozi

djevojka u suknji.

Belt belt - - - ---

Remen * Remen karta belu.

Underwear <inde* we* Donje rublje * U Ande vere se planinar u

donjem rublju.

Panties pantis Gaeice * Panda nosi gaCice.

 POGLAVLJE 5. IMENICE

Stockings st6kinks Carape * Carape od sto kila.

Socks saoks Sokne Slieno

Shoes Sti:z Cipele * Sutnuo je cipele nogom.

Boots bu:ts Cizme * Cestom hoda but u

cizmama.

Scarf ska* f Sal * Skratio sam sal skarama.

Hat ha:t Kapa * Skidam mu kapu za ovaj

hat-trick.

Gloves glovs Rukavice * Glodavci nose rukavice.

Bathing beidin KupaCi * Batman silazi u kupacem

suit sut kostim kostimu.

Bikini bikf ni Bikini Isto

 POGLAVLJE 5. IMENICE

ambrela Kisobran

Glasses glases Naoeale * Glasne sestre blizanke

nose naocale.

***

Cloth klaos TKANINA * Klaun kupuje tkaninu.

Silk silk Svila * Na Silvestrovo kupujem

svilu.

Cotton k6tn Pamuk * Koliko tona pamuka?

,_

Wool WUQl Vuna * Volovi vuku vunu.

·.

Rag raeg Krpa * Ragu _ s poda

brisem krpom.

***
 POGLAVLJE 5. IMENICE

Material matfrial MATERIJAL Slieno

Plastic plastik Plastika Slieno

Cardboard ka* dbo* d Karton * Bradata karta od kartona.

Metal metal Metal Slicno

Wood WUQd Drvo * Woody Allen nosi drva.

Natural natiural Prirodan Poznato

***
 POGLAVLJE 5. IMENICE

TimeItaim VRIJEME
I- (trajanje)

History hfstori Povijest Poznato

Date deit Datum Slicno

Age eidz Dob * Agilan je za svoju dob.

Year jfae* Godina * Jura slavi Novu godinu.

Day <lei Dan Slicno

Hour awoa* Sat * Ava Gardner kasni

na premijeru. sat
vremena.
-- - - -

Minute mefnit Minuta Slicno

Second saekond Sekunda Slieno

 POGLAVLJE 5.
IMENICE

Schedule skediul Radno * Skeniram radno vrijeme.

vrijeme

Clock klok Sat (pribor za * Klokan gleda na sat.

pokazivanje
vremena)

***
 Today tudei DANAS
* Tuda prolazimo danas.

Yesterday
jeste* <lei Jueer * Iesetra je tuda prolazila
jucer.

Tomorrow tum6rroy Sutra * Sutra cemo tumarati uokolo.

The day after tomorrow

de <lei aft* tum6rroy
Prekosutra
* Prekosutra cemo duplo efikasno tumarati

Morning m6:nin Jutro * Jutrom je more najljepse.

Afternoon afte* nun Poslijepodne * Poslijepodne dolazi autom nona.

Night nait Noc * Na jtefo je traziti nocu.

 POGLAVLJE 5. IMENICE

***

--- --- ·--- -- --- -- -- -- - -- ----- -- -- -- -

Week wik * Mogao bih

vikati danal

Weekend wfkaend Vikend Slieno

Neradni
Holiday h6lidei dan, * Imam neradni
dopust dan/dopust pa idem u
Hollood.

Monday mandei Ponedjeljak * Kupujem mandarine u

ponedjeljak!

Tuesday tf usdei Utorak * Tusti prascic zvan Utorak

trCi dvoris tern.

Wednesday wensdei Srijeda ·· *--"Vend.i dolazi u

srijedu", kaze Petar Pan.

Thursday se6rsdei Cetvrtak * u cetvrtak cu igrati serso.

Friday fraidei Petak * Petkom jedem frigane

ribe.
 POGLAVLJE 5. IMENICE

Saturday satu* <lei Subota * Na Saturnu je subotom

praznik.

Sunday sandei Nedjelja * Nedjeljom kuea odise

mirisom sandala.

***

Month moens MJESEC

* Monty Pyton na televiziji
je jednom u mjesecu.

January dfaeniueri Sijeeanj Poznato

February febiueri Veljaea Poznato

March ma* ch Ofojak Poznato

April efprl Travanj Poznato

May me:i Svibanj Poznato

 POGLAVLJE 5. IMENICE

June Lipanj Poznato

'

July dfola:i Srpanj Poznato

August a6st Kolovoz Poznato

'

September septemb* Rujan Poznato

October okt6b* Listopad Poznato

November novemb * Studeni Poznato

--- ·

December disemb* Prosinac Poznato

***
 POGLAVLJE 5. IMENICE

Meter mf:t* METAR Slicno

Kilometer kil6met * Kilometar Slicno

Kilo kilo Kilogram Slieno

Ton teon Tona Slicno

***

Weather wed* VRIJEME * Kad je lijepo vrijeme, vani

(klima) je vedro.

Summer sam* Ljeto * Na Sumatri je uvijek ljeto.

Sun san Sunce Slicno

Heat hit Toplina * Hitro trci po pijesku

u pustinji zbog topline.
100 POGLAVLJE 5. IMENICE

Winter wfnt* * se pije kuhano vino

I teran.

Cold k6uld Hladnoea * Kad vlada hladnoea ne pije

se kola.

Christmas krfstmaes Bozic Poznato

Snow sn6y Snijeg * Dok pada snijeg, sanjamo

lijepe snove.

Rain rein Kisa * Renoviramo kucu dok

pada kisa.

Spring sprfn Proljeee * U proljeee trcim sprint.

_,

Autumn a6tom Jesen * A kad tamo ,.. jesen!

Air e:* Zrak * Papiga ara leti zrakom.

***
 POGLAVLJE 5. IMENICE 101

Holiday he6lidei BlAGDAN * Blagdani u Holloodu.

Vacation vekeiseon Praznici * Prije odmora u egzoticnim

Odmor krajevima, treba obaviti
vakcinaci ju.

Trip trip Put * Tri patuljka idu na put.

putovanje

Excursion eksku* sieon Izlet * Ekskurzija

Music mju:zik Glazba * Muzika

Noise n6iz Buka * Div s velikim nosom

pravi veliku buku.

***
102 POGLAVLJE 5. IMENICE

'T'HRJ _,. TrebJ>e LtiY3ti_ komarnca 1

=- =-.;;=---=-- _1
1 ier moe:u naoraviti mnogo 1
' '

uboda po tijelu.

Head he:d Glava * Hoda visoko uzdignute

glave.

Face feis Lice * Faca.

Eye ai Oko * "Jaje na oko".

Ear f:ae* Uho * U Irskoj zive vilenjaci sa

siljastim usima.

Nose n6uz Nos * Nos na nozi.

-- ,_ - -·- - -- - --

Mouth maus- Usta -- -*-tr-mauzoleju zatvaramo -

usta.

* Tutankamon s velikim
Tooth tu:s Zub zubima.

* Vila je mlijecni
izgubila na molu pa ga
zubic Molar m6lae* Mlijeeni zub
·. trazi.
 POGLAVLJE 5. IMENICE 103

Throat zr61J.t Grlo Tromi trol tuli iz grla.

Chest eest Prsa * U srednjem vijeku vitezovi

su cesto nosili oklop na
prsima.

Back baek Leda * Baku bole leda.

Heart heo:* t Srce * Herc je srce u kartama.

Liver lfv* Jetra * Tko hoce imati zdravu

jetru, ne smije piti puno
likera.

Kidney kfdni Bubreg * Kidni od propuha, da ne

prehladis bubrege.

* Voli piti "Bloody

Blood blo:d Krv Mary", koktel s rajcicom
koji slici na krv.

Stomach st6maek v
Zeludac
* reg. "stomak"

Arm a:* m Ruka * Armirani beton skoro mu

je pao na ruku.
104 POGLAVLJE 5. IMENICE

Elbow elboy
I Lakat I * Umjesto da sasluSa I

, - elaboraciju, udario ga je-------I

I
laktom.

Wrist wrist Zapesee * Istroseno mi je

zapesce, pa nosim
steznik.

* Izgradili su han (orijen-

Hand haend Saka (ruka)
talna gostionica) vlastitim
rukama.

Finger ffn* Prst * Fine girice jedemo

prstima.

Leg leg Noga * Legura mu je pala na

nogu.

Knee m: Koljeno * Nije pao na koljena.

Ankle enkl Glefanj * U Ankari je

sklekovima povrijedio
glezanj. .·

Foot fut Stopalo * Pokufava ugurati stopalo

u futrolu.
 POGLAVLJE 5. IMENICE 105

Weight weit Tezina * Vjetar ne moze

odnijeti fovjeka velike
tezine.

Height hair Visina * Neha jno hoda na velikoj

visini.

***

Animal aenimael
v
* Animirane zivotinje.
ZNOTINJA

Dog daog Pas

* Doga je pas.

Cat
ket Macka * Katamaranom upravlja
macka.

Horse ho* s Konj

* Horda na konjima.

Donkey d6nki Magarac

* Don Ouijote (izg. "d6n kih6t") jase na magarc
106 POGLAVLJE 5. IMENICE

Cow k3_:o I
---1
K_rava * Biieh1_kav,<i_teCe -az--v- a-.1- I-
k-ri-

Ox aox Vol * Vol s oksericama.

Sheep si:p Ovca * Ovce pasu na otoku

Sipanu.

Hen hen Kokos * Kralj Henrik uzgaja

kokosi.
 Pridjevi

Good gud Dobar * Dobar gudac lijepo svira.

Bad ba:d Los * Nije los, ali je

u bedari (lose mu je).

Ok 6kei Redovit, * Okej

obiean,
okej

Better bet* Bolji, * Pu tar je bolji

bolje, od marganna.
bolja

Worse wo* s Losiji * Vrlo smo razocarani, jer SU

losiji nego sto smo mislili.

107
108 POGLAVLJE 6. PRIDJEVI

***
- -- - - ---- - -

Greater greit* Veci * Gramatura posiljke je

veea riego sto je ·dopusteno.

Lesser les* Manji *·Lessie je manji od hrta.

Large la:*c Velik * Veliki orkestar svira largo.

Small sma6:1 Malen * Selo malo.

Superior supfrieo* Superioran Slicno

Inferior - --1-r1ffrteo*-- Inferioran - --s1tcmr -- -

-

***
 POGLAVLJE 6. PRIDJEVI 109

Pretty prfti LIJEP * Pritisnuli su ga za lijepu

svotu novaca.

Beautiful biutifoul Prekrasan * Iz beauty (bjuti) centra

izasla je ful prekrasna.

* Privlaean kapetan proveo

Goodlooking gudlukin Privlaean je brod kraj rnorskih ura
u luku.

Ugly agli Rufan * Kraj ggave lezi

rufoi kauboj.

***

Clean klin CIST * Klinac se urnio i

obukao novu rnajicu i sad
je cist.

Dirty d* ti Prljav * Bio je pao je drito u blato i

bio je sav prljav.

Hot haot Vruc * Kupio je hotdog koji je bio

jako vruc.

Cold k6yld Hladan * Hladna kola.

110 POGLAVLJE 6. PRIDJEVI

Cheap cip Jeftin * Cipovi su u danas

- I
Expensive ekspensiv Skup * Ekspanzivno se
otvaraju skupi dufani

fu:l * "Ful" u pokeru (dobitna

kombinacija karata)

Empty empti Prazan * Slikar s temperama stoji

pred praznim platnom.

***

Smart sma* t PAMETAN * Pametan je jer vozi

"Smart".

Dumb dam Glup * Glup igluplji igraju

"dame".

Intelligent intelidzent Inteligentan Slicno

Stupid stupid Blesav "stupidno"

 POGLAVLJE 6. PRIDJEVI 111

Capable
keipabl Sposoban * Majstor za kablove je
sposoban.

Sure siu* Siguran

* Surjak je siguran u sebe.

Interesting fntrestin Zanimljiv

Slicno

Easy fzi Jednostavan

* I za mene je jednostavno
uciti engleski.

Difficult dffikoult Slofon* Klingonska kul tura definitivno je jako slofo

***

Young jan Mlad * Tun je mlad.

* Kupio je oldtimera
Old oyld Star starog 60 godina.

* Topola je visoka.
Tall tao:l Visok

112 POGLAVLJE 6. PRIDJEVI

S
 hort fo* t Nizak. kratak * reg. fore (kratke
hlace)
.-' -- - --- - - - - - -- -

- - - -,
1

Strong strong SnaZan * Tko je strog, taj je i sna.Zan.

wik Slab * Puno vike, djela.

Sick seik Bolestan * Biljka sikavica

pomafo bolesnima.

Healthy helzi Zdrav * Halapliivo jede i puca od

zdravlja.

***

Thin tsin TANAK ---*- Povukao je tanki

potez tin tom.

Slim slim Vitak * Mislim da sam

smr8avila, vitkija sam nego
prije.

Fat feat Debeo * Fatalno je

(pretio) debeo,·mora paziti na
zdravlje.
 POGLAVLJE 6. PRIDJEVI 113

Thick tsik Debeo * Tek je pojeo sendvic s

(npr. debelim slojem maslaca, a
sloj) vec zeli drugi.

Hard ha* d Tvrd * Hard disk - tvrdi disk

Soft saoft Mekan * Sofa je mekana.

Resistant rizfst5'nt Otporan Rezistentan.

izdrzljiv

***

Pleasant plesent UGODAN

* Plivan je je stvarno ugodno
kad je vani vruce.

Nice nais Simpatiean

* Naselili su se u
simpaticnom seocu.

Funny fani Zabavan

* Fanaticno je zabavan.

* Toliko
Ljubazan, ugladen
je ljubazan i ugladen da djeluje is12olirano.
Polite polait
114 POGLAVLJE 6. PRIDJEVI

***
- - -
-

* More:an Freeman se
Free fri: SLOBODAN rastao i sada je slobodan
eovjek (Freeman na eng.
znaci slobodan eovjek)

* Bizarno je da je ta
Busy bfzi 7, :n1'7PT
telefonska linija uvijek
zauzeta.

Alone a16un Sam, * Seriju "Alla.

usamljen Alla!" gledam sam'.

Accompanied ak6mpani:d U pratnji * Sviram akorde na gitari

u pratnji klavira.

Fastened fastent Prievrscen, * Stolice u fast-foodu su

vezan prievrscene za pod da ih
gosti ne ukradu.
-----

***
 POGLAVLJE 6. PRIDJEVI

k61Q* BOJA * Plesaci plefa kolo u

Color kostimima svih boja.

White wait Bijela * Bijela vata.

Black blek Cma * Bljak! Ugazio sam u emu

mrlju.

Blue blu Plava * Plava bluza.

Red * ed Crvena * Na crvenom tepihu je red.

Green grin Zelena * Zeleni Grine je ukrao

Bozic.

v
Yellow jelo 11 * Tela se osusila pa je
Zuta
sad fota.

Brown braun Smeda * Dabrovi su od granja

izgradili smedu branu.
 Yes jeS TAKO * Je, J.e...
JE
DA
* Aloe vera uvijek pomafo.
* Uvijek naletim na
Always a6lweis _ Uvijek rektamu- ulofaka
"Always" na televiziji.

Also also Takoder * Aerosol mi

takoder pomaze kod
alergije.

Clear elfea* Jasno * Kristalno jasno.

116
 POGLAVLJE 7.
PRILOZI

Exact ekzact Tocno Egzaktno.

True t* u: Svakak.o * Trulo povrce svakak.o treba

baciti u kompost.

The same d seim Jednako * Nakon vjdbanja desna

noga me boli jednako kao
i lijeva.

***

No noy NE Slieno
NIKAKO

Never nev* Nikad * Nevere nikad nema u

pustinji.

Either fd* Bilo (iii) * Idem iii ne idem.

False fals Pogre8no "falicno"

Unfair anfe* Nepravedno "nefer"

 POGLAVLJE 7. PRILOZI

_d_ffemnt _ "difenncija"
I
***

meibi * Maja bi kupila

Maybach.

It depends itdepends Ovisno * Kupit cu depadansu

ovisno o cijeni.

Sometimes sa6mtaims Katkad * Katkad oblacim stare

samterice.

If if Ako * Sto bi bilo ako bi se zvala

Ifigenija.

***

Well wel DOBRO * U wellnessu mi je uvijek

dobro.

Bad ba:d Lose * Lose je biti sam na

Badnjak.
 POGLAVLJE 7. PRILOZI

Like this laikidfs Tako * Uzmi mentol, tak.o se

lakse dise.

***

Very ve* i VRLO Slicno

A lot a lao:t Mnogo * Dobio je mnogo na lotu.

A little a lf t£:1 Malo * U vodu dodajem

malo limete.

Enough in6f Dovoljno * lmamo dovoljno novih

filmova.

All ao:l Sve * Sve se olabavilo.

Nothing na6zin Nista * Nista nije ljepse od

zivota u Notting Hillu.

Too much tumac Previse * Previse je tulumario.

 almoyst Gotovo POGLAVLJE 7. PRILOZI

redovito.

More mo:* Vise * Slavni hodaju na more vise

(kolicinski) od svih ostalih.

Less less Manje * Lisici treba manje mesa

nego vuku.

Only 6nli Samo * On kupuje samo online.

Some saom Nesto/neki * Neki ljudi su samci.

None naon Nista Slicno

nijedan

.·

***
 POGLAVLJE 7. PRILOZI 121

Now na:y SADA * Naucimo sada nesto novo.

Before bif6:* Prije * Amfora se koristila prije

.hoce.

After aft* Poslije * Napravio je to u afektu

i poslije mu je bilo fao.

Next nekst SljedeCi, * SljedeCi korak je

iduCi, zatim razvezati neksus (cvor).

(neko)
While wail vrijeme * Valjda ces pricekati
dok neko vrijeme.

Still stfl Jos (uvijek) * Jos uvijek nema stila.

Early e* Ii Ra.no * Orao se dize rano.

Then den Zatim, tada, * Onda se placalo

onda u denarima.

Late leit Kasno * Sismis leti kasno.

122 POGLAVLJE 7. PRILOZI

***

--- -- -- - -- - - - -

Here hfe* * Ovdje sviraju harmoniku.

There de:* Tu * Tu sam pao

ipoderao odjeeu.

Opposite a6pQsit Nasuprot, * Opozicija sjedi nasuprot

suprotno vladajuCih.

Next to nekst tu Pokraj * "Neka a tu, pokraj!"

Infront in front Ispred * Ispred je bila fronta.

Behind bihaind Otraga; iza -- - rC?g stabla bio

je skriven pehar.

Near Ill£!* Blizu * Neracionalno je zivjeti

tako blizu vulkana.

Far fa:* Daleko * Zelim zivjeri na dalekoj

farmi.
 POGLAVLJE 7. PRILOZI 123

***

Inside insaid UNUTRA * Insajder (poznato)

Outside autsaid lzvana * Autsajder (poznato)

Over 6:v* Iznad * Iznad kreveta je ogledalo

u ovalnom okviru.

Under and* Ispod * lspod stola se skrio

neandertalac.

***

Fast fast BRZO

* Fasada se brzo susi.

Slow sl611 Sporo * Govori sporo, slog 120 slog.

Quickly kufkli Hitro, brzo * Patka brzo juri za kukcem

i kvace: "Kvak! Kvak!"
124 POGLAVLJE 7. PRILOZI

Ahead ahed Naprijed * Princeza je bila u kociji, a

vitez je jahao naprijed.

Behind bihaind Nazad * Vraca se nazad u Bihac.

 Pozdravi

Greet gri:t POZDRAVITI* "Bofanstvena Greta"

pozdravila je obofavatelje.

Hello hel611 Zdravo * Halo, zdravo!

Good gud * Gudac na brodu

morning m6:nin Dobar dan pozdravlja mornara: "Dobar dan!"

Good gud Dobra vecer * Guske u Africi gacu

afternoon aften(m "Dobra vecer!"

125
126 POGLAVLJE 8. POZDRAVI

*
night I nait mama djetetu melodiju za -I
laku noc.

See you si ju Vidimo se * Sijuksi mafo prema suncu i

soon su:n uskoro kafo: "Vidimo se·uskoro"!

Goodbye gudba:i Dovidenja * Gudac svira bajn,u

melodiju za kraj, nakloni se
ikaze: "Dovidenja!"
 Bonton-rijeCi

Please pli:s MOLIM Poznato

Thank you tsaenkiy Hvala * Tenk juri, na njemu

pise "Hvala!"

You're ju* Nema na cemu * Iura veli komotno:

wellcome welkam "Nema na cemu".

Sorry s6rri Oprostite Poznato

''You are welcome" doslovno znaci "Dobrodosli".

127
 Kako bismo izgradili asocijativni niz s upitnim rijecima koristit cemo
sliku gusara, odnosno kapetana Kuke. Kuka koju spomenuti gusar nosi
umjesto ruke podsjeea na upitnik, zar ne? Zato kad se prisjecate asocijacije
s gusarom, imajte na umu da se radi o upitnim rijecima.

What? wat STO? * Sto ce biti s gusarom

---
- - -klfd-popije bocu votke?

* Tko je huligan koji je

to ucinio? - upitao je
Who? hu: Tko? kapetan Kuka gledajuCi
razbijene kokose.

* Kojim si poslovima
Which? vie Koji? viean? - upitao je kapetan
Kuka mladog mornara.

128
 POGLAVLJE 10. UPITNE RIJECI 129
••....•...••... .•• ..
...•••.. ...•.••.... .•••..
••... . ..••.......•..••...

* Za8to se zaboga selis u

Why? va:i Za8to?
Wayoming? - upitao je
kapetan Kuka svog najboljeg
prijatelja gusara.

* Kako cemo uCi u haustor

How? hau Kalm?
bez kljuca? - upita gusar
kapetana Kuku. Na to mu
Kuka pokafo svoju foljeznu
kuku i rece: "Otvorit cemo
kukom".

* Karla obolis od malarije

When? wen Karla?
morns primati lijekove kroz
venu - objasnio je kapetan
Kuka mladom mornaru.

* Grlje ees napravi ti

Where? w* Grlje?
verandu? - upitao je kapetan
Kuka Robinzona koji si je
gradio kucu na stablu.

* Koliko kosta ovaj humus? -

How much? hau mac Koliko? (ne
moze se upitao je kapetan Kuka zenu
na arapskoj trfoici.
prebrojiti)

* Koliko humaka mozemo

How many? hau meni Koliko?
preskoCi ti a da ne
padnemo
(mofo se
u mocvaru? - pitao se
prebrojiti)
kapetan Kuka dok je s
ostalim gusarima pretrazivao
otok s blagom.
 I JA * Ja u djetinjstvu radim
nesto sto ne smijem i
mama mi kafo: "Aj-aj-a j
!"

You - _JU Ti * TiyoliS jutarn ju kavu.

He hi On * On je
hispano
amerikanac.

She si Ona * Ona je Sibeneanka.

130
 POGLAVLJE 11. OSOBNE ZAMJENICE 131

It it Ono * Ono kopno u daljini je

Italiia.

We Wl Mi * Mi imamo dobre vibre.

You JU Vi * Vi volite jutarn ju kavu.

They <lei Oni * Oni su imali deja vu.

 m

My mai MOJ * Majakovski je

moj najdrazi pisac.

Your jo:* Tvoj * Tvoje slike iz New

Yorka mi se jako
svidaju.

His hiz Njegov * Histerija je njegov stil.

Our aoa* Na8 * Na8a @ra

je
pobjednicka.

132
 POGLAVLJE 12. POSVOJNE ZAMJENICE 133

Your jo:* Va8 * Va8 putopis o

New Yourku je
super.

Their de* Njihov * Njihova vikendica

je deratizirana.
 kaz e
a

J8

This dis OVAJ * Ova disko kugla mi

je super.

That dat taj * Ta datulja je pokvarena.

That dat 6ve* onaj tamo * Da j mi pokazi datul

over de* je, one tamo desno.
there

134
 Clanovi

The dea ODREBENI * Odredi gdje ti je desna

strana tijela.

A e neodredeni * E-e, nemoj me gledati

(an) (en) tim neodredenim
pogledom.

Op. prev. - u hrvatskom ne postoje clanovi i zato mozemo naCi tek

pojmove slicne po znacenju (ne mozemo precizno popuniti treCi stupac).

135
 I Ill

II

Prijedlozi i veznici su izuzetno vazne vrste rijeci, cesto se susrecu

u govoru i zato im trebate posvetiti osobitu paznju.

To tu PREMA, K * Hodam u tundru.

U (kamo) -

Towards tuo* ds U smjeru, * Tovar ide u smjeru

prema mora (prema mom).

Until antfl Dok * Dok ne dobijem na lotu,

ne mogu na An tile.

136
 POGLAVLJE 15. PRIJEDLOZI I VEZNICI 137

For fo:* Za * Smisljam foru za brata.

With WIZ s * Vita jela sa zelenim borom.

Of of Od (kojeg * Ofucao mi se kaput

materijala) od umjetne kofo.

From from Iz * Moj prijatelj je iz

Francuske.

In m u * U glavnom gradu ima

najvise industrije.

Without widaut Bez * Ima slabi vid i u auto ne

smije uCi bez naoeala.

On o:n Na * Navukao se na online

1gnce.

And aend I * Od salata najvise volim

matovilac i endiviju.
138 POGLAVLJE 15. PRIJEDLOZI IVEZNICI

--""*-
no* -
I NL. ni ..*_ Ne Yoli igrnJ:i!lJ.
Nintendo, ni - -l
I

gledati
nindze.

That dat To Slieno

Because bik6:s Zato sto * Bik ikoza se ne vole,

zatO StO SU oboje
tvrdoglavi.
 Brojevi

Number namb* BROJ Poznato

One uan Jedan * Trg je bio krcat

ljudima, ali one su gledale
samo jednog - Don Iuana.

Two tu: Dva * "Tu! Tu!" zatrubio sam

dva puta.

Three tsri Tri Slicno

139
140 POGLAVLJE 16. BROJEVI

Four I I Cetiri _ Gl-gi_tJ:lJQ_t_f>_ _§Q<? kad I

fo:*
I I sam imao cetiri godine. -l

Five fiiiv Pet * Pet puta je fijuknuo.

Six siks Sest * Stojim na sest koraka do

Sikstine (Sikstinske
kapele).

Seven seven Sedam * Sedam godina zivi na

Sjeveru.

Eight Cit Osam * Morao sam eak osam puta

vikati ".fill" jer me nije foo.

Nine nain Devet * Uzeo je u _ najam devet

- - _ kufa. _ _

Zero zf:roy Nula * Vise nemam nijedne tube

Zirodenta - nula komada.

***
 POGLAVLJE 16. BROJEVI 141
• ....•• •••......
..•••.....•..........••••••....
.....•...••••••
••.••.•...•...

Ten ten DESET * Mazem ten kremom s

faktorom 10.

Twenty tuenti Dvadeset * 2 + nastavak "ty"

Thirty ze* ti Trideset * 3 + nastavak "ty"

Forty f6* ti Cetrdeset * 4 + nastavak "ty"

Fifty fffti Pedeset * 5 + nastavak "ty"

Sixty siksti Sezdeset * 6 + nastavak "ty"

Seventy seventi Sedamdeset * 7 + nastavak "ty"

Eighty eiti Osamdeset * 8 + nastavak "ty"

Ninety nainti Devedeset * 9 + nastavak "ty"

142 POGLAVLJE 16. BROJEVI

One uan I Sto I * Ulovio sam sto haringi. I

hundred handred -, ,- - -1

'

Thousand zausend Tisucu * Tisucu tuzemaca doslo

je docekati brod s
pridoslicama.

Million mflieon Milijun Slicno

***

First fe* st PRVI * Bio je prvi na natjeeaju

i pripremio je veliku
festu.

Second sekeond Drugi * Nedostajala mu je

-- -seYundacfa bude drugi
u utrci.

Third tse:* d Treci Slicno je broju 30

Fourth fo* z Cetvrti * 4 + nastavak "th"

 POGLAVLJE 16. BROJEVI 143

Fifth fffz Peti * 5 + nastavak "th"

Sixth sfksz Sesti * 6 + nastavak "th"

Seventh sevenz Sedmi * 7 + nastavak "th"

Eighth eitz Osmi * 8 + nastavak "th"

Ninth nainz Deveti * 9 + nastavak "th"

Tenth tenz Deseti * 10 + nastavak "th"

s iI mIJa

BITI
Be

l am Ja sam

You are Ti si

He, She, It is On, ona, ono je

We are Mi smo

You are Vi ste

They are Oni su

144
POGLAVLJE 17. OSNOVNA PRAVILA KONJUGACIJE 145

Have IMATI

I have Ja imam

You have Ti im

He/she has On/ona ima

We have Mi imamo

You have Vi imate

They have Oni imaju

***

Want
HTJETI

I want Ja hocu

You want Ti hoces

He/she wants On/ona hoce

146 POGLAVLJE 17. OSNOVNA PRAVILA KONJUGACIJE

We want Mi hocemo

You want Vi hocete

They want Oni hoce

***

v
Wish
ZELJETI

I wish Ja zelim

You wish Ti folis

He/she wishes On/ona zeli

We wish Mi zelimo

You wish Vi zelite

They wish Oni zele

***
POGLAVLJE 17. OSNOVNA PRAVILA KONJUGACIJE 147

Can MOCI

I can Ja mogu

You can Ti mozes

He/she can On/ona moze

We can Mi mozemo

You can Vi mofote

They can Oni mogu

***

Go ICI

I go Ja idem

You go Ti ides

He/she goes On/ona ide

148 POGLAVLJE 17. OSNOVNA PRAVILA KONJUGACIJE

We go Mi idemo

You go Vi idete

They go Oni idu

***

Do CINITI

I do Ja cinim

You do Ti cinis

He/she does On/ona cini

We do Mi cinimo

You do Vi cinite

They do Oni cine

 Glagol 11TO BP (BITI)

Naucimo sprezati najvafoiji glagol u engleskom jeziku - glagola "to be",

koji u hrvatskom odgovara glagolu "biti". Taj glagol prvi trebate nauciti jer
cete ga cesto koristiti u razgovoru te nailaziti na njega pri citanju ili pisanju
engleskih tekstova.
U ovom cemo poglavlju upoznati pravila konjugacije glagola "to be". U
prva dva stupca su osobna zamjenica i oblik glagola na engleskom. TreCi
stupac pokazuje pravilan izgovor, a u posljednjem stupcu naCi cete prije
vod na hrvatski.

To be (biti): Sadasnje vrijeme

I am aJ aem Ja sam

You are ju a:* Ti si

149
150 POGLAVLJE 18. GLAGOL "TO BE" (BITI)

He, She, I is I hi, si, it iz On, ona, ono je

I-----------------------------------------------------------1I
It ,- - -, ,

We are wi a:* Mi smo

You are ju a:* Vi ste

They are dzej a:* Oni su

Primjeri:

I am very happy.
(Ja sam vrlo sretan).

They are very tall

(Oni su vrlo
visoki.)

Cesto susrecemo skraceni oblik glagola "to be":

 POGLAVLJE 18. GLAGOL "TO BE" (BITI) 151

To be (Biti): sadasnje vrijeme

I'm 3Jffi Ja sam

You're iu:* Ti si

He's, she's, it's hiz, siz, its On, ona, ono je

1 was Bio sam

We're ui:* Mi smo

You were ju we* Bio si

You're iu:* Vi Ste

He, she, it was hi waoz Bio je, bila je, bilo je

They're dze:* Oni su

We were wi we* Bili smo

Primjeri:

She'sa nurse.
You were(Ona je medicinska
ju we* sestra.)
Bili ste

They're very tall.

(Oni su vrlo visoki.)
They - were- dzej we*
T
152 POGLAVLJE 18. GLAGOL "TO BE" (BITI) o
 be (biti): proslo vrijeme

- - - -,

Primjeri:

Patricia was here.

(Patricia je bila ovdje.)

We were very happy.

(Bili smo vrlo sretni.)
 POGLAVLJE 18. GLAGOL "TO BE" (BITI) 153

***

Sada se malo opustite i bez zurbe procitajte sljedece.

Zamislite da hodate ulicom i odjednom mimo vas bez pozdrava prolazi
poznanik. Shvacate da vas nije primijetio.
Sto cete reCi tom poznaniku koji je brzo PROSAO kraj vas bez pozdrava
jer VAS nije primijetio?
Evo odgovora (harem bih ja tako uCinio):
1. Privukao bih mu pozornost uzvikom "HE-I!".
2. On bi odgovorio: "Nisam VAS primijetio".

Ako ne poznajete moju metodiku, sigurno se pitate "O cemu on to go

vori? Kakve to ima veze s ucenjem engleskog?"
Ili Ste mozda pogodili kamo smjeram?
No dobro, odmah cu vam otkriti tajnu. Ako spojite sve podebljane rijeCi,
dobit cete sljedece:

PROSAO je vrlo brzo.

Uzviknuli ste mu: "HE-I" ("Hejl")
On je odgovorio: "Nisam VAS primijetio".

To je podsjetnik, takoreCi falabahter za vase pamcenje, koji pomaze da

lako zapamtite oblike konjugacije glagola "to be" u proslom vremenu.

"PROSAO" podsjeea da se radi o proslom vremenu.

"HE-I" je uzvik za skretanje pozornosti. U danom slucaju skrece vafo
pozornost na oblike jednine "He" i "I", odnosno oblike glagola u trecem
i prvom lieu.
''VAS" vrlo nalikuje obliku "was" - engleskom glagolu "to be" u proslom
vremenu.

SazimajuCi sve navedeno dobivamo sljedece:

U PROSLOM vremenu glagol "to be" za trece i prvo lice jednine "HE",
"SHE", "IT" i "I" ima oblik 'WAS".
Nadam se da ste na primjeru ove price shvatili kada se koristi oblik
"was", a kada "were".
154 POGLAVLJE 18. GLAGOL "TO BE" (BITI)

***

rvori se dodavanJem nakon glagoia:

She is not...
We were
not...

Imajte na umu da postoji i skraceni oblik:

She isn't...
We weren't ...

Upitni oblik: tvori se promjenom mjesta glagola i zamjenice, jednako

kao i u hrvatskom jeziku:

Are you ...?

Is it...?

Upitno-nijeeni oblik: predstavlja kombinaciju oba oblika. Konstrukcija

pocinje kao upitna recenica, a zatim se dodaje nijeena cestica "not", kao u
nijecnim recenicama.

Are you not... ?

Is he not...?

Iii pak u skracenom obliku:

Aren't you ... ?

Isn'the?

VaZno: u danom slucaju puni oblik zvuci vrlo, vrlo formalno, ali to je
pravilan oblik i nece se dogoditi nista strafoo ako ga koristite u
konverzaciji.

Particip perfekta: particip perfekta glagola "to be" u proslom vremenu

ima oblik "been - have been".
 POGLAVLJE 18. GLAGOL "TO BE" (BITI) 155

Naprimjer:

Wehave been nominated.

(Bili smo nominirani.)
 IagoI I)

Nastavimo upoznavati engleske glagole. Sada je na redu glagol "to have"

koji u hrvatskom jeziku odgovara glagolu "imati". To je jos jedan osnovni
glagol cije bi oblike trebalo izvrsno poznavati.

TO HAVE (imati): sadasnje vrijeme

-
-

I have haev }a.imam ·.

You have haev Ti imas

He, she, it has haez On/ona ima

156
 POGLAVLJE 19. GLAGOL "TO HAVE" (IMATI) 157

We have haev Mi imamo

You have haev Vi imate

They have haev Oni imaju

Obratite pafoju na to da se glagol "to have" u engleskom jeziku koristi

za tvorbu slozenih vremena.

Primjeri:

I have eaten.
(Pojeo sam).

I have wanted a new car.

(Pozelio sam novi auto.)

We have decided many things.

(Donijeli smo mnogo odluka.)

Jednako kao i u glagola "to be", oblici proslog vremena danog glagola
cesto se koriste u govoru i pismu:

TO HAVE (imati): kratki oblik sadasnjeg vremena

I've Ja imam
158 POGLAVLJE 19. GLAGOL "TO HAVE" (IMATI)

You've _ _ _ J1JV _ _ _ _ _ Ti imas

He's, she's, it's hiz, siz, its On, ona, ono ima

.
WlV I 11 ..-111e 11 J

You've JUV Vi imate

They've dzejv Oni imaju

TO HAVE (imati): proslo vrijeme

-- - - - - -

I had haed Imao sam

You had haed Imao si

He, she, it had haed Imao je, imala je, imalo je

 POGLAVLJE 19. GLAGOL "TO HAVE" (IMATI) 159

We had haed Imali smo

You had haed Imali ste

They had haed Imali su

Primjeri:

Frank had a dog.

(Frank je imao psa.)

They hadproblems.
(Imali su probleme.)

Nijecni oblik: tvori se dodavanjem "not" nakon glagola:

She has
not...
We have
not...

Nijeeni oblik skracuje se na dva nacina:

She'snot...
We've not...

Ali bolje je ovako:

She hasn't...
We haven't...
160 POGLAVLJE 19. GLAGOL "TO HAVE" (IMATI)

Upitni oblik: tvori se promjenom mjesta glagola i zamjenice, kao i u

hrvatskom jeziku:

iiave you ... F

Has it?

Upitno-nijeeni oblik: predstavlja kombinaciju oba oblika. Konstrukcija

pocinje kao upitna recenica, a zatim se dodaje nijecna cestica "not", kao u
nijeenim recenicama:

Have you
not...? Has he
not...?

Ili pak u skrecenom obliku:

Haven't you ...

Hasn't he...?

Particip perfekta glagola "to have" ima oblik "had".

Naprimjer:

Sandra has had a bad day.

(Sandra je imala los dan.)
 Glagol 11 CAN (MOCI) 11

Glagol "can" vafan je pomocni glagol. U engleskom jeziku koristi se

mnogo cesce nego u hrvatskom, a u prijevodu moze imati nekoliko bliskih
znacenja - "moCi", "znati", "umjeti", "biti u stanju". Takoder treba skrenuti
pozornost na to da glagol "can" u buducem vremenu preuzima oblik "be
able to", sto upravo i znaci "biti u stanju", "biti sposoban za".
Razmotrimo primjere upotrebe toga glagola:

I can run veryfast.

(Ja mogu treati jako brzo.)

David and George can speak English.

(David i George zna ju govoriti engleski.)

Can you cook?

(Znas Ii kuhati?)

Dakle ono sto za nas znaci "znati ndto Ciniti" za ljude s engleskog
govornog podrucja znaci "moCi nesto ciniti".
Glagol "can" ima samo dva oblika za sva lica jednine i mnozine:

161
162 POGLAVLJE 20. GLAGOL "CAN" (MDCI)

1) u sadafojem vremenu: "can" (izgovara se kao "kaen");

2) u proslom vremenu: "could" (izgovara se kao "kou:d", glas "l" se

ne izgovara).
Glagol "can" koristi se i u uvjetnim recenicama i tada njegov oblik se po
klapa s oblikom proslog vremena:
- kondicional: "could".

CAN (moci): Sadasnje vrijeme

I can kaen Ja mogu

You can kaen Ti mofos

He, she, it can kaen On/ona mofo

We can kaen Mi mozemo

-

You can kaen Vi mofote

They can kaen Oni mogu

 POGLAVLJE 20. GLAGOL "CAN" (MOCI) 163

CAN (moci): Proslo vrijeme

I could kou:d Mogao sam

You could kou:d Mogao si

He, she, it could kou:d Mogao je, mogla je,

moglo je

We could kou:d Mogli smo

You could kou:d Mogli ste

They could kou:d Mogli su

164 POGLAVLJE 20. GLAGOL "CAN" (MDCI)

CAN (moci): U uvjetnoj recenici

I could kou:d Ja bih mogao

You could kou:d Ti bi mogao

He, she, it could kou:d On bi mogao, ona bi

mogla, ono bi moglo

We could kou:d Mi bismo mogli

You could kou:d Vi biste mogli

They could kou:d Oni bi mogli

Nijeeni oblik: tvori se dodavanjem "not" nakon glagola:

a) nijeeni oblik glagola "can" - "cannot" (izgovara se kao kae:not). Cesto

se koristi skracena varijanta "can't" (kae:nt).
b) nijeeni oblik "could" - "could not" (koud not). Cesto se koristi u
skracenoj varijanti "couldn't" (kou:deont).
 POGLAVLJE 20. GLAGOL "CAN" (MDCI) 165

***

Sada bih volio iskoristiti priliku da vas poucim pravilno skraCivati glago
le (uz pomoc pravilnoga postavljanja apostrofa (') u skracenim varijantama
glagola poput "couldn't". (Naime, neki pogrefoo pi8u "could'nt".)
SkraCivanje rijeci, kao sto smo vec prije razmotrili, dogada se u nijecnim
izjavama gdje se glagolu pripaja nijeena cestica, upravo onako kako se u
danom slueaju glagolu "could" pripojila cestica "not".
Koje od tri slova sto cine rijec "not" podsjeea na tanjur?
Naravno, to je slovo 11011 • Slazete li se? Zato sto danas postim, ne trebam
tan jur i umjesto slova "o" ( tanjura) stavljam apostrof.
Ili, drugim rijecima, "ako maknem sa stola tanjur", "could not" ce se pre
tvoriti u "couldn't" jer mi danas ne treba tanjur.
U danom slucaju nestanak slova 11 011 oznacava se apostrofom ('). Zato
jedina mogrn a varijanta skraCivanja jest "couldn't".

***

Upitni oblik: tvori se promjenom mjesta glagola i zamjenice, kao i u

hrvatskom jeziku:

Can you ...

P Can
they...P

Upitno-nijecni oblik: predstavlja kombinaciju oba oblika. Konstrukcija

pocinje kao upitna recenica, a zatim se dodaje nijecna cestica "not", kao u
nijecnim recenicama.

Can you not...

P Can he
not...P

Va.Zno: u danom slucaju puni oblik zvuci vrlo, vrlo formalno, ali svejedno
je pravilan i nema niceg loseg u tome da ga koristi te u svakodnevnim kon
verzac1Jama.
166 POGLAVLJE 20. GLAGOL "CAN" (MOCI)

Vazne primjedbe u vezi s upotrebom glagola "can"

a) U slueaju kada nakon glagola "can" dolazi glagol u
infinitivu, ispred njega se ne srnvlja cesrica

We can go to the cinema tonight.

(Mozemo otiCi u kino veceras.)

Ine smije se reCi 'We can to go to the cinema tonight".

b) Pri tvorbi upitne recenice s danim glagolom, kao isa svim

nijecnim pomocnim glagolima, ne koristi se cestica "do" koja se
inace koristi za tvorbu upitnih i nijecnih oblika u recenicama.

Can you ...?

(Mozes Ii ...?)

Inikada: Do you can...?

c) U oblicima buduceg vremena i pri upotrebi danog glagola u

infinitivu koristi se oblik "be able":

We will be able to come.

(MoCi cemo doCi.)
 Prvi dan prakse

Danas je nas prvi dan prakse. Posvetit cemo se ponavljanju i utvrdi

vanju vokabulara u tablicama. Trebat ce nam kartonsko pomagalo koje mo
fete izraditi prema sabloni sto cu je opisati.

Ponavljanje

Zapravo, zahvaljujuCi ponavljanju shvatit cete se da Ste rijeci vec usvo

jili i da ih se mozete s lakoeom prisjetiti i upotrijebiti. Kako biste kvali
tetno ponovili vokabular, izref ite pravokutnu kartonsku karticu i nalijepite
na nju crni kartonski kruzic. Kruzic omogucuje lakse pomicanje kartice niz
tablieu.
Odrdite pravokutniku gornji lijevi kut. Sirina reza treba odgovarati di
menzijama dvaju polja u vafoj tablici (otkrivati ih), a visina reza - visini
jed nog polja u stupcu. Sirina kartice vezana je uz sirinu cijele tablice,
kako biste njome mogli pokriti svaku tablicu. Takvo je pomagalo vrlo lako
izra diti prema prikazanome crtefo (vidi crtez 1).

167
168 POGLAVLJE 21. PRVI DAN PRAKSE

Crtez 1.

Kako koristiti karticu pri ponavljanju?

1. Pogledajte prvu rijec u tablici s lijeve strane (englesku rijec), pokrijte
karticom dva sljedeca stupca i desni stupac s asocijacijom. Sada glasno
izgovorite rijec (crtez 2).

Crtez 2.

2. Zatim pomaknite karticu udesno otvarajuCi jedno polje i provjerite

jeste li je pravilno izgovorili (crtez 3).
 POGLAVLJE 21. PRVI DAN PRAKSE 169

Crtez 3.

Vazno! Cim se otvori drugo polje, ponovno izgovorite rijec,

pa ze6i pritom da je pravilno izgovorite.

3. Sada se pokufajte prisjetiti prijevoda te rijeCi na hrvatski jezik (sje

tite se asocijacije). Izgovorite prijevod i pomaknite karticu udesno kako
biste se uvjerili da niste pogrijesili (crtd 4).

Crtez 4.
170 POGLAVLJE 21. PRVI DAN PRAKSE

4. Naposljetku, kako biste naucenu rijec utvrdili u pameenju, procitajte

asocijaciju koja je zapisana u posljednjem polju (krajnje desno polje),
vizualizirajuCi situaciju - uzivite se u osjete, kao da se situacija doista
dogada. Skremte pozornost na podebljane i podcrtane rijeci koje
odgovaraju hrvatskim i engleskim pojmovima.

Na taj nacin nastavite ponavljati sve rijeci u tablicama, napredujuCi od

vrha prema dnu svake tablice.
 Drugi dan prakse

Snimanje glasa. Za izvodenje ovdje opisanih vjdbi potreban vam je

diktafon.

Snimanje glasa vrlo je vazna vjezba. Ako u ovom trenutku

nemate pri ruci diktafon, odgodite ovu lekciju za sutra, a
danasnji dan iskoristite za ponavljanje svih tablica s rijecima
prema metodi koju ste jucer uvjezbali.

Osim toga, umjesto diktafona mozete koristiti racunalo s mikrofonom,

spremajuCi svoje glasovne snimke na tvrdi disk, kako biste poslije slu8ali
rijeci koje trebate izgovoriti izvodeCi tu vje:Zbu. U tu svrhu odgovarat ce
najjednostavniji program za snimanje glasa koji je dio svake verzije ope
rativnog sustava Windows ili svakog drugog operativnog sustava.
Meni osobno vise odgovara koristenje malog digitalnog diktafona u
kojem se glasovne snimke mofo rasporedivati u datoteke. Prednost takvih
diktafona je u tome sto bilo gdje mofote vjdbati bez racunala.

171
172 POGLAVLJE 22. DRUGI DAN PRAKSE '

Snimanje vlastitoga glasa

Dakle, imate pri ruci diktafon. Sto cemo snimati?
Sve Je vrlo Jednostavno, vratite se tabiicama isnimajte se dok izgovara1e
svaku englesku rijec. Citajte glasno i razgovijetno, osobito pazeCi na tran
skripciju svake rijeci.
Izgovarajte rijeci s razmakom od 5 sekundi kako biste poslije, slufajuCi
snimku, imali dovoljno vremena da ponovite izgovorenu rijec (po sluhu, ne
citajuCi je) i prevedite je na hrvatski jezik.
Sada cu detaljno opisati kako trebate vjdbati. Uzmimo za primjer
sljedecu tablicu:

Think "tsink" MISLITI *Xxxxxxxxxxxxxxx

Believe "bilf:v" Vjerovati *Xxxxxxxxxxxxxxx

Know "nou" Znati *Xx:xxxxxxxxxxxx

... ... ... ...

Pritisnite tipku za pocetak snimanja i izgovorite:

"tsink"

Zatim, ne zaustavljajuCi sni1llanje, pricekajte otprilike 5 sekundi prije

nego sto izgovorite sljedecu rijec. Potom izgovorite:

"bilf:v"

Opet, ne zaustavljajuCi snimanje, pricekajte otprilike 5 sekundi. Zatim

izgovorite sljedecu rijec:

"nou"

Opet cekajte 5 sekundi, itd.

Nastavite tako snimati svaku rijec.
 POGLAVLJE 22. DRUGI DAN PRAKSE 173

Zapamtite! Nakon sto izgovorite rijec, trebate napraviti stanku

od 5 sekundi - ne prekidaju6i snimanje - prije nego sto
izgovorite sljede6u rijec.

Ako zelite, na pocetku snimanja mozete reCi naziv teme, naprimjer

"Glagoli". Nakon toga cete reCi "Imenice", itd.

VaZnol Tijekom snimanja vlastitoga glasa iskoristite tih 5 sekundi

izmedu rijeci za ponovno pregledavanje svih informacija vezanih uz
dotienu rijec.
 p

Danas cemo jos jednom raditi s diktafonom. Pazljivo procitajte pravila

izvodenja danafojih vjezbi. Vrlo su jednostavna: ukljueujete snimku i cuje
te svoj glas koji izgovara engleske rijeci sa stankama od 5 sekundi, je Ii
tako? Tijekom tih 5 sekundi morate ponoviti rijec na engleskom jeziku,
istom intonacijom i pravilnim naglaskom, a zatim je glasno prevesti. Imat
cete dovoljno vremena. Tako ucite slufoo percipirati strani govor. Nista za
tu svrhu nije bolje od slufanja i prepoznavanja rijeci koje ste sami izgovo
rili.
Obratite pozornost na sljedece primjere.
Kada cujete rijec:

"tsink"

trebate glasno ponoviti "tsink" i izgovoriti prijevod rijeci na hrvatski

jezik - "misliti".
Nakon toga cujete sljedecu rijec:

"bilf:v"

174
 POGLAVLJE 23. TRECI DAN PRAKSE 175

i opet ponavljate: "bilf:v" te prijevod - "vjerovati".

Zatim cujete:

"nou"

i izgovarate "nou" s prijevodom - "znati".

- Ponavljanje svake rijeci jednostavan je zadatak i sluzi tome da

malo uvjdbate izgovor. Sarni cete osjetiti kada vam je izgovor
postao pravilan, sto ce se dogoditi vrlo brzo.
- Takva ce vam praksa takoder pomoCi da s lakoeom razumijete
engleski govor, prije svega zato sto se u engleskom jeziku svi
glagoli (osim oblika u trecem lieu jednine) upotrebljavaju u
infinitivu, odnosno onako kako ga cujete na svojim snimkama.
Ako ipak "zapnete" na nekim rijeCima, ponovite ih zajedno s
asoc1JaC1Jama.

Paznja! Za ovu vjezbu trebate ponovno uzeti kartonsku karticu

koju ste koristili tijekom prvog dana prakse.

Kada cujete prvu rijec

"tsink"

trebate glasno ponovltl "tsink", a zatim izgovoriti prijevod "misliti".

Odmah premjestite kartonsku karticu za jedan red dolje, kako biste se
uvjerili da je prijevod tocan. Pet sekundi za sve to skupa trebalo bi vam biti
dovoljno (vidi crtez 5 na sljedeeoj stranici).
176 POGLAVLJE 23. TRECI DAN PRAKSE

Crtez 5.

Nakon toga cut cete na snimci sljedecu rijec:

"bilf:v"

I opet, ponovite rijec, izgovarajuCi pritom i njezin prijevod te pomak

nite karticu jedan redak prema dolje, kako biste se uvjerili da je prijevod
tocan. Tako nastavite sa svim ostalim rijeCima.
BuduCi da 5 sekundi predstavlja prilican vremenski raspon, moCi eete
pratiti vjezbu bez problema. Nakon sto se uvjerite da je prijevod toean,
ostat ce vam dovoljno vremena i za to da pogledate kako se rijec pise te
ponovite asocijaciju. Pokufate Iinapraviti sve navedeno, necete se umoriti,
a korist je velika.
Nakon sto sve to ucinite, nece mi preostati nista drugo nego da vam od
srca cestitam!
Podsjeeam, ako tijekom izvodenja vjdbe budete imali problema s
prisjeeanjem neke rijeci, ponovite odgovarajuCi redak ispocetka, onoliko
puta koliko treba.
 Cetvrti dan prakse

Pocevsi od cetvrtoga dana doista poCinjete govoriti.

Prva vjezba

Razmotrimo sljedecu recenicu:

Moje je ime Tarzan.

Tarzan bi osobno na hrvatskom ovu recenicu izgovorio ovako:

Moje ime je Tarzan.

Na engleskom bi to iz njegovih usta zvucalo ovako:

My name be Tarzan.

lako bi pravilno na engleskom ta reeenica zvueala:

My name is Tarzan.

177
178 POGLAVLJE 24. CETVRTI DAN PRAKSE

To znaCi da u posljednjem primjeru sprefomo glagol "to be" u trecem

lieu jednine, odnosno stavljamo oblik "is". Uskoro ce vam to uCi u naviku i
automatizirati se.
Engleska gramatika zapravo Je vrlo jednostavna. Iviogli bismo reci da se
izvorni govorniei engleskog jezika donekle izrafavaju poput Tarzana. Osim
dva najva:lnija glagola "to be" (biti) i "to have" (imati) svi ostali glagoli upo
trebljavaju se u infinitivu, neovisno o lieu u kojem se sprefo.
Naprimjer, glagol "htjeti" odgovara "to want". Cestiea "to" samo ozna
eava cinjenicu da se radi 0 obliku infinitiva te se pri sprezanju izostavlja:
"Ja hocu" prevodi se kao "I want", a ne kao "I to want". Osim toga,
sigurno ste primijetili da se zamjeniea "ja" u engleskom jeziku uvijek pise
velikim slovom: "I".
Jednako tako glagol "raditi" u infinitivu prevodi se kao "to work", dok
izraz "ja radim" zvuci kao "I work".
Ako pak spojite ta dva izraza u jednu recenieu "Ja hocu raditi", na
engleskom to zvuci ovako: "I want to work". U danom slueaju koristimo
cestieu "to" koja se odnosi na glagol "work" i oznaeava "raditi" (to work) da
bismo pokazali da taj glagol u nafoj recenici ima oblik infinitiva.

Zato nije toliko bitno znate Ii engleski jezik nesto bolje od Tarzana.
Svejedno eete moCi pravilno konstruirati receniee. U engleskom je to
doista lako.
Dalje vam predlafom da prevedete na engleski i izgovorite predlofeni
niz receniea. Sve sto trebate jest procitati prvu reeenicu iz svakoga para,
odnosno onu tiskanu podebljanim slovima. Ta recenica saddi misao koju
zelite izraziti.
Pokrijte drugu recenicu kartonskom kartieom koju ste samostalno
izradili prvog dana nase prakse i, nakon sto na engleskom izgovorite prvu
recenieu, pomaknite kartieu prema dolje da zavirite u drugu recenicu - u
odgovor. Na taj nacin usporedit cete svoju varijantu s pravilnom
varijantom.

Naprimjer:
Prvo pokrijte kartieom drugu recenieu.
 POGLAVLJE 24. CETVRTI DAN PRAKSE 179

Moje je ime Tarzan.

lzgovorite tu recenicu glasno onako kako bi je na hrvatskom rekao

Tarzan.

"Moje imeje Tarzan."

Zatim malo spustite karticu i usporedite svoju varijantu s onom koja se

predlaze u knjizi:

Moje je ime Tarzan.

Moje ime je Tarzan.

Shvatili ste, zar ne? Onda pokufajmo odraditi vjezbu prevodeCi prvu
recenicu iz svakog para na engleski jezik:
180 POGLAVLJE 24. CETVRTI DAN PRAKSE

1. Moje ime je (dodajte svoje ime).

My name be (vase ime).

J este Iiuspjeli?
Dobro. Siguran sam da mofote reCi ovu recenicu na engleskom sasvim
1spravno:

2. Moje ime je (dodajte svoje ime).

My name is (vase ime).

Nastavite vjdbati prevodenje sljedeCih recenica. Glasno izgovarajte

recenice, a zatim usporedujte svoju varijantu s onom u knjizi, pomicanjem
kartice prema dolje. Savjetujem vam da vjdbate iskljuCivo s karticom kako
ne biste podlegli iskusenju da prerano zavirite u odgovor.

3. Ja sam iz... (drfava iz koje

dolazite). I am from ...

4. Ti si Spanjolske.
You are from Spain.

5. On je iz Njemacke.
He is from Germany.

6. Ona je iz Italije.
She is from Italy.

7. Mi smo iz Engleske.
We are from England.

8. Ja sam student.
I am a student.

Obratite pozornost na to da se u engleskom jeziku osobne zamjenice

poput "ja", "ti", "on" itd., za razliku od hrvatskog, ne izostavljaju.
 POGLAVLJE 24. CETVRTI DAN PRAKSE 181

Naprimjer, u hrvatskom cemo naprosto reCi "Iz Hrvatske sam", a u

engleskom kazemo "I am from Croatia" (Ja sam iz Hrvatske).

9. Vi Ste moj ucitelj.

You are my teacher.

10. Ti hoees uciti jezik.

You want to learn language.

11. Ti ffiOZeS nauciti jezik.

You can learn language.

Glagol "can" u znacenju "moCi" jedan je od glavnih glagola u engleskom

jeziku. Kada nakon njega stoji glagol u infinitivu, kao izuzetak, cestica "to"
se izostavlja. Zato izraz "mogu naCi" prevodi se kao "can find", a ne kao "can
to find".
Usporedite izraz "can learn" (11. recenica) gdje se cestica "to" izosta
vila, s 10. recenicom: "want to learn" gdje je cestica "to" prisutna.

Ako nailazite na poteskoce u prevodenju nekih rijeci ,

nadite ih u knjizi i ponovite prema tablicama.

12. Moja kosulja je bijela.

My shirt is white.

Pridjev u engleskom jezi ku nema rod ni broj.

Zato se pridjevi uvijek pi8u jednako. Naprimjer, pridjev "white" na

hrvatski moze se prevesti kao "bijel, bijela, bijelo, bijeli, bijele". Na engles
kom dakle sve to ima jedan jedini oblik -"white". Jednostavno, zar ne?
182 POGLAVLJE 24. CETVRTI DAN PRAKSE

13. Tvoj sako je cm.

Your jacket is black.

ili U "'-'.U..l.ve

Your shoes are black.

Posvojne zamjenice u engleskom jezi ku mogu imati rod.

Jednako kao i pridjevi, posvojne zamjenice veCinom se upotrebljavaju u

istom obliku. U dvije prethodne recenice (13 i 14) ffiOZete uociti razliku
izmedu hrvatske i engleske varijante: dok u hrvatskom recenice pocinju s
"tvoj" i "tvoje", u engleskoj recenici postoji samo oblik "your". Bez sumnje,
pri prevodenju sljedeCih recenica primijetit cete da posvojni oblici "njegov"
i "njezin" u engleskom jeziku imaju karakteristiku roda.

15. Njegov motocikl je crven.

His motorcycle is red.

16. Njezina suknja je zelena.

Her skirt is green.

17. Na8 bicikl je plav.

Our bicycle is blue.

18. Vasa knjiga je fota.

Your book is yellow.

19. Njihov automobil je smed.

Their car is brown.

20. Moj je vrlo lijep.

Mine is very pretty.
 POGLAVLJE 24. CETVRTI DAN PRAKSE 183

21. Hocu naCi taksi.

I want to find a taxi.

22. Soba je cista.

The room is clean.

"Not" se koristi za oblikovanje negacijskih izjava, poricuci

radnju sto se izrazava glagolom koji mu prethodi.

23. Ali soba nije cista.

But room is not clean.

24. Ne mogu sada uciti.

I can not study now.

"Can not" cesto se susrece u skracenim oblicima: "cannot" i "can't":

I cannot study now.

ili
I can't study now.

25. Iza vrata sam.

I am behind the door.

26. Hocu biti ovdje.

I want to be here.
v
27. Zelim biti ucitelj.
I want to be a teacher.

U engleskom jeziku ispred imena zanimanja stavlja se neodredeni clan

(a/an). Takoder skrenite pafoju na to da se osobne zamjenice (u danom
slucaju "I") u engleskom jeziku nikada ne izostavljaju.
184 POGLAVLJE 24. CETVRTI DAN PRAKSE

28. Jeste 1i lijecnik?

Are you a doctor?

Where are you?

30. Molim vas, folim naCi taksi.

Please, I want to find a taxi.

se

31. Molim vas, htio bih naCi taksi.

Please, I would like to find a taxi.

Zapamtite:
Htjeti: to want
Hocu: I want
Htio bih: I would like

Pa.Znja: ljubazan oblik "htio bih" prevodi se na engleski kao "I would
like" ili "I'd like" umjesto "I would want".

Ako se ne sjecate kako se prevodic neka .-ijec, ponovite je

u tablicama (ukljucujuci izgovor, prijevod i asocijaciju).

Nastavimo s vjdbom:

32. Molim vas, kako da nadem taksi?

(Kako bih mogao naCi taksi?)
Please, how can I find a taxi?
 POGLAVLJE 24. CETVRTI DAN PRAKSE 185

U ovoj upitnoj recenici jos jednom cete primijetiti da se zamjenica "I"

("ja") nikada ne izostavlja. Za razliku od naseg jezika, u engleskoj recenici
uvijek je prisutan subjekt radnje. Slobodni prijevod <lane recenice u duhu
naseg jezika zvueao bi ovako:

"Molim vas, recite mi gdje bih mogao naci taksi?"

A sada nastavimo:

33. Gdje se nalazi postaja metroa?

Where is the subway station?

34. Gdje se nalazi ulica San Jose?

Where is San Jose Street?

Obratite pafoju na to da je u zadnjoj recenici vidljiva osobitost engles

kog jezika da se ime ulice stavlja ispred imenice "ulica". Dok kod nas ovisi
o formulaciji (npr. "ulica Sv. Petra" ili "Petrova ulica"), u engleskom jeziku
ime ulice uvijek je ispred.
Jeste Ii primijetili da nismo upotrijebili odredeni clan ( the) ? Engleski
jezik vrlo je stedljiv pa se clanovi dosta cesto izostavljaju, naprimjer, ne
koristimo ih ispred imena ulica, kao u gornjem primjeru.

Op. ur.: Kasnije potrazite pravila koristenja clana "the" ispred imena
( trebat eete ih zapamtiti jer se npr. "the" ne koristi ispred imena jezera i
slapova, ali se koristi ispred imena rijeka i ostalih vodenih povrsina i sl.).

35. Gdje je hotel Scandic?

Where is the hotel Scandic?

u primjeru 35 odredeni clan "the" koristi se uz rijec "hotel" jer se podra

zumijeva bas odredeni hotel.

Sljedecu recenicu (broj 36) pokufajte prevesti u skracenom obliku,

odnosno izrazite svoju misao sa sto manje rijeci (nemojte prevoditi doslov
no). Medu tim, potrudite se da vas se moze razumjeti:
186 POGLAVLJE 24. CETVRTI DAN PRAKSE

36. Molim vas, kako doCi po postaje? Iiijos bolje:

Kako do postaje, molim?
Please, to the station?

Prijedlog "to" jedan je od prijedloga sto se u engleskom najcesce koriste.

Prevodi se kao prema, k, ka, u, sve do, na pokazujuCi smjer kretanja.
Doslovni prijevod gornje recenice zvucao bi ovako:

"Please, how can I get to the

station?"

Imajte na umu da nije uvijek nufoo govoriti punim recenicama da bi vas

se razumjelo. Zapravo istu reeenicu moguce je skratiti ovako:

"Please, to the station?"

To se cesto dogada u konverzacijama. Taj je oblik potpuno ispravan. Na

hrvatskom isto zvuci kao:

"Molim, kako do postaje? '

Svrha ove knjige je da u samo 7 dana naucite izrafavati svoje misli na

engleskom. Zato zasad moramo propustiti ovaj korak usavdavanja (njime
cete se pozabaviti kasnije). Prije svega usmjerili smo se na to da usvojite
osnovni fond engleskih rijeci i naucite ih bez problema prevoditi.

Druga vjezba
Molima vas, nemojte propustiti ovu vjdbu! Osim sto je kljufoa za vas
uspjeh, jos je i jako zabavna. Mazda ce vam bas ova vjdba biti najugodnija.
Vjdba se sastoji od snimanja vlastitoga glasa. Snimite diktafonom
englesku varijantu recenica citajuCi iz knjige, sa stankom od 5 sekundi
izmedu recenica. Zatim ih slu8ajte i prevodite na hrvatski (bez zavirivanja
u knjigu) unutar 5 sekundi koliko traje stanka izmedu recenica.
Kako biste vjezbu izveli savrseno, potrebno je pridrfavati se sljedeCih
preporuka:
 POGLAVLJE 24. CETVRTI DAN PRAKSE 187

1. Prije citanja recenice pregledajte rijeci u njoj i pokufajte se

prisjetiti pravilnog izgovora. Ako ste neku rijec zaboravili,
potrazite je u tablicama.
2. Prije Citanja recenice na engleskom jeziku, izgovorite njezin
redni broj na hrvatskom, naprimjer: "Recenica 5", i tek nakon
toga proCitajte recenicu na engleskom.
3. Ddite pri ruci olovku ipapir. Ako naidete na problem s nekom
recenicom, zapisite njezin broj i po zavrsetku vjezbe provjerite
problematicno mjesto, ponovite rijeci u onom dijelu recenice u
kojem su nastali problemi, odnosno koje niste odmah
prepoznali.

Sretno!
 Prva vjezba
Prevedite na engleski sljedece recenice. Koristite kartonsko pomagalo
za prekrivanje odgovora, a zatim ih usporedite sa svojim prijevodom:

1. Spavaea soba u na.Soj kuCi je vrlo velika.

The bedroom in our house is very big.

Sljedecu recenicu (broj 2) prevedite skraceno, sa sto manje rijeci.

2. Koliko kostaju ove hlace?

How much are these pants?

Sigman sam da ce vas shvatiti. Ali razmotrimo jos jednu, pravilnu

varijantu:

'What do these pants cost?"

Ovdje smo:

188
 POGLAVLJE 25. PETI DAN PRAKSE 189

a) Koristili pomocni glagol "do".

b) Glagol "cost" (kostati) koji je smisleni nositelj recenice stavili
smo na kraj. Neka vas prividni nered u recenici ne zabrinjava.
Naravno, recenica djeluje pomalo zbrkano, ali samo zato sto
nemamo naviku oblikovati recenice kao u engleskom jeziku.

110011 je pomocni glagol koji se koristi u upitnim recenicama sa

svim glagolima, osim pomocnih (to be, to have, can).
U trecem lieu jedni ne taj glagol dobiva oblik "does".

Upoznajmo jos jedno vrlo jednostavno gramaticko pravilo:

U proslom vremenu glagoli dobivaju nastavak "-ed".

3. Kada sam bio mali, zivio sam u Spanjolskoj

When I was little, I lived in Spain.

Oblik proslog vremena glagola "to be" u prvom i trecem lieu jednine je
"was" (u svim ostalim licima je "were"). Ako tijekom konverzacije
zaboravite neko pravilo, uvijek se sjetite da se mozete sporazumijevati
poput Tarzana i sigurno ce vas shvatiti. Naprimjer:

"Kada ja biti mali

..." ''When I be
little..."

Takoder skrenite pozornost na rijec "lived". To je oblik proslog

vremena glagola "to lived" (zivjeti). Kao sto sam spomenuo ranije, u
proslom vremenu glagol zavrfava na "-ed". Glas "e" se u danom slucaju ne
izgovara, odnosno rijec zvuCi kao "livd' .
190 POGLAVLJE 25. PETI DAN PRAKSE

4. Prije sam radio kao ucitelj.

I worked before as a teacher.

.'.).

Tomorrow I will go to buy clothes.

Imamo slueaj buduceg vremena. To pravilo vrlo je lako zapamtiti:

Razmotrimo primjere:

I go: Idem.
I will go: ICi cu.

6. Iduci tjedan idem u Dansku.

Next week I go to Denmark.

7. IduCi tjedan eu iCi u Dansku.

Next week I will go to Denmark.

Va.Zno: Sesta recenica podrazumijeva: "U tjednu koji slijedi putujem u

Dansku". U engleskom jeziku, kao i u hrvatskom, o radnji koja ee se
dogoditi u buducnosti, moze se govoriti u sadafojem vremenu. Naravno,
bolje je i pravilnije kad u engleskim recenicama koristite buduce vrijeme
"I will go" iii sadasnje trajno vrijeme (s kojim eemo se uskoro upoznati). U
svakom slucaju, ne brinite zbog greske jer ce vas razumjeti ako kazete
"Next week I go to Denmark".

Dakle, za izrafavanje radnje koja se upravo dogada - u trenutku dok

govorimo - koristi se sada8nje trajno vrijeme. Sadafoje trajno vrijeme u
engleskom jeziku tvori se uz pomoc prezenta pomoenog glagola "to be" i
dodavanjem nastavka "-ing" osnovnom glagolu (prezent particip).
 POGLAVLJE 25. PETI DAN PRAKSE 191

Prezent particip tvori se dodavanjem glagolu nastavka 11-ing11

•

Naprimjer:

"eat" = jesti
"eating" = upravo se jede

Zato je recenicu

"Idem u Dansku"

najbolje iskazati u sadafojem trajnom vremenu:

"I am going to Denmark".

8. Ako bih imao dovoljno novca, kupio bih ovaj auto.

If I have enough money, I would buy this car.

Skrenite pozornost na to sto se dogodilo s aoristom bih, odnosno s

konjunktivom "ako bih imao" - u engleskom jeziku smo umjesto toga upo
trijebili jednostavno sadafoje vrijeme: "Ako imam" (If Ihave).

Konjunktiv prevodimo oblikom sadasnjeg vremena.

Op. hrv. ur. U hrvatskom standardnom jeziku nema konjunktiva kao u

drugim jezicima, gdje sluzi za izrafavanje zelje, pretpostavke, mogucnosti
i blage zapovjedi. Zbog nepostojanja konjunktiva u standardnom jeziku za
tvorbu kondicionala sluzi aorist glagola biti.

U savrsenom engleskom, konjunktiv se prevodi u proslom vremenu

("I'd had enough money ..."), ali nemojte se zasad time zamarati. Ionako ce
vas potpuno razumjeti. Usput, skratili smo kondicional "would". Sjecate li
ga se?
192 POGLAVLJE 25. PETI DAN PRAKSE

Kupio bih: "I would buy".

cu: "I will buy".

9. te ne mogu
Now Ican not listen to you because Iam eating.

Sto tu imamo?
S jedne strane imamo "not" za negiranje radnje iskazane glagolom "can"
(moCi).
s druge pak strane imamo glagol "slusati" (to listen). Ako recenica
djeluje cudnovato, ponovite je 2 do 3 puta. Odmah cete osjetiti logicku
povezanost unutar nje.

10. Nemoj mi govoriti sto mogu i sto ne mogu raditi.

Do not (Don't) tell me what I can and can not do.

Razmotrimo ovu recenicu. Pratite li njezinu logicku strukturu? Siguran

sam u to.
Onda skrenite pozornost na sljedece:

Do noe (iii u danom primjeru

11
) cijelu recenicu pretvara
Don1t11
11

u nijecnu.

"Do not" cesto se skracuje u oblik "don't".

11. Ne razgovaraj s Helen.

Don't talk to Helen.

12. Volio bih pojesti sendvic i popiti pivu u tom baru.

I would (I'd) like to eat a sandwich and have a beer in that bar.
v
13. Zelis Ii biti doma?
Do you want to be at home?
 POGLAVLJE 25. PETI DAN PRAKSE 193

Vjerojatno Ste vec zapazili da je struktura engleske recenice, kao i

hrvatske, zapravo predvidljiva. Stvar je u sljedecem:

Bogat vokabular olaksava komunikaciju i pomaze u trenu

odrediti mjesto svake rijeci u recenicama: glagola,
pridjeva, upitnih i negacijskih rijeci, itd.

14. Zna Iiona sada kako treba uciti?

Does she know how to study now?
v
15. Zelim se vratiti u skolu.
I want to return to school.

16. Mislim da eu se vratiti u skolu.

I think I will return to school.

Rijec "da" u engleskom jeziku koristi se mnogo rjede nego u hrvatskom.

u engleskom se prevodi kao "that", no vrlo cesto se izostavlja u receni
cama, sto se upravo i dogodilo u 16. recenici.

17. Ides Iinakon toga kuCi?

Are you going home after that?

18. Zar ona ne foli raditi?

Doesn't she want to work?

19. Robert ne foli raditi kod kuce.

Robert does not want to work at home.
v
20. Zelim objedovati s njom kod kuce.
I want to eat with her at home.
194 POGLAVLJE 25. PETI DAN PRAKSE

21. Zar ne zelis pojesti, popiti i odspavati kod kuee?

Don't you want to eat, drink or sleep at home?

I get to the house and knock on the door, but there is nobody.

Sto se dogada s dijelom recenice "nije nikoga bilo" ili "nikoga nema"?
Za razliku od hrvatskog jezika, u engleskom se takve izjave oblikuju uz
pomoc "there is" (za jedninu) i "there are" (za mnozinu)' u znacenju imati,
postojati, nalaziti se.

There is a dog.
(Ima se pas. - [Postoji] pas.)

There are dogs.

(Imaju se psi. - [Postoje] psi.)

Kako bismo postavili pitanje glagol stavimo na prvo mjesto:

Je li pas u kuCi? ili Imate li psa u kuCi?

Is there a dog at home?

Jesu li psi u kuCi? ili Imate li pse u kuCi?

Are there dogs at home?

lmati se, postojati, nalaziti se, biti na engleski se

prevodi izrazima "there is" (jednina) i "there are"
(mnozina). U upitnoj recenici rijeci medusobno mijenjaju
polozaj - .·glagol ide na pocetak.

23. Zatim idem stubama gore u dnevni boravak.

Then, I go up the stairs and into the living room.
Then, I go upstairs into the living room.
 POGLAVLJE 25. PETI DAN PRAKSE 195

24. Kad spavam, ne folim nista znati.

When I am sleeping, I don't want to know anything.

25. Kad jedem ne zelim nista raditi.

When I eat, I don't want to do anything.
When I'm eating, I don't want to do anything.

Recenicu broj 25 preveli smo na dva naCina. U prvom slueaju koristili

smo jednostavno sadafoje vrijeme "I eat", a u drugom particip prezenta "I
am eating" (sadafoje trajno vrijeme).

26. Kada ne radi, on se voli baviti svakakvim sitnicama.

When he is not working, he likes to do different little things.

Opet smo korsitili particip prezenta:

When he is not working

(Kada ne radi [nije u radnom procesu]).

27. Kad ne radim, volim iCi u kupovinu.

When I am not working, I like to go shopping.
v
28. Zelim biti tamo da bih vidio, cuo igovorio o mnogim stvarima.
I want to be there to see, hear and say many things.

u prethodnoj recenici pogledajte jos jednom rijeci:

"dabih vidio".

U prijevodu na engleski taj dio zvuCi ovako:

"tosee".

"See" kao sto vec znate oznaeava glagol "vidjeti", dok nam "to see"
pokazuje da je glagol u infinitivu. Ali u ovom slueaju rijec "to" oznaeava
namjeru (da bih, s namjerom da...) - "da bih vidio" ili "da vidim".
196 POGLAVLJE 25. PETI DAN PRAKSE

29. Gledam svoje prijatelje i folim razumjeti sve sto govore.

I look at my friends and I want to understand everything they say.

30. Poslije sam saznao sto su ljudi mislili.

I know after what people think.

Jeste Iipriblifoo ovako preveli prethodnu recenicu? Pretpostavljam da

jeste jer jos niste upoznali slozene oblike proslog vremena za nepravilne
glagole kao StO SU "know" i "think".
Naime, vec smo usvojili gramaticko pravilo da se proslo vrijeme tvori
dodavanjem glagolu nastavka "-ed". Medutim, u engleskom jeziku postoji
niz takozvanih nepravilnih glagola koji su izuzeci iz tog pravila (zato ih i
zovemo "nepravilni"). Tako glagol "think" nece u proslom vremenu imati
oblik "thinked", jer je izuzetak iz pravila te ima oblik "thought".
Oblike proslog vremena nepravilnih glagola morate poslije naprosto
nauciti napamet, naravno, pomocu metode neobicnih asocijacija.
Dakle, na savrsenom engleskom jeziku, uz postovanje svih gramatickih
pravila prijevod recenice "Poslije sam saznao sto su ljudi mislili" izgleda
ovako:

"/ found out afterwards what people though."

"Found out" znaci "saznao" (to find out - saznati ndto). "Find" je
takoder nepravilni glagol koji u proslom vremenu ima oblik "found".
Kada bismo umjesto toga glagola koristili glagol "znati" (to know) u
proslom vremenu, koji usput receno takoder spada u nepravilne glagole,
ispalo bi: "/ knew".
"Afterwards " znaci "kasnije", "poslije".
Ipak, na poeetnom stupnju (peti dan ucenja engleskog jezika)
preporucujem da se ne zamarate ucenjem oblika proslog vremena
nepravilnih glagola. Poslije ce vec doCi vrijeme za to. Dopustite mi da vam
zasad predlozim sljedecu varijantu:

"I know afterwards what people think".

 POGLAVLJE 25. PETI DAN PRAKSE 197

U prvim koracima koristenja engleskoga jezika preporueujem vam

jednostavne konstrukcije recenica jer vas one nece prijeCiti da brzo raz
vijete konverzacijske vjdtine. Siguran sam da se slazete da nam je lakoea
i brzina komunikacije trenutno najvafoiji cilj. Savrsenstvu eemo tditi
poslije.
Skrenimo pozornost na sljedecu pocetnicku preporuku:

Ako uvijek iznova koristite iste rijeci i ista glagolska

vremena, kao i u svim prethodnim vjezbama, moci
cete lako i nesputano voditi razgovor na engleskom
jezi ku.

Takoder skrenite pozornost na to da u prethodnoj engleskoj recenici

ispred imenice nema clana. Kada se govori o necemu opcenito, u engles
kom se clanovi izostavljaju:

Women and men are good dancers.

(Zene i muskarci SU dobri plesaci.)

Nemojte mi zamjeriti sto se ponavljam, ali sljedeea je uokvirena prepo

ruka izuzetno vazna.

Bilo koji strani jezi k najbolje mozete nauciti tecno govoriti

tako da uvijek iznova koristite iste rijeci, stavljajuci ih u
slicne konstrukcije, ne udubljujuci se u gramaticka pravila.
To ce vam pomoci da naucite sigurno i brzo izrazavati
svoje misli u tom jezi ku. Kada steknete lakocu u
konstruiranju recenica,
svakako se prihvatite gramatike, ne zaboravljajuci pritom
brusiti fraze i recenice iz prethodnih vjezbi. u tom cete
slu
caju sve svladavati s lakocom, uz lako baratanje rijecima
i bez ikakvoga straha. Osim toga, uhvatit ce vas
entuzijazam, a "recenice ce same teci iz usta".
198 POGLAVLJE 25. PETI DAN PRAKSE

Za primjer razmotrimo 30. recenicu.

Zasto biste na pocetnom stupnju naprezali pamcenje nepravilnim
oblikom proslog vremena glagola "misliti" ("thought"), kada se mozete bez
problema snac1 1 sa sadasnjim obllkom , kojim ste savrseno
ovladaii?

"I know afterwards what people think."

31. Prije nisam znao sto ljudi misle.

I didn't know what people think before.
I didn't know what people thought before.

Vee smo ranije razmotrili upotrebu glagola "do". U proslom vremenu taj
glagol ima oblik "did". U danom slucaju radi se o negaciji i zato koristimo
"did not", skraceno "didn't".

32. TraZim da bih mogao naci.

I look to be able to find.

lnfinitiv glagola 11can11 (moci), jednog od najvaznijih glagola

engleskog11jezi ka, odgovara izrazu 11biti u stanju11 i prevodi se
"to be able •

33. Karla doputujes, nazovi me. PoCi eu ivratit eemo se svi zajedno.
When you arrive, call me. I'll go and we will all come back together.

Posljednja recenica vrlo je vafoa. Razmotrimo je.

1. Glagol "doputujes" u engleskom jeziku koristi se u obliku sada8njeg

vremena. U engleskom jeziku u prilofoim pogodbenim recenicama (kon
dicionalima) nikada se ne koristi buduce vrijeme. U svim slueajevima
zamjenjuje ga se sada8njim vremenom:

Kada doputujeS...
(When you arrive)
 POGLAVLJE 25. PETI DAN PRAKSE 199

Koristenjem dotiene logicke konstrukcije izbjeCi eete mnoge probleme

i pitanja koji nastaju pri upotrebi kondicionala.

2. u glavnoj recenici (glavni dio recenice) moze se koristiti oblik

budueeg vremena. Imajte na umu da glagoli u buducem vremenu dobivaju
oblik "will". Katkad se taj oblik skracuje i zato se recenica

"PoCi cu"

na engleski moze prevesti kao

"I will go"

ili skraceno

"I'll go"

sto se izgovara kao "ail gou".

3. 'We" se prevodi kao "mi", a "all" znaci "svi". 'We all" doslovno znaci
"mi svi". Vjerojatno vas je zacudila cinjenica da se izmedu rijeCi "we" i "all"
nalazi cestica "will" koja ukazuje na buduce vrijeme:

'We will all come back."

Znam, znam, prema logici, trebalo bi izgledati ovako:

'We all will come back."

I sto cemo sad? Nemamo sto - tako govore izvorni govornici engleskog
jezika!

4. I naposljetku, razmotrimo rijec "back". U prijevodu s engleskog ona

znaCi "u smjeru natrag", tako "come back" doslovno moze se prevesti kao
"doCi natrag", odnosno "vratiti se".
200 POGLAVLJE 25. PETI DAN PRAKSE

34. Ti bi htio zivjeti i raditi tamo.

You would want to live and work there.
You would like to live and work there.

U danom slucaju imamo posla s izjavom, odnosno recenicom koja saddi

rijec "would". Upravo ta rijec pretvara izraz "hoceS" u "htio bi".
Kao sto vidite, ponudili smo dvije varijante prijevoda iste recenice. U
engleskom jeziku obje su prihvatljive, uz malu nijansu razlike u znacenju
kojoj se trenutno ne trebate zamarati.
Skrenite pozornost i na to da se u recenici dva glagola koriste u infini
tivu:

"zivjeti i raditi".

Sve sto trebate je staviti ispred njih cesticu "to", zapravo ispred prve
rijeci: "to live". Cestica "to" ukazuje na to da su oba glagola u infinitivu, a
buduCi da stoje jedan uz drugi, nema potrebe ponavljati "to" dvapu t:

"to live and to work".

Dakle, konacna verzija zvuci ovako:

"to live and work".

35. Pomogni mu. Potom pokusaj izaCi rano da odes na kavu.

Help him. After that try to go out early to have a coffee.

36. Ona mora raditi. Poslije ee pokusati rano izaCi da ode na

pivu. She has to work. Then she will try to go out early to have a
beer.

37. On foli kupiti, ali ne mofo potrositi mnogo novca, zato sto ga nema.
Treba naCi posao da bude u stanju plaeati iputovati na odmor.
He wants to buy, but he can't spend very much money because he
doesn't have it. He needs to find a job to be able to pay and travel on
vacation.

POGLAVLJE 25. PETI DAN PRAKSE

 U trecem lieu jedni ne glagoli uvijek imaju nastavak 11•s11

Zato
umjesto 11he want" kazemo 11he wants
•
11

Katkad umjesto nastavka "-s" mofomo sresti "-es". Uocite da se to

osobito cesto dogada glagolima koji zavrfavaju na "-o".

Go: I go, he goes.

lei: ja idem, on ide.

Do: I do, she does.

Ciniti: ja cinim, ona cini.

Sada bih volio da zapazite malu rijec "it" s kojom smo se vec ranije sreli
(kao sa zamjenicom "ono"). Bez obzira na to sto se sastoji od samo dva
slova, vrlo ju je lako koristiti u govoru. Tako cemo reCi:

"Oni to imaju."

Izvorni govornici engleskog jezika rijec "it" koriste i kao "to" ukazujuCi
na ono sto je bilo receno ranije.

"They have it."

Druga vjezba

Danas cemo ponoviti jucerasnju vjezbu. Snimite na diktafon englesku

varijantu recenica citajuCi ih iz knjige i ostavljajuCi izmedu njih stanku od
pet sekundi. Zatim ih odslusajte i prevedite na hrvatski jezik (ne
zavirujuCi u knjigu) u stankama od nekoliko sekundi izmedu recenica.
Kako bi vjdba bila potpuno uCinkovita, preporucujem vam sljedece:
 POGLAVLJE 25. PETI DAN PRAKSE

1. Prije citanja recenice upoznajte se s rijeCima u njoj i poku8ajte

se sjetiti pravilnog izgovora. Ako ste neku rijec zaboravili,
potrazite je u tablicama.
2. Prije citanja engleske reeenice izgovorite njezin redni broj na
hrvatskom, naprimjer: "Peta recenica" i tek nakon toga
procitajte tu recenicu na engleskom.
3. Imajte pri ruci olovku i papir. Ako <lode do problema u
prevodenju neke recenice, zabiljdite njezin redni broj ipo
zavrsetku vjdbe provjerite problematicno mjesto u izvorniku,
ponovite rijeCi u onom dijelu recenice gdje ste naisli na
problem, odnosno one koje niste otprve prepoznali.
4. Kada zavrsite s vjdbom, nemojte brisati snimku. Sacuvajte je
jer ce vam sutra dobro doCi.
 Sesti dan prakse

Prva vjezba
Prevedite na engleski sljedeee recenice. Uz pomoc kartonskog poma
gala prvo pokrijte odgovor, a onda ga usporedite sa svojim prijevodom:

1. Molim vas, gdje mogu naCi kavanu?

Please, where can I find a cafeteria?

z. Molim vas, gdje je foljeznicki kolodvor?

Please, where is the train station?

3. Molim vas, gdje je ulica

Lewis? Please, where is Lewis
Street?

4. Molim vas, gdje je trg Circus?

Please, where is Circus Square?

5. Molim vas, gdje se nalazi hotel Lion?

Please, where is the Lion Hotel?
203
 POGLAVLJE 26. SESTI DAN PRAKSE

6. Molim vas, gdje se nalazi Prirodoslovni muzej?

Please, where is the Science Museum?

7. Dobro jutro, gdje se nalazi postaja metroa?

Good morning, where is the metro station?

8. Molim vas, kako doCi do centra grada?

Please, how can I get to the city center?

9. Dobro jutro, kako doCi do zeljeznickog kolodvora?

Good morning, how can I get to the train station?

10. Dobro jutro, kako bih mogao kupiti dvije karte za ovaj vlak?
Good morning, how can I buy two tickets fot this train?

11. Dobro jutro, kako kupiti dvije karte za ovaj autobus?

Puno vam hvala.
Good morning, how do I buy two tickets fot this bus?
Thank you very much.

12. Oprostite, kako dospjeti u zracnu luku? Hvala.

Excuse me, how can I get to the airport? Thank you.

13. Dobro jutro, kako bih mogao kupiti kartu iz ovih automata?
Puno vam hvala.
Good morning, how can I buy a ticket from these machines?
Thank you very much.

14. U koji grad putujes? Ja idem u Zagreb.

What city are you going to? I am going to Zagreb.

Vjerojatno Ste se, dragi citatelju, zapitali odakle se u recenici pojavila

rijec "to"? Razmotrimo primjer:

"U koji grad... ?"

 POGLAVLJE 26. SESTI DAN PRAKSE

Na engleskom jeziku to zvuCi ovako:

"To what city...?'

Trebate znati da se na pocetku upitne recenice u engleskom

jezi ku uvijek nalazi upitna rijec, u ovom slucaju 11what11
•

Prijedlozi koje smo u hrvatskom jezi ku navikli stavljati

ispred upitne rijeci, kao sto su 11U 11 (U koji grad...?) iii 11na11
(Na koju postaju...?) i dr. u engleskoj recenici stoje na
kraju.

15. Dobar dan, sto pise u ovoj obavijesti? Puno hvala. - Nema na eemu.
Good afternoon, what does this advertisement say? Thank you very
much. - You are welcome.

16. Dobar dan, sto znace ove obavijesti? Puno hvala. - Nema na eemu.
Good afternoon, what do these advertisements mean? Thank you very
much. - You are welcome.

17. Dobar dan, sto vi ovdje radite?

Good afternoon, what are you doing here?

18. Dobra vecer, biste limi mogli reCi gdje je restoran? Puno hvala. -
Nema na cemu.
Good evening, could you tell me where is the restaurant?
Thank you very much. - You are welcome.

U ovoj recenici pojavila se rijec "could" kao oblik uvjetnog "can" (biste
Ii mogli - could you).

19. Dobra vecer, kada se zatvara ovaj kafic? I kada se sutra otvara?
Good evening, when does this cafeteria close? And when does it open
tomorrow?
206 POGLAVLJE 26. SESTI DAN PRAKSE

"Does" je oblik pomocnog glagola "do" koji, kao sto vec znate, sluzi za
postavljanje pitanja. "Does" je njegov oblik treceg lica jednine. U svim
ostalim licima koristi se obiik "do".

20. Dobra veeer, u koliko sati se ovo mjesto zatvara?

Good evening, what time does this place close?

11
What time11 prevodi se na hrvatski 11U koliko sati?11 iii 11Koliko

Skrenite pozornost na to da doslovno 'What time?" znaCi "Koje je

vrijeme?".

21.Zdravo. Molim vas, biste li mi mogli reCi gdje je banka iii bankomat
da podignem novae sa svoje kreditne kartice? Koliko novca folite
(podiCi)?
Hello. Please, could you tell me where there is a bank or an automatic
teller machine to take out money with my credit card? How much
money do you want?

PaZnja: u americkom engleskom za oznaeavanje bankomata cesto se

koristi kratica "ATM" (automatic teller machine).

22. Tko su ova djeca? Oni su tvoji prijatelji. Moji prijatelji? Da, tvoji
prijatelji. Kako se zovu? On je Tom, a ona je Ann. Drago mi je, Tome i
Ann. Bok. Vidimo se poslije.
\Vho are these kids? They are your friends. My friends? Yes, your friends.
\\That are their names? He is Tom and she is Ann. Nice to meet you,
Tom and Ann. Bye. See you later.

Izrazi ljubaznosti:

"Nice to meet you" iii "Pleased to meet you"

 POGLAVLJE 26. SESTI DAN PRAKSE 207

znace:

"Drago mije upoznati se s vama" iii naprosto kratko "Drago mije ".

Takoder se moze reCi:

"How do you do P"

(Kako ste?)

Pa.Znja: "How do you do?" zvuCi vrlo formalno.

23. Zasto jucer nisi dosao u kino? Zato sto nisam mogao. Jucer sam bio s
Ritom iradio. Danas i sutra radit cu cijeli dan.
Why didn't you come to the cinema yesterday? Because I could not
(couldn't) go. I was with Rita and I worked yesterday. Today and
tomorrow I'll work all day.
v
24. Koliko kosta ovo jelo? Koje? Ovo. Ovisi. Koliko jaja folite? Zelim dva.
Onda jelo kosta onoliko koliko je tu receno. A jelo koje ima ona djevojka?
To nije jelo. Ona je narucila sve zasebno.
How much does this meal cost? Which one? This one. It depends. How
many eggs do you want? I want two. Then this meal costs what it says
there. And the meal that girl is having? That is not a meal. She is eating
A la carte.

"A la carte" je izraz iz francuskog jezika koji podrazumijeva narucivanje

zasebnih jela, neovisno o meniju.

25. Ovaj pas je Tomov, a ono je Raquelin motocikl. Ova kuea je moja i
balkon je moj. Ne mozemo odavde vidjeti tvoj stan jer je tvoja zgrada
vrlo mala.
This dog is Tom's dog, and that motorcycle is Raquel's motorcycle. This
house is my house, and that balcony is mine. We can't see your apartment
from here, because your building is very small.
208 POGLAVLJE 26. SESTI DAN PRAKSE

Upoznajmo se detaljnije s posvojnim oblicima imenica (Tom's, Raqu

el's) u engleskom jeziku.
U hrvatskom Jeziku ka:lerno:

"Tomov pas ", "Annin automobi!'.. .

U engleskom jeziku to je vrlo jednostavno. Na prvo mjesto takoder

stavljamo lice kojemu ndto pripada, ali nema nikakvih kompliciranih
rodnih nastavaka. Imenici (imenu) naprosto dodajemo zagonetni znak: 's.
Zato u engleskom jeziku to izgleda vrlo jednostavno:

"Tom's dog", "Ann's car"...

26. Jednom sam vidio kako je Tomov pas utreao u Raquelinu kucu. Ona
je prvo poskocila, ali onda je dopustila psu da ude.
Once I saw Tom's dog run and go into Raquel's house. First she jumped,
but then she allowed the dog to go in.

27. Do danasnjega dana nisam nikada vidio psa da tako trci. Naravno! Pas
je bio bez gazde.
Until today I had never seen a dog run like that. Of course! The dog was
not with his owner.

lzraz "like that" koristi se prilicno cesto i prevodi se: "ovako",

"tako", "takav", "na taj nacin".

28. Tom je bio izmedu stabala ikada je ugledao Raquel, brzo je posao u
njenu kucu da uzme psa i stavi mu povodac.
Tom was between the trees, and when he saw Raquel, he went quickly
to her house to pick up the dog and put on his collar.

29. Ovaj grad je moj grad. Roden sam ovdje i zivim u ulici Mayor, ispred
Gradske vijeenice. Ovo je autobus kojim uvijek putujem na posao u
bolnicu, gdje imam puno prijatelja.
 POGLAVLJE 26. SESTI DAN PRAKSE 209

This city is my city. I was born here and I live on Mayor Street, in front
of the Town Hall. This is the bus I always take to go to work to the
hospital, where I have many friends.

30. Ides Iisada kuCi? Da. Zasto? Zato sto kada dodem tamo, ona ce vec
biti kod kuce. Kako putujes do tamo? Svojim autom. A gdje je tvoj auto?
lspred one zgrade. lza one velike kuce? Ne, pokraj nje. Je Iito crni
Mercedes? Ne, bijeli BMW.
Are you going home now? Yes. \Vhy? Because when I get there she will
already be at home. How are you going there? In my car. Where is your
car? In front of that building. Behind that big house? No, beside it. Is it
a black Mercedes? No, it is a white BMW.

Druga vjezba
Ponovimo jucerafoju vjdbu. Snimite na diktafon englesku varijantu
recenica citajuCi ih iz knjige i ostavljajuCi izmedu njih stanku od pet
sekundi. Zatim ih odslu8ajte i prevedite na hrvatski (ne vireCi u knjigu) sa
stankama od nekoliko sekundi izmedu recenica.
Dugacke skupove recenica mozete podijeliti i snimiti na diktafon u
dijelovima, sa stankama od pet sekundi izmedu svake recenice u odlomku.
Kako bi vjezba bila potpuno uCinkovita, preporucujem vam sljedece:

1. Prije citanja recenice upoznajte se s rijecima u njoj i poku8ajte

se sjetiti pravilnog izgovora. Ako ste neku rijec zaboravili,
potrazite je u tablicama.
2. Prije Citanja engleske recenice izgovorite njezin redni broj na
hrvatskom, naprimjer: "Peta recenica" i tek nakon toga
proCitajte tu recenicu na engleskom.
3. Imajte pri ruci olovku i papir. Ako dode do problema u
prevodenju neke recenice, zabiljezi te njezin redni broj i po
zavrsetku vjdbe provjerite problematieno mjesto u izvorniku,
ponovite rijeci u onom dijelu recenice gdje ste naisli na
problem, odnosno one koje niste otprve prepoznali.
210 POGLAVLJE 26. SESTI DAN PRAKSE

4. Kada zavrsite s vjezbom, nemojte brisati snimku. Saeuvajte je

jer ce vam sutra dobro doCi.

Treca vjezba
Jos jednom glasno proCitajte recenice koje ste jueer (5. dan) snimili na
diktafon. Usporedite ih s pravilnim prijevodom.
Gotovo? Sada cemo provesti najcudniji inajzabavniji diktat. U tu svrhu
opet trebate uredaj za snimanje zvuka koji ste jucer koristili. Kao sto se
sjeeate, nakon svake recenice pravili ste petosekundnu stanku. To ce vam
sada biti dovoljno da brzo napisete recenicu.
Vrlo je vafoo da tijekom slufanja i biljdenja recenica ne izgubite kon
centraciju. Sigurno cete neke rijeCi napisati ispravno, a neke druge pogres
no. Nema veze, zasad nam je to dovoljno.
Po zavrsetku vjezbe provjerite svoje biljeske u izvorniku i potrazite
problematicna mjesta.
 Sedmi dan prakse

Prva vjezba

Prevedite na engleski sljedece recenice. Uz pomoc kartonskog poma

gala prvo pokrijte odgovor, a onda ga usporedite sa svojim prijevodom:

1. U toj trgovini ima mnogo jeftinog namjestaja.

That store has a lot of cheap furniture.

2. Ovdje je vruce. Tebi je hladno?

It is hot here. Are you cold?

3. Meni je izvan ove kuce jako hladno. (Smrzavam se vani.)

I am very cold outside of this house.

4. Ova soba izgleda rufoo, ali ne is ovim stolom.

It looks like an ugly room, but not with that table.

5. Ove stolice nadopunjuju uredenje dnevnog boravka.

With these chairs the living room is full.

211
212 POGLAVLJE 27. SEDMI DAN PRAKSE

6. Jucer je bio bolestan, ali danas mu je bolje.

Yesterday he was sick, but today he is better.

In the apartment upstairs there is a little boy.

8. Je li u stanu iznad mali djeeak?

Is there a little boy in the apartment upstairs?

9. s
Fran talks to her all day.

10.Jueer sam se popeo dizalom nakon njega.

Yesterday I went up in the elevator after him.

'Went" je proslo vrijeme vafooga glagola "to go" (iCi). Sigurno pogadate
da se radi o nepravilnom glagolu.

11.John je vrlo sna.Zan jer je velik.

John is very strong because he is big.

12.Peter je umoran pa je jako pospan.

Since Peter is tired he is very sleepy.

13. Danas sam se prejeo i zaspao u krevetu. Jesi li mi dolazio u posjet?

Today I ate too much and fell asleep in the bed.
Have you come to see me?

14. George je morao puno treati da stigne na autobus.

George had to run a lot to catch the bus.

15. George, jesi mi morao puno treati da stignes na autobus?

George, did you have to run a lot to catch the bus?

16. Mora8 mi to reci unaprijed.

You have to tell me that before.
 POGLAVLJE 27. SEDMI DAN PRAKSE 213

Sutra mogu otiCi u njegovu/njezinu kueu.

17.

Tomorrow I can go to his/her house.

"His" (njegova). "Her" (njezina).

Uvijek mozes dobro uciniti ono sto hoces.

18.

You can always do what you want well.

Rita ne moze stiCi na vrijeme.

19.

Rita can not arrive at that time.

v
20. Zelim nauciti mnogo jezika.
I want to learn many languages.

21. Danas necu raditi taj posao. (Danas nemam namjeru raditi taj posao.)
Today I am not going to do this job.

Danas ne mogu napraviti taj posao.

22.

(Danas nisam u stanju obaviti taj posao.)

Today I am not going to be able to do this job.

Za8to je neees posjetiti sutra?

23.
Why aren't you going to see her tomorrow?

Kada ce Sam imati slobodnog vremena?

24.

When will Sam have free time?

v
Ne zelim to raditi. A ti? Zelis Ii?
25.
I don't want to do that. And you? Do you want to?

26.Tom foli uciti.

Tom wants to learn.

27.Luis se foli igrati na internetu ifoli to sada.

Luis wants to play on the Internet, and he wants to play now.
214 POGLAVLJE 27. SEDMI DAN PRAKSE

28. Jako volim svoje roditelje i dvojicu brace.

I love my parents and my two brothers very much.

29.Ako zelis postici zeljeno, ces vise 1

Ifyou want to achieve what you wish, you will have to study
more and better.

30. Dok si jeo, razmisljao sam o tome da se izvucem odavde.

I have been thinking about getting out of here while you were
eating.

31. Jesi Ii dolazio mojoj kuCi? Ne, jer sam cijeli dan radio. Siguran sam da
si spavao. Da, u pravu si, ali samo nakon dorucka.
Did you come to my house? No, because I have worked all day. I'm sure
you were sleeping. Yes, you're right, but only after breakfast.

32. Angela priprema najbolje torte na svijetu. Njezin muz, Gabriel, vrlo je
inteligentan i jedan od mojih najboljih prijatelja.
Angela can make the best cakes in the world. Her husband, Gabriel, is
very intelligent and is one of my best friends.

33. Iduce godine folim zivjeti u Njemackoj. Jako volim tu zemlju i

planiram raditi tamo sa svojim prijateljem Alexom.
Next year I want to live in Germany. I love this country very much, and I
am going to work there with my friend Alex.

Druga vjezba
Snimite na diktafon englesku varijantu recenica citajuCi iz knjige i
ostavljajuCi stanku od pet sekundi izmedu svake recenice. Zatim
preslufajte recenice i prevedite ih (ne zavirujuCi u knjigu) sa stankama od
nekoliko sekundi izmedu recenica.
Dugacke skupove recenica mozete podijeliti i snimiti na diktafon u
dijelovima, sa stankama od pet sekundi, bas kao i jucer.
Prisjetimo se svih preporuka:
 POGLAVLJE 27. SEDMI DAN PRAKSE 215

1. Prije Citanja recenice upoznajte se s rijeCima u njoj i pokufajte

se sjetiti pravilnog izgovora. Ako ste neku rijec zaboravili,
potrazite je u tablicama.
2. Prije citanja engleske recenice izgovorite njezin redni broj na
hrvatskom, naprimjer: "Peta recenica" i tek nakon toga
procitajte tu recenicu na engleskom.
3. Imajte pri ruci olovku i papir. Ako dode do problema u
prevodenju neke recenice, zabiljdite njezin redni broj i po
zavrsetku vjdbe provjerite problematieno mjesto prema
izvorniku, ponovite rijeCi u onom dijelu recenice gdje ste naisli
na problem, odnosno one koje niste otprve prepoznali.

Treca vjezba
Jos jednom glasno procitajte recenice koje ste snimili na diktafon.
Usporedite ih s pravilnim prijevodom.
Ponovit cemo diktat. U tu svrhu opet vam treba diktafon. Kao sto se
sjeeate, nakon svake recenice pravili ste stanku od pet sekundi. To ce vam
sada biti dovoljno da brzo napisete recenicu.
Vrlo je vafoo da tijekom slufanja i biljdenja recenica ne gubite koncen
traciju. Neke cete rijeci napisati ispravno, a druge pogrefoo. Nema veze,
zasad nam je to dovoljno.
Po zavrsetku vjezbe provjerite svoje biljeske u izvorniku i potrazite pro
blematiena mjesta.
 snovna gra ati ka pravila

VeCinu gramatickih tema koje tumacim u OVOID poglavlju vec ste imali
prilike upoznati. Medutim korisno je sve informacije objediniti kako biste
ih lakse upamtili.
Tablica ispod teksta postat ce vas vjerni pomocnik jer saddi sve infor
macije o svim vremenima pravilnih glagola:

- - --

Infinitiv s "to'' to live

Prezent bez "to" live

Futur will will live

216
 POGLAVLJE 28. OSNOVNA GRAMATICKA PRAVILA 217

Kondicional would would

Proslo jednostavno -ed -ed

Prosli particip -ed -ed

lmperativ (zapovjedni nacin) kao prezent kao prezent

Gerund -ing -mg

Vjerojatno ste vec primijetili da se glagoli u proslom vremenu i prosli

particip poklapaju (imaju isti nastavak "-ed"). Kao primjer smo koristili
glagol "to live" koji zavrsava na "e". Pravilni glagoli koji zavrfavaju na "e", u
proslom vremenu imaju nastavak "-d".
Razmotrimo zato glagol "to want": oblik proslog vremena pise se
"wanted", a izgovara se kao "u6ntid".
Ako glagol zavrfava na "t" ili "d", nastavak proslog vremena "-ed"
izgovara se kao "id", a rijec postaje dvoslofoa:

Want (uont) - jedan slog.

Wanted (u6ntid) - dva sloga.

***
218 POGLAVLJE 28. OSNOVNA GRAMATICKA PRAVILA

Kao sto sam rekao u 25. pogiaviju, umjesto konjunktiva u engieskom

jeziku koristit cemo na ovom stupnju jednostavno sadafoje vrijeme.

I wish I can do ir
Zelio bih <la to mogu ucini ti.

***

Sadasnje trajno vrijeme koristi se u engieskom jeziku za opis dugotraj

nih radnji ili radnji sto se dogadaju upravo u trenutku dok o njima govo
nmo.
Sada8nje trajno vrijeme tvori se uz pomoc prezenta pomocnog glagoia
"to be" idodavanjem nastavka "-ing" osnovnom giagoiu (prezent particip).

She isgoing
(Ona ide)

We are coming
(Mi doiazimo)

Nijecni oblik izgieda ovako:

She is not going

(Ona ne ide)

We are not coming

(Mi ne doiazimo)

Upitni oblik:

Is she going?
(Ide Ii ona?)

Are we coming?
(Doiazimo Ii?)
 POGLAVLJE 28. OSNOVNA GRAMATICKA PRAVILA 219

Upitno-nijeeni oblik:

Is she not going?

(Zar ona ne ide?)

Are we not coming?

(Zar mi ne dolazimo?)

Isn't he going?
(Za on ne ide?)

Aren't they going?

(Zar oni ne idu?)

***
Proslo trajno vrijeme tvori se na isti nacin s razlikom da se glagol "to be"
koristi u proslom vremenu:

She was going

(Ona je isla)

We were coming
(Dolazili smo)

Nijecni oblik izgleda ovako:

She was not going

(Ona nije isla)

We were not coming

(Nismo dolazili)

Upitni oblik:

Was she going?

(ISla Ii ona?)
220 POGLAVLJE 28. OSNOVNA GRAMATICKA PRAVILA

Were we coming.?
(Jesmo Ii dolazili?)

Upitno-nijecni oblik:

Was she not going?

(Zar ona nije isla?)

Were we not coming?

(Zar nismo dolazili?)

Wasn't he going.?
(Zar on nije ifao?)

Weren'tthey coming?
(Zar oni nisu dolazili?)

***

Za negiranje u recenicu se uvodi "not". "Not" porice glagol, kao sto je

prikazamo u sljedecem primjeru:

I have
(Ja imam)

I have not
(Ja nemam)

U engleskoj recenici moze biti samo jedna negacija, jer inace jedna
drugu ponistavaju:

"Nemam nista"

na engleski se prevodi

"I have nothing"

 POGLAVLJE 28. OSNOVNA GRAMATICKA PRAVILA
221

a ne "I have not nothing".

***

Glagol "do" prevodi se na hrvatski kao "ciniti", "raditi".

Osim toga, koristi se u sljedeCim slueajevima:

a) u upitnim recenicama:

-what do you wantP

(Sto ti hoces?)

Kada je rijec o trecem lieu jednine, "do" se pretvara u "does":

-what does he wantP

(Sto on hoce?)

b) u nijecnim recenicama:

We do not want
(Mi necemo; mi ne folimo)

U trecem lieu jednine:

She does not want

(Ona neee; ona ne zeli)

c) "Do not" porice radnju cijele recenice:

Do not disturb
(Ne smetajte)

Cesto se "do not" koristi u skracenom obliku:

Don'tdisturb
Don't go
222 POGLAVLJE 28. OSNOVNA GRAMATICKA PRAVILA

* Pomocni glagol "do" ne koristi se u upitnim i negacijskim recenicama

zajednosti s drugim pomocnim glagolima (be, have, can).

***

"Do" se u proslom vremenu pretvara u "did":

I did not work yesterday.

(Jucer nisam radio.)

Did you play yesterday?

(Jesi li se igrao jucer?)

Yes, Idid.
(Jesam.)

No, I didn't.
(Nisam.)

***

Glagolska konstrukcija "there is" (za jedninu) ili "there are" (za mno
zinu) prevodi se kao "je", "ima se", "postoji":

There is a tree.
( [Postoji] drvo.)

There are a lot of trees.

( [Postoji] mnogo drveea.)

Kako bi se oblikovala upitna recenica, glagol izlazi ispred imenice, od

nosno staje na pocetak:

Is there a tree?
(Ima li tamo drvo?)
 POGLAVLJE 28. OSNOVNA GRAMATICKA PRAVILA 223

Are there many trees?

(Ima li tamo mnogo drveca?)

Oblik proslog vremena "bilo", "postojalo" prevodi se kao "there was" ili
"there were", ovisno o broju imenice, odnosno jednini i mnozini:

There was a book.

(Bila je knjiga.)

There were many books.

(Bilo je mnogo knjiga.)

Koristenje tih oblika tumaci se logicki. ''Was" i "were" su oblici proslog

vremena glagola "to be" izato u sadafojem vremenu odgovaraju "is" i "are".

***

Clanove ispred imenica ne koristimo kada je rijec o opcenitim poja

vama:

Dogs are carnivorous.

(Psi su mesozderi.)

***

U trecem lieu jednine glagoli dobivaju nastavak "s". Zato umjesto "He
want" kaze se "He wants". Glagoli koji zavrfavaju s "o", poput "go" ili "do",
dobivaju nastavak "-es": "goes", "does".

***

Posvojni oblici imenica. Kada trebamo ukazati na objekt koji nekome

pripada (ciji?), imenu "vlasnika" dodaje se ('s). Pritom se clan ne koristi.

Antony's car.
(Antonyjev auto.)
224 POGLAVLJE 28. OSNOVNA GRAMATICKA PRAVILA

Kada je rijec o vise "vlasnika", nakon imenici u mnozini stavlja se samo

apostrof (').

(Mama ovih djeeaka.)

Svrha toga je da se izbjegne gomilanje suglasnika. Kada je rijec o vise

vlasnika, rijec koja ih oznaeava koristi se u mnozini, odnosno po pravilu
zavrfava sa "s". Pri oznaeavanju pripadnosti rijecima "men", "women" i
"children" - oblicima mnozine od "man", "woman" i "child" - obavezno
se dodaje ('s).
Naprimjer, "Muski klub" prevodimo kao "The men's club".
Ali kada rijec u jednini zavrfava sa "s", dodajemo joj samo apostrof (').
Naprimjer: "Thomasov pas" prevodimo kao "Thomas' dog".

***

Koristenje "let's". Dotieni izraz koristi se za oblikovanje oblika impe

rativa prvog lica mnozine:

Let'sgo!
(Idemo!)

Let'stake the busI

(Hajdemo autobusom!)

***

Ostala pravila jednako su jednostavna u primjeni kao i prethodna.

U engleskom jeziku uvijek su prisutni subjekt i predikat.

U hrvatskom subjekt je cesto neizrecen:

"Mogu iCi" ("Ja" se izostavlja)

U engleskom jeziku pravilno je jedino sljedece:

 POGLAVLJE 28. OSNOVNA GRAMATICKA PRAVILA 225

"!cango".

***

Oblici mnozine tvore se dodavanjem nastavka "-s" imenici. Imenicama

koje zavrfavaju na "o" dodaje se "-es".
Slovo "e" u takvim imenicama se ne izgovara:

''potato" u mnozini se pretvara u ''potatoes" (poteitous).

Kada imenica zarfava na "y" kojemu prethodi suglasnik, u mnozini se "y"

mijenja sa "ies":

baby/babies

Kada slovu "y" pak prethodi samoglasnik, mnozina se oblikuje prema

standardnom pravilu:

boy/boys

***

Pridjev u engleskom jeziku ne mijenja se u odnosu na rod ili broj te

prethodi imenici.
Naprimjer, pridjev "new" na hrvatski se prevodi kao "nov, nova, novo,
novi" - ovisno o kontekstu.

A new car
(Novi automobil)

***

Rijeci koje u hrvatskom zavrfavaju na "-cija", u engelskom imaju sufiks

"-tion":

nacija/nation
edukacija/education
226 POGLAVLJE 28. OSNOVNA GRAMATICKA PRAVILA

akcija/action

* * *

Prilozi u engleskom jeziku zavrfavaju na "-ly". Cesto se tvore uz pomoc

sufiksa "ly" koji se dodaje pridjevu:

general - generally
bad - badly

***

Sada bih vas htio upozoriti na ceste izraze i fraze. Naime, fraze su u
engleskom jeziku vrlo vafoe, sto mozete uoCiti vec ako prolistate bilo koji
dzepni rjeenik engleskog jezika.

It is (It's) hot (cold)

Vruce je (hladno je)

In the morning
Ujutro

Inthe afternoon
Poslijepodne

Inthe evening
Navecer

At night
Nocu

On Monday, on Sunday...
U ponedjeljak, u nedjelju ...

Five years ago

Prije pet godina
POGLAVLJE 28. OSNOVNA GRAMATICKA PRAVILA 227

A long time
Dugo

At once
Odmah (najednom)

I think so
To je moje misljenje

I don't think so
Ne mislim tako (ne slafom se)

It doesn't matter
Nema veze (nije vafoo)

What time is it?

Koliko je sati?

What is (What's) the time?

Koliko je sati?

It is two o'clock
Dva sata

It is half-past three
Pola cetiri

On time
Navrijeme

By plane, by bus, by train ...

Zrakoplovom, autobusom, vlakom ...

In advance
Unaprijed
228 POGLAVLJE 28. OSNOVNA GRAMATICKA PRAVILA

At last
Napokon

Prozivjeti dobar dan

To spend a day
Provesti dan

go ...,.........,.,.,..,...........
lei u kupovinu

To go sightseeing
lei u razgledavanje

***

Uvijek pamtite sljedeee:

Kad jednom dobro svladate odreden broj rijeci na stranom

jezi ku, mozete lako svladati SVU gramatikU, jer cete na prvi
pogled moci odrediti kojoj vrsti rijeci pripada svaka rijec u
recenici: glagol, pridjev, upitna m negacijska rijec, itd.
 Kako nastaviti s usavrSavanjem
jezika nakon 7 dana prakse po
metodi iz ave knjige

Nase zajednicko putovanje u svijet engleskog jezika privodi se kraju, ali

vi nemojte prekidati proces ucenja i usavrfavanja. Dopustite mi da vas jos
jednom podsjetim na vrlo vafan korak u ucenju svakoga stranog jezika -
ponavljanje.
Vrlo je vafoo svakodnevno ponavljati gradivo. Kao sto se pokazalo, prvi
i osnovni uzrok teskoca u ueenju jezika jest manjak ponavljanja. Ljudi koji
uce strani jezik jedva da vjezbaju dvaput tjedno. Tako se ne mofo napre
dovati ako uzmemo u obzir da treba nauciti veliki broj rijeci i koristiti ih
bez previse razmisljanja, kako se to vec podrazumijeva u normalnom raz
govoru.
Jedna od najboljih metoda postizanja teenosti u govoru na stranom
jeziku je stalno ponavljanje tablica ivjezbi s kojima smo se susretali tije
kom proteklih 7 dana. Ponavljajte ih svakodnevno jer ce vam to neizmjerno
pomoCi u daljnjem usavrsavanju jezika. Tijekom ponavljanja osobito pazite
na nacin pisanja osnovnih rijeci koje vec poznajete.

229
230 POGLAVLJE 29. KAKO NASTAVITI S USAVRSAVANJEM JEZIKA NAKON 7 DANA

Na internetskoj stranici www.ramoncampayo.com naCi cete audio snimke

svih rijeci iz tablica. Raspodene su u mape prema vrstama rijeci, bas kao
iu knjizi. No najvafoije je da su snimljene razgovijetnim zenskim glasom, a
spikerica je izvorna govornica. Na stranici cete naCi iaudiosnimke svih
recenica koje ste uvjdbavali tijekom proteklih 7 dana.
Recenice su snimljene s pauzama od 5 sekundi i uvelike pomafo u
ucenju engleskog jezika prema ovoj knjizi. Kao prvo, slufajuCi izvornu
varijantu poboljfat cete svoj izgovor, kao drugo, razvit cete vjdtine
slufoog percipiranja i prevodenja odslufanog teksta. BuduCi da sa
sedmim danom ne zavrfava nase druzenje s engleskim jezikom,
savjetujem da tijekom sljedeCih dana jos jednom uvjezbate diktate iz 6. i
7. dana prakse. Sada pak vjdbajte slufajuCi glas izvornoga govornika
engleskog jezika. Zapravo, izvrsno bi bilo da se vratite recenicama iz
cetvrtog dana prakse jer smo upravo tada poceli raditi s recenicama. I one
su snimljene.
Osim na mojoj internetskoj stranici, na internetu se moze naCi mnogo
drugih korisnih programa i ostalih izvora za slufanje rijeci i recenica koje
izgovaraju nositelji engleskog jezika. (Op. hr. prev. - tu opciju prufa cak i
najpoznatija internetska trazilica u svojoj aplikaciji "Prevoditelj", u koju se
mogu utipkati recenice iii rijeci i zatim kliknuti na zvucnik za izgovor.)
Naposljetku, preporucujem vam i druge dodatne nacine prakticiranja
engleskog jezika:

1. Nabavite interaktivni teeaj engleskog jezika.

Vrlo je vafoo nastaviti prosirivati i usavrfavati poznavanje engleskog
jezika. U tome vam mogu pomoCi knjige, teeajevi na CD-ima, online
teeajevi iii dr. - odaberite sto vam je najugodnije i sto ce vam omoguCiti
brz napredak. Najbolji su audiovizualni teeajevi.

2. Citanje priea za djecu.

Osim sto je korisno za ueenje jezika, Citanje djecjih priea poprilieno ce
vas oraspoloziti. Citajte jednostavne djecje price i bajke u slikovnicama na
engleskom jeziku. Prisjetite se djetinjstva.
 POGLAVLJE 29. KAKO NASTAVITI S USAVRSAVANJEM JEZIKA NAKON 7 DANA 231

3. Citajte adaptirane knjige s ogranieenim vokabularom

Meni su se osobno uvijek svidale takve knjige; a njihovo je Citanje
ujedno izvrsna vjezba. Nije ih tesko nabaviti, a nisu ni skupe. Uglavnom su
dobro ilustrirane, jednostavne i zabavne. Osim toga, adaptirane knjige
imaju dodatne prednosti - sadde osnovni fond rijeci koji je neophodno
nauciti radi vodenja razgovora na odredenu temu, kao i pravilne gramaticke
konstrukcije i fraze karakteristicne za engleski jezik. Lako cete prepo
znavati strukturu recenica i raspored rijeci.
Nepoznate rijeCi mozete prevesti uz pomoc rjecnika i zapamtiti ih
asocijativno. Najbolje je nove rijeci zapisivati u tablice, onako kako smo to
prije cinili.

4. Gledajte filmove s titlovima.

Ne mislimo sada na dokumentarce o znanosti i tehnologiji. Najbolje je
gledati filmove o zivotu neke osobe, gdje se govori o njenom privatnom i
javnom zivotu jer SU rijeci i fraze U takvim filmovima najvafoije i najkoris
nije - lako ih je primijeniti u svakodnevnom zviotu.
Zato vam preporucujem da gledate crtane filmove na engleskom jeziku.
I opet se vracamo u sretno djetinjstvo.

5. Komunicirajte s izvornim govornicima preko interneta.

Internet nudi beskrajne mogucnosti druzenja s izvornim govornicima
preko drustvenih mrefa, besplatnih "chatova" pa eak i razgovora uzivo
preko Skypea. Tako mozete vjdbati konverzaciju s izvornim govornicima
kako u pisanom, tako i u usmenom obliku. Takva praksa uklonit ce svaki
trag "jeziene barijere" koja se manifestira u nesigurnosti pri komuniciranju
sa strancima. U to sam potpuno siguran!
u "chatovima" ljudi se naprosto druze, eak i bez konkretne teme, no
ako folite vise, naprimjer, pomoc u ucenju jezika, koristite specijalizirane
"chat" sobe i grupe u kojima mozete upoznati ljude koji uce strane jezike.
Upoznajte osobu iz engleskog govornog podrucja koja zeli uciti hrvatski.
Mozda se sprijateljite temeljem uzajamne pomoCi.
232 POGLAVLJE 29. KAKO NASTAVITI S USAVRSAVANJEM JEZIKA NAKON 7 DANA

Na kraju volio bih vas jos jednom podsjetiti na najvaznije pravilo,

pravilo kojim smo zapoceli ovo poglavlje:

Idealno bi bilo ponavljati svaki dan, eak i ako to traje samo 10 iii 15 mi
nuta.
Vrlo zanimljiva i ucinkovita vjezba jest kad se engleske fraze i izrazi
redovito koriste u govoru, u svakodnevnim situacijama, u ophodenju s
prijateljima iobitelji, te kada ih se mentalno izgovara na engleskom prije
nego sto se glasno izgovori prijevod (ha, pazite da vam ne izlete engleske
recenice). Ako imate problema s nekom recenicom - sumnjate u rijec iii
gramaticku konstrukciju - potrazite je kod kuce i provjerite.

Dakle, dragi citatelju, nase je zajednicko putovanje upravo zavrsilo. Ne

preostaje mi nista drugo nego da se oprostim od vas u nadi da cemo se
uskoro sresti i pozeljeti si sve najbolje.

Good bye.
 0 autoru

Ramon Campayo jedan je od najboljih svjetskih mentalista. Od 1980.

godine do danafojega dana sudjeluje u natjecanjima iz pamcenja. Danas je
vlasnik velikog broja svjetskih rekorda u brzini zapamCivanja i opsegu
materijala za zapamCivanje.
Pamti 23200 rijeCi za 72 sata i reproducira ih tocnim slijedom i
sukladno s rednim brojem rijeCi. (Naprimjer, "Recite rijec broj 18324.)
Nakon jednokratnog slu8anja 500 slueajno odabranih rijeci reproducirao ih
je 498. Rezultati natjecanja zabiljdeni su u sluzbenim spisima selekcije u
program "Rompiendo records", Barcelona, 1987.
Ramon Campayo zapamtio je boju i znacenje sest snopova spanjolskih
karata (sveukupno 240 karata) koje su lefale na stolu (pritom ih nije vidio
jer je imao povez na ocima) ' po sluhu pamteCi redoslijed pomijefanih
kara ta. Ramon Campayo bez pogrefaka ih je reproducirao toenim
redoslijedom u roku od 18 minuta.
Tocnim redoslijedom zapamtio je znacenje 84 domino ploCice iz triju
kompleta, postujuCi poredan dvaju brojeva na svakoj plocici (npr. ploCica
3/5 razlikuje se od plocice 5/3, iako su u biti iste). I taj je zadatak izveo
zavezanih ociju, za svega 8 minuta, nakon sto je samo jednom cuo znacenje
plocica (1999).

233
234 0 AUTORU

Drugom je prilikom u svega 9 minuta zapamtio 6 cijelih domino

kompleta (168 plocica).
Devetog studenog 2003. godine u njemackom Starnbergu Ramon Cam-
- -
payu u::s pu::s Lav1u ::S VJC L::sk1.i1 ick.u1ua u u1z,uu z,avamc vauja, u
JC
razlicita zadatka. Potukao je vlastite rekorde jedan za drugim u manje od
sat vremena. Konaeni rekordi u svakom zadatku bili su sljedeCi:
1) Zapamtio je 16-znacni broj (7934625 ...) u jednoj sekundi. Na
danafoji dan povecao je taj rekord na 19-znaeni broj.
2) Zapamtio je u svega jednoj sekundi binarni 30-znaeni broj
(10010110 ...). Na danafoji dan povecao je taj rekord na 46-znaeni broj.
3) U dvije sekunde zapamtio je 42-znacni binarni broj. Na danafoji dan
povecao je taj rekord na 54-znacni broj.
4) U 3 sekunde zapamtio je 48-znaeni binarni broj. Na danafoji dan
povecao je taj rekord na 62-znacni broj.

Kao sto vidite, rezultati svih rekorda postupno se poboljfavaju od

natjecanja do natjecanja. U svakom natjecanju u kojem je Ramon
sudjelovao, svojim je vrhunskim intelektualnim sposobnostima postigao
nove rekorde.
Takoder, potukao je svjetske rekorde u zapamCivanju 100-znacnog
broja u 50 sekundi i 1000-znacnog broja u 15 minuta.
Na jednak naCin pravilnim redoslijedom pamti dugacke popise rijetkih
znakova, ogromne raspone boja, prepoznaje ljude prema prethodno
zapamcenim DNA strukturama, pamti tekstove cijelih knjiga razlicitih
fanrova, itd.
Munjevito zapamCivanje toliko dugackih nizova brojeva i podataka
zahtijeva vjestinu superbrzog citanja. Nije ni cudo sto je Ramon Campayo
i u tom podrucju postavio svjetski rekord. On je eovjek koji cita najbde na
svijetu. Prosjeena ("svakodnevna") brzina citanja Ramona Campayo veca je
2500 rijeci u minuti, sto je deseterostruko bde od prosjecnog studenta.
No za potrebe natjecanja Ramon postize brzinu citanja vise od 4000 rijeci
u minuti, odnosno 70 rijeci u sekundi!
Ramon Campayo je clan Medunarodnog drustva MENSA. Njegov je
kvocijent inteligencije (IQ) 194 boda i jedan je od najvisih pokazatelja
inteligencije u svijetu.
 0 AUTORU 235

Svjetski je poznati strucnjak u tehnikama ucenja, citanja i pamcenja;

priprema studente poueavajuCi ih tajnama uspjefoog upravljanja vlastitim
mentalnim sposobnostima. Studenti koji su zavrsili njegovi teeajevi tako
der postifo vrhunske rezultate.
Autor je programa "Speed-Memory" (www.speed-memory.com) koji
ujedinjuje i koordinira svjetska prvenstva iz brzog pamcenja.
U svojoj "Skoli prvaka" priprema ljude koji su zainteresirani za brzo
ucenje i otkrivanje vlastitih mentalnih sposobnosti. Njegovi bivsi ueenici
danas pripadaju svjetskoj eliti i zauzimaju pobjednicka mjesta u svim
natjecanjima na svjetskoj razini koja su obuhvacena programom "Speed
Memory".
Ramon Campayo je profesionalni hipnoterapeut koji se bavi klinickom
hipnozom od 1992. godine. Na svojim teeajevima psiholoski priprema
studente za postizanje maksimalne kontrole nad vlastitim tijelom i umom.
U polaznika teeajevima raste samopostovanje i pozitivna usmjerenost,
rjefavaju se svih strahova i nemira, osobito treme prije ispita.
Ramon cesto nastupa na nacionalnoj radioteleviziji u Spanjolskoj, a vise
je puta bio gost i na americkoj televiziji.
 u j rCit
up rue nj
u e a Cenje
Ramon Campayo

Neprocjenjiv prirucnik, zbirka izuzetno

korisnih prakticnih metoda sto omogu6uju
da uz manje napora procitate, naucite i za
pamtite mnogo brfo, vise i bolje.

Korak po korak izlozene metode i vjezbe:

- brzog zapamcivanja tekstova,

datuma, formula, nizova podataka i
dr.;
- povecanja brzine citanja do ultra-brzog;
- sustavnog i lakog usvajanja
opseznih gradiva iz svakog predmeta
i podrucja;
- psiholoske pripreme za mentalne
izazove poput akademskih ispita,
natjecajnih testiranja za posao;
- preporuke za pripremanje i polaganje
svih vrsta ispita i testiranja.

lzvrsna, korak po korak izlofona metoda pove6anja brzine citanja.

Odlicna metoda sustavnog i lakog usvajanja i zapam6ivanja opseznih
gradiva iz svakog predmeta podrucja, ukljucuju6i sve datume, formule, nizove
podataka i dr.
lzvrsne preporuke za pripremanje i polaganje svih vrsta ispita i testiranja (ite
kako 6e koristiti pri polaganju drfavne mature, prijemnim ispitima za faks i
testiranjima za posao).
Zelite Ii da vasem srednjoskolcu iii studentu godine skolovanja i studiranja
ostanu u dobrom sje6anju, da mu ucenje iz godine u godinu doista donosi
zado voljstvo i radost, da sve skolske i studijske obaveze svladava s lako6om,
obavez no nabavite ovu jedinstvenu knjigu.
Zelite Ii sami ovladati brzim citanjem, poboljsati i odrfavati svoje pam6enje
u svakoj zivotnoj dobi, drfati svoj mozak u top formi, a k tome uciti vise, brfo i
lakse, ova knjiga 6e vam sve to omogu6iti.

www.knjigebuducnosti.com
 Naucite4:1
bilo koji jezikVV

Cit fi
J ik
Ramon Campayo

U knjizi se opisuje ucinkovita metoda koja Varn omogucuje da naucite

bilo koji strani jezik, cak i kad pocinjete od "nule" i ne znate niti jednu jedinu
rijec...
Knjiga usto pomaze da razvijete najvafoije funkcije mozga: kreativno
misljenje i sposobnost koncentracije. Od osobite koristi bit ce vam kreativno
misljenje, koje jos zovemo masta, jer je upravo ono najvaznija mentalna
sposobnost. Osim toga, znacajno cete poboljsati pamcenje i sposobnost
ucenja.
Zahvaljujuci ovoj knjizi svaki smrtnik maze postati poliglot iii,
svladavanjem osnova jezika u svega 7 dana, izvrsno se pripremiti za
putovanje u inozemstvo - dovoljno je tek ovladati jednostavnom autorskom
metodikom Ramona Campaye! Autor jamci da cete ve6 nakon prvog dana
prakse s lako6om poceti slagati strane rijeci u recenice!

www.knjigebuducnosti.com