Abatware B'Ikibi: "Abo Bahuje Inama, Baha Ya Nyamaswa Imbaraga
Abatware B'Ikibi: "Abo Bahuje Inama, Baha Ya Nyamaswa Imbaraga
B’IKIBI
“Abo bahuje inama, baha ya nyamaswa imbaraga
zabo n’ubutware bwabo. Bazarwanya Umwana
w’Intama, ariko Umwana w’Intama azabanesha,
kuko ari we Mutware utwara abatware n’Umwami
w’abami, kandi abari hamwe na we bahamagawe
batoranijwe bakiranutse na bo bazayinesha.”
Ibyahishuwe 17:13,14
3
Ijambo Ku Musomyi
1. Mu gihe usoma ibintu bitangaje, ndetse
biteye ubwoba biri muri icyi gitabo, ni byiza
kuzirikana aya magambo ari hepfo avugwa
n’Ibyanditswe Byera, kuko araguha impamvu
y’ukuri kandi ikomeye yo kwishingikiriza ku
Mana Yaremye Ijuru n’isi:
“Ubwenge n’imbaraga bifitwe n’Imana, Igira inama no kumenya.
Dore irasenya maze ntihasubire kubakika, Ikingirana umuntu
ntihakingurike. Yimana amazi agakama, Maze yayatanga akubika
isi. “Imbaraga n’ubuhanga bifitwe na yo, Umuriganya n’uriganywa
ni abayo. Ijyana abajyanama ho iminyago, N’abacamanza
ikabajijisha. Ni yo yica amasezerano y’abami, Kandi ikababohesha
imigozi. Ijyana abatambyi ho iminyago, Kandi yubika intwari.
Imwaza amagambo y’abiringirwa, Kandi abasaza ikabaka ubwenge.
Ibikomangoma ibisukaho gusuzugurwa, Kandi idohora umushumi
w’intwari.” Yobu 12:13-21
“Ndi Uwiteka ni ryo zina ryanjye, icyubahiro cyanjye sinzagiha undi,
n’ishimwe ryanjye sinzariha ibishushanyo bibajwe. Dore ibya mbere
birasohoye, n’ibishya ndabibamenyesha mbibabwire bitari byaba.”
Yesaya 42:8,9
“Mwebwe n’umugaragu wanjye natoranije muri abagabo bo
guhamya ibyanjye”, ni ko Uwiteka avuga, “Kugira ngo mumenye,
munyizere, munyitegereze ko ari jye. Nta mana yambanjirije
kubaho, kandi nta yizamperuka. “Jyewe, jye ubwanjye ni jyewe
Uwiteka, kandi nta wundi mukiza utari jyewe. Ni jye wabwirije
iby’agakiza kandi ndakiza, ndabigaragaza kandi muri mwe nta yindi
mana yahabaye, ni cyo gituma muri abagabo bo kumpamya ko ari
jyewe Mana.” Ni ko Uwiteka avuga. “Kandi koko uhereye aho
4
umucyo wabereyeho ndi we, nta wubasha gutesha ukuboko kwanjye.
Ubwo nzakora umurimo ni nde uzankoma mu nkokora?”Yesaya
43:10-13
“Ariko rero noneho umva, Yakobo mugaragu wanjye, Isirayeli
natoranije.” Uwiteka wakuremye akagukuza uhereye ukiri mu nda,
kandi ari we uzajya agufasha aravuga ati “Witinya Yakobo
mugaragu wanjye, Yeshuruni natoranije. “Uwishwe n’inyota
nzamusukiraho amazi, nzatembesha imigezi ku butaka bwumye,
urubyaro rwawe nzarusukaho Umwuka wanjye n’abana bawe
nzabaha umugisha. Bazamera nk’uko imikinga yo ku migezi imerera
mu bwatsi. “Umwe azavuga ati ‘Ndi uw’Uwiteka’, undi aziyita izina
rya Yakobo, undi aziyandikira n’ukuboko kwe ko ari uw’Uwiteka
yihimbe izina rya Isirayeli.” Uwiteka Umwami wa Isirayeli, Uwiteka
Nyiringabo Umucunguzi we aravuga ati “Ndi uwa mbere kandi ndi
uw’imperuka, kandi nta yindi mana ibaho itari jye. Ni nde uhwanye
nanjye uzahamagara akabivuga, akabintunganyiriza uhereye aho
nashyiriyeho bwa bwoko bwa kera? Ibiza kuza n’ibizabaho
nibabivuge. Mwe kugira ubwoba ngo mutinye. Kera sinabikubwiye
nkabigaragaza? Namwe muri abagabo bo kumpamya. Hariho indi
mana ibaho itari jye? Ni koko nta kindi gitare, ubwanjye sinkizi.”
Yesaya 44:1-8
2. Ibikubiye muri iki gitabo ntabwo bigamije
gusebya cyangwa kwibasira umuntu cyangwa
itsinda ry’abantu. Ahubwo bigamije
guhishurira abantu ukuri, nk’uko kwari
kwaravuzwe n’ubuhanuzi bwo mu Ijambo
ry’Imana. Niba usanze ufite aho uhuriye
n’ibyo ubuhanuzi bwo mu Ijambo ry’Imana
bwari bwaravuze, ita kuri iri rarika ry’Imana:
5
“‘Nimuze tujye inama’, ni ko Uwiteka avuga, ‘Naho ibyaha
byanyu byatukura nk’umuhemba birahinduka umweru bise na
shelegi, naho byatukura tukutuku birahinduka nk’ubwoya
bw’intama bwera. Nimwemera mukumvira muzarya ibyiza byo mu
gihugu. Ariko nimwanga mukagoma inkota izabarya’, kuko
akanwa k’Uwiteka ari ko kabivuze.” Yesaya 1:18-20
“Ubabwire uti ‘Umwami Uwiteka aravuga ati: Ndirahiye,
sinezezwa no gupfa k’umunyabyaha, ahubwo nezezwa n’uko
umunyabyaha ahindukira akava mu nzira ye maze akabaho.
Nimuhindukire, mugaruke muve mu nzira zanyu mbi. Kuki
mwarinda gupfa mwa ab’inzu ya Isirayeli mwe?’” Ezekiel 33:11
“Icyo nshaka kimwe ni uko wemera ibyaha byawe, ibyo
wacumuye ku Uwiteka Imana yawe, wayobereje inzira zawe ku
mana z’abanyamahanga munsi y’igiti cyose gitoshye, kandi
ntiwumviye ijwi ryanjye. Ni ko Uwiteka avuga.” Yeremiya 3:13
“Uwiteka anyura imbere ye arivuga ati ‘Uwiteka, Uwiteka,
Imana y’ibambe n’imbabazi, itinda kurakara ifite kugira neza
kwinshi n’umurava mwinshi, igumanira abantu imbabazi ikageza
ku buzukuruza babo b’ibihe igihumbi, ibabarira gukiranirwa
n’ibicumuro n’ibyaha.’” Kuva 34:6,7
“Azabyara umuhungu uzamwite YESU, kuko ari we uzakiza
abantu be ibyaha byabo.” Matayo 1:21
“Bukeye bw’aho abona Yesu aza aho ari aravuga ati ‘Nguyu
Umwana w’intama w’Imana, ukuraho ibyaha by’abari mu isi.’”
Yohana 1:29
“Ariko nitwatura ibyaha byacu, ni yo yo kwizerwa kandi
ikiranukira kutubabarira ibyaha byacu no kutwezaho gukiranirwa
kose.” 1Yohana 1:9
6
Icyitonderwa
Ibikubiye muri iki gitabo ntabwo ari ibitekerezo
by’uwacyanditse, ahubwo ibirimo ni ibyo
Ijambo ry’Imana ryari ryarahanuye bitari byaba.
Mu kugenzura uko ubwo buhanuzi bwasohoye,
twifashishije Bibiliya, ibitabo by’amateka,
n’ubuhamya bw’abavuga ibyo bakoze ubwabo,
ibyo biyumviye, cyangwa ibyo bahagazeho ku
buryo nta muntu ushobora kuvuguruza
ubuhamya bwabo.
7
DANIYELI 8:1-12
“Iby’ukuri ribijugunya hasi, rikajya ribasha ibyo rigambiriye”
“Mu mwaka wa gatatu Umwami Belushazari ari ku ngoma, jyewe
Daniyeli neretswe ibikurikira ibyo neretswe ubwa mbere. Nkerekwa
ibyo nagize ngo ndi ibwami i Shushani mu gihugu cya Elamu, ariko
ubwo nabyerekwaga nari ku ruzi Ulayi, nubuye amaso mbona
impfizi y’intama ifite amahembe abiri, ihagaze ku ruzi. Ayo
mahembe uko ari abiri yari maremare ariko rimwe ryasumbaga
irindi, irirerire ni ryo ryaherukaga kumera. Mbona iyo mpfizi
y’intama igenda ishyamye yerekeye iburasirazuba n’ikasikazi n’ikusi,
ntihagira inyamaswa ihangara kuyihagarara imbere, ntihaboneka
ubasha kuziyikiza. Yagenzaga uko yishakiye, ikagira imbaraga.
Nkibyitegereza mbona haje isekurume y’ihene iturutse
iburengerazuba igenda idakoza amaguru hasi, ikwira isi yose.Kandi
iyo sekurume y’ihene yari ifite ihembe rigaragara cyane hagati
y’amaso yayo. Nuko itera ya mpfizi y’intama y’amahembe abiri nari
nabonye ihagaze ku ruzi, iyivudukira ifite imbaraga n’uburakari
bukaze. Mbona yegereye iyo mpfizi y’intama irayirakarira,
irayisekura iyivuna ayo mahembe yombi. Ya mpfizi y’intama ntiyari
ifite imbaraga zo kuyihagarara imbere. Ahubwo iyo sekurume
y’ihene iyikubita hasi irayisiribanga, ntihaboneka uwabasha gukiza
iyo mpfizi y’intama imbaraga za ya sekurume y’ihene. Isekurume
y’ihene igira imbaraga nyinshi cyane, imaze gukomera iryo hembe
rinini riravunika, mu cyimbo cyaryo hamera andi mahembe ane
agaragara cyane, yerekeye mu birere bine by’ijuru. Kuri rimwe muri
ayo hashamikaho agahembe gato karakura cyane, kaba rinini
ryerekeye ikusi n’iburasirazuba n’igihugu gifite ubwiza. Rihinduka
rinini rigera mu ngabo zo mu ijuru, ndetse ingabo zimwe n’inyenyeri
zimwe ribijugunya hasi rirabisiribanga. Nuko ririkuza ndetse
ryireshyeshya n’umugaba w’ingabo, rimukuraho igitambo gihoraho
kandi ubuturo bwera burasenyuka. Izo ngabo hamwe n’igitambo
8
gihoraho, bihānwa mu butware bwaryo ku bw’igicumuro. Iby’ukuri
ribijugunya hasi, rikajya ribasha ibyo rigambiriye.” Daniyeli
8:1-12
Muri Daniyeli igice cya 8, tuhasanga ubuhanuzi Daniyeli
yahawe ubwo yari ari mu iyerekwa, kandi ubwo buhanuzi bwari
bwerekeye ku bwami bwagombaga kubaho hano ku isi n’uko
buzagenda bukurikirana, bumwe busimbura ubundi mu kuyobora
isi. Ntabwo turi burebe igice cya 8 cyose, ahubwo tugiye kurebera
hamwe amagambo ari ku murongo wa 12 avuga ngo: “Iby’ukuri
ribijugunya hasi, rikajya ribasha ibyo rigambiriye.”
Kugira ngo tumenye ubusobanuro nyabwo bw’aya magambo
tugomba kubanza kumenya ihembe rivugwa ko ari ryo ryajugunye
iby’ukuri hasi uko risobanurwa. Kuri iyi ngingo, nta kibazo na gito
turi bugire kuko ubwo Daniyeli yari amaze kwerekwa ibyo bintu
bikamuyobera, marayika Gaburiyeli yahawe itegeko ngo:
“Gaburiyeli we, sobanurira uwo muntu ibyo yeretswe.” Daniyeli 8:16.
Mu gusobanurira Daniyeli ibyo yeretswe, marayika Gaburiyeli
yaramubwiye ati:
“Umva yewe mwana w’umuntu, ibyo weretswe ni iby’igihe
cy’imperuka… Impfizi y’intama y’amahembe abiri wabonye, ni bo
bami b’Abamedi n’Abaperesi. Kandi ya sekurume y’ihene y’igikomo
ni umwami w’i Bugiriki, kandi ihembe rinini riri hagati y’amaso yayo
ni we mwami wabo wa mbere. Kandi nk’uko ryavunitse mu cyimbo
cyaryo hakamera andi mahembe ane, uko ni ko hazaba ubwami
bune bukomoka muri ubwo bwoko, ariko buzaba budafite amaboko
nk’ay’uwa mbere. Igihe ubwo bwami buzaba bwenda gushirira,
abanyabyaha bamaze gukabya, umwami w’umunyamwaga umenya
ibitamenyekana azima. Imbaraga ze zizaba zikomeye, ariko
ntizizaba ari ize ubwe. Azarimbura bitangaje, azabasha ibyo
yagambiriye, azarimbura abakomeye n’ubwoko bw’abera. Azagira
9
imigambi ituma abashishwa byose n’uburyarya, kandi azishyira
hejuru mu mutima we, azarimbura benshi biraye ndetse
azahaguruka kurwanya Umwami w’abami. Ariko azavunagurika nta
wumukozeho.”
Ubusobanuro Daniyeli yahawe na marayika, nta rujijo na ruto
busiga mu bwenge bwacu, kuko yahawe ubusobanuro bwuzuye.
Dukurikije ubusobanuro bwa marayika, hagombaga kubaho
ubwami bw’Abamedi n’Abaperesi busimbuye ubwami bwa
babuloni (Daniyeli 5:30,31), ubwo na bwo bugasimburwa n’ubwami
bw’Ubugiriki; umwami wa mbere w’Ubugiriki agapfa agasimburwa
n’abatware be bane bigabanije ubwami bw’ubugiriki, bukavamo
ubwami bune ariko budakomeye nk’ubwa mbere; ubwo na bwo
bugasimburwa n’ “umwami w’umunyamwaga umenya
ibitamenyekana.” Uwo na we “azahaguruka kurwanya Umwami
w’abami. Ariko azavunagurika nta wumukozeho.”
Umwami wa mbere wategetse Ubugiriki nk’ubwami
bwayoboraga isi, ni Alexandre le grand. Yapfuye mu mwaka wa 323
mbere y’ivuka rya Kristo; maze abagaba b’ingabo ze bane
bigabanya ubwami bwe: Cassander (Kasanderi) yatwaye igice cy’I
burengerazuba, Lysimachus (Lisimakusi) atwara igice
cy’amajyaruguru, Seleucus (Selekusi) atwara igice cy’I
burasirazuba, Ptolemy (Butolemi) atwara igice cy’amajyepfo.
Ng’uko, uko ubuhanuzi bwo mu Ijambo ry’Imana bwerekeye
ubwami bw’Ubugereki bwasohoye.
Mu iyerekwa rya Daniyeli, yabonye “Kuri rimwe muri ayo
hashamikaho agahembe gato karakura cyane, kaba rinini ryerekeye
ikusi n’iburasirazuba n’igihugu gifite ubwiza.” Ako gahembe
kamaze kuba rinini, ni ryo hembe ryavuzweho ngo: “Iby’ukuri
ribijugunya hasi, rikajya ribasha ibyo rigambiriye.” Mbese iryo
hembe ryakoze ibyo ni irihe? Mu gusobanura iryo hembe iryo ari
10
ryo, marayika yaravuze ati: “Igihe ubwo bwami buzaba bwenda
gushirira,… umwami w’umunyamwaga umenya ibitamenyekana
azima.” Biragaragara neza ko iryo hembe rishushanya ubwami
bwasimbuye ubwami bw’Ubugiriki, kuko marayika yavuze ko iryo
hembe rizaza mu mahenuka y’ubwami bw’Ubugiriki. Nta
kwibeshya na gucye, ubwami bwa Roma (Roma ya gipagani na
Roma ya gikristo) ni bwo bwasimbuye ubwami bw’Ubugiriki, kandi
bwitwara nk’uko ubuhanuzi bwo mu Ijambo ry’Imana bwari
bwaravuze.
Byagenze gute?
Intangiriro
“Birasa naho abantu bamwe rukumbi bemera ko amateka y’isi
yabayemo ubugambanyi bukomeye, ari bamwe bo muri twe
babyize gusa. Mu gihe Franklin D. Roosevelt (perezida wa 32 wa
Leta Zunze Ubumwe Za Amerika kuva 1933 - 1945) asa n’aho
yakabije ubwo yavugaga ati: “Nta kintu kibaho muri politiki ari
impanuka; iyo kibayeho mu buryo bumeze nk’aho ari impanuka, ni
uko kiba cyateguwe muri ubwo buryo,” Carroll Quigley – wigishijje
Bill Clinton muri kaminuza ya Georgetown – mu gitabo cye yise
Tragedy and Hope (Intambara n’Ibyiringiro), yavuze ko (a) abantu
benshi batuye isi bari mu butware bw’agatsiko gato kagenzura isi
kandi ko (b) Quigley na we ari umwe mu bagize ako gatsiko.”
Rulers of evil. p.xiii
“Igitekerezo cy’uko amashyaka abiri yo muri Leta Zunze
Ubumwe Za Amerika aba ahagarariye ibitekerezo na politiki
bihabanye, ndetse ahari, bamwe bakaba ku ruhande rw’iburyo
abandi bakaba ku ruhande rw’ibumoso, ni igitekerezo cy’ubuswa
cyemerwa gusa n’abigishijwe uburere mboneragihugu. Aho kuba
gutyo, ayo mashyaka abiri agomba guhuza, kugira ngo abaturage
11
mu gihe cyo gutora bashyire ku ruhande icyo badashaka ariko ku
buryo bidashobora kuvanaho gahunda ngengamikorere (policy)
cyangwa gutera impinduka. Politiki zikomeye kandi za ngombwa
kuri Amerika ntiziba zigishobora guhakanwa, ahubwo zigibwaho
impaka gusa mu tuntu duto tuzigize, ku nzira zakoreshwa kugira
ngo izo politiki zishyirwe mu bikorwa, ku bigomba kubanza,
cyangwa uburyo bwakoreshwa.” Carroll Quigley, Tragedy and Hope,
p.1247,1248 (Yabaye umwarimu w’uwahoze ari perezida wa Leta
Zunze Ubumwe Za Amerika Bill Clinton muri Kaminuza
y’Abajezuwite yo muri Amerika yitwa George Town University)
“Ku muntu ureba ikirangantego cya Leta Zunze Ubumwe Za
Amerika abyitayeho, ni ikirango gihagarariye Umurimo w’Icyaha.
Ijambo ryavuzwe n’umujezuwite w’umuhanga mu bijyanye
n’ubumenyi mu bya politiki witwa Michael Novak, rigashyirwa
ahagaragara ku itariki 28/01/1989 mu kinyamakuru cy’abajezuwite
bo muri Amerika mu ngingo yiswe ‘Issue of America,’ ribivuga neza
mu buryo busobanutse ; yaravuze ati: ‘Abashinze Leta Zunze
Ubumwe Za Amerika bashakaga kubaka ‘gahunda nshya’ (novus
ordo) izaha umudendezo n’ubutabera abantu bose… Ihame
shingiro ry’iyi gahunda nshya (new order) ni icyaha
cy’inyokomuntu. Kubaka igihugu kigenewe abanyabyaha, kuva
ubwo, ni yo yabaye inshingano y’ingenzi… Ntacyo bimaze kubaka
gahunda ngengamibanire y’abakiranutsi. Abakiranutsi bariho ni
bake cyane. Kandi abo ntibishoboka kubana na bo !... Ku bw’iyo
mpamvu, gahunda ngengamibanire yose ifite akamaro ni
ishyiriweho rubanda nyamwinshi gusa, ari bo: abanyabyaha.’” F.
Tupper Saussy, Rulers of evil, p.224
Roma Itabonwa Nk’uko Iri
14
y’imiryango y’abatambyi b’ibigirwamana, yari izwi nk’ibigo
byeguriwe imana (z’abaroma), ni yo yayoboraga ibiro
bitandukanye by’ubutegetsi, uhereye ku bucamanza ukageza ku
bijyanye n’imyubakire, gusukura, gusana ibiraro (nta kiraro
cyashoboraga kubakwa hadatanzwe uburenganzira buvuye ku
muyobozi wa Roma Pontifex Maximus1), inyubako, insengero, inzu
z’ibitabashwa, aho kogera bidagadura (baths), imiyoboro y’amazi
y’imyanda, ibyambu, imihanda minini, inkuta nini zirinda imijyi,
no kugena imbibe z’amasambu.
Abatambyi (b’ibigirwamana) bayoboraga imirimo yo
gutunganya inzira z’abanyamaguru no gusana imihanda, ni bo
bagenzuraga ingengabihe n’uburezi by’urubyiruko. Abatambyi
(b’ibigirwamana) ni bo bagenaga agaciro n’ingano by’amafaranga.
Abatambyi (b’ibigirwamana) bizihizaga kandi bagata ibyangombwa
by’amavuko, bakayobora umubatizo (wo mu iyobokamana ryabo),
ubugimbi n’ubwangavu, bakayobora gahunda zo kweza abantu,
kwicuza ibyaha, ibyo gushyingirwa, ibyo gutandukana
kw’abashakanye (divorce), iby’abapfuye, ibyo gushyingura, ibyo
gucibwa (excommunication), guhindura uwapfuye umuntu
ushobora kwambazwa (canonization), gushyira umuntu ku rwego
rw’imana (deification), gushyira abana batagira ababyeyi mu
miryango (adoption), kuzamura umuntu mu ntera y’icyiciro
cy’ubuzima. Abatambyi (b’ibigirwamana) bayoboraga amasomero,
inzu ndangamurajye, bakagenzura ubutaka n’ubutunzi byeguriwe
imana zabo. Abatambyi (b’ibigirwamana) bandikaga amazina
y’ibihangano n’ibimenyetso (trademarks and symbols). Abatambyi
(b’ibigirwamana) bari bashinzwe amateraniro yo gusenga,
bakayobora ibirori, imikino, imyidagaduro. Abatambyi
(b’ibigirwamana) bandikaga amasezerano ahesha uburenganzira
1
Pontifex Maximus: Ni izina ry’abategetsi bayobora Roma, ryatangiye gukoreshwa n’umwami wa Roma Julius
Caesar muri 48 Mbere ya Kristo. Ubu iryo zina ni papa uryitwa kuko ari we uyobora Roma. Rulers of evil, p.6
15
ku mutungo, amasezerano y’umurajye, n’amasezerano yo
guhererekanya ibintu.
Mu kinyejana cya kane, kimwe cya kabiri cy’ubutaka na kimwe
cya kane cy’abaturage b’ubwami bwa Roma byari bifitwe
n’abatambyi b’ibigirwamana. Ubwo umwami w’abami Constantine
na sena ye bemeraga ubukristo nk’idini ryemewe ry’ubwami bwose,
impinduka zabaye ntaho zihuriye n’izimpinduramatwara.
Ubutunzi bwa babatambyi b’ibigirwamana bwahise bwitwa ko
bubaye ubw’itorero rya gikristo, n’abo batambyi bavuga gusa ko
babaye abakristo. Ubuyobozi bwakomerejeho nta guhagarara
cyangwa guhinduka. Ibigirwamana n’ibigirwamanakazi bya
gipagani byahawe amazina meza afitanye isano n’ubukristo.
Igishushanyo cyari hejuru y’ingoro “y’ikigirwamanakazi
cy’uburumbuke cyitwa Cybele n’ibindi bigirwamana,” cyitiriwe
“Bikiramariya n’abatagatifu bose.” Ingoro y’ikirwamana cyitwa
Apollo yahindutse urusengero rwa mutagatifu Apollinaris. Ingoro
y’ikigirwamana cya Mars yitiriwe uwahowe Imana mutagatifu
Martina.
Ibishushanyo by’ikigirwamana Apollo byabaga bizegurutswe
n’uruziga rw’umucyo byiswe ko ari Yesu, maze imisaraba
y’ibigirwamana Bacchus na Tammuz byemewe hose nk’ibigaragaza
ukubambwa [kwa Yesu]. Papa Leo wa 1 yatangaje ko “mutagatifu
Petero na mutagatifu pawulo” basimbuye Romulus na Remis
nk’abarinzi ba Rome. Iminsi mikuru ya gipagani na yo, yitiriwe
ubukristo. Itariki 25 Ukuboza – ari yo yizihizwagaho ivuka
ry’ibigirwamana bitandukanye, birimo nka Saturn, Jupiter,
Tammuz, Bacchus, Osiris, Mithras – byavuzwe ko ari yo tariki Yesu
yavutseho, kandi n’imihango yagendanaga na wo kunywa
bakishimisha bagatanga n’impano, iza guhindurwamo Noheri.
16
Guhindagura ukuri n’Ibyanditswe Byera kugira ngo babone
uko bashyira buri kiremwamuntu cyose munsi y’ubutware
bw’umutegetsi w’I Roma ni byo bita “Missionary Adaptation.”
(Kwisanisha n’aho ugeze). Ibi bisobanurwa nko guhindura
amahame y’ivugabutumwa ukayahuza n’iby’umuco w’aho ugeze
ugusaba, kugira ngo ibyo ubupapa bwifuza bigerweho
bitagonganye n’imitekerereze n’imikorere by’abantu kugira ngo
birinde impagarara zitari ngombwa.
Ubwo ni na bwo buryo Roma yakoresheje ku butegetsi
bw’abaturage ba Leta Zunze Ubumwe Za Amerika, ku buryo
badashobora gutekerteza ko Amerika iyoborwa na sisiteme
y’ubugaturika. Ariko kandi urebye amazina y’abayoboye Leta
Zunze Ubumwe Za Amerika uhita ubona ko ari ko bimeze.
Ariko hejuru y’ibyo byose, imbogamizi ikomeye kuri uku
kwisanisha n’imico y’abo basanze – yari Ibyanditswe Byera – ni
ukuvuga, Isezerano Rya Kera n’Isezerano Rishya, bizwi nka Bibiliya
Yera. Hafi y’igihe cyose Roma yamaze iyoborwa n’ubupapa,
habayeho urwango rukomeye hagati y’abapapa na Bibiliya, ari bo
bavugaga ko bahagarariye abemera Bibiliya.
Kurwanya Bibiliya
Buri muryango mugari wose w’abantu (society) uba ufite icyo
twakwita ibyanditswe byera. Ibyanditswe byera bya ba Kayisari b’I
Roma byari ubuhanuzi hamwe n’amabwiriza y’imihango byari
bikubiye mu buhanuzi icumi bwari bwarahanuwe n’abahanuzikazi
b’ibigirwamana byabo (Sibyllines) hamwe n’igitabo cyitwa Aeneid
(soma eniyedi) cyanditswe n’umusizi w’umuromani witwa Virgil.
Izo nyandiko (Sibyllines na Aeneid) zabaga zemerewe
gusomwa n’abatambyi b’ibigirwamana bonyine n’abandi bantu
bacye bo mu bakomeye. Abaturage bamenyaga ibyabaga bikubiye
17
muri izo nyandiko ari uko abo batambyi bamanutse
bakabibabwira. Ubwo Isezerano Rya Kera n’Isezerano Rishya
byemerwaga nk’Ibyanditswe Byera by’ubwami bwa Roma, na byo,
byeguriwe abihaye Imana bonyine. Hanyuma, hakurikijwe
umugenzo w’I Roma, abaturage bamenyaga ibyanditswe muri
Bibiliya ari uko babibwiwe nk’ubwiru bugenewe abihaye Imana ari
na bo babibabwiraga gusa. Ibi byakorwaga bityo, kubwo kurengera
[icyo bitaga] ubwami butagatifu bwa Roma. Kuko iyo abaturage
baramuka bagize ubumenyi bwa Bibiliya, bari kuvumbura ko
Pontifex Maximus (ni yo title ifitwe na papa nk’umuyobozi wa
Roma) atari umuyobozi wemewe wa gikristo. Mu kumenya ibyo,
ntibari kuba bacyongeye gupfukamira ubutware bwe. Ubwami
bwashoboraga kugwa. Ku bw’iyo mpamvu itorero gaturika ry’I
Roma ryisanze rigomba kuvanaho kwiga no gusoma Bibiliya.
Ariko kandi, mu duce dutanduka, aho Roma yatwaraga hari
amatsinda anyanyagiye y’abakristo bari bararinze Ibyanditswe
Byera babikomoye ku itorero rya mbere [ry’intumwa]. Kuri abo
bakristo Bibiliya yatangaga irarika rihoraho ryo gusabana
n’Umuremyi w’isanzure. Babeshwagaho n’ibyanditswe Roma yari
ifitiye ishyari. Mu kinyejana cya 13, ayo matsinda yariyongereye ku
buryo papa Geregori wa 9 yatangaje ko kwiga Bibiliya utabiherewe
uruhushya ari ubuhakanyi. Nyuma yaje guca iteka rivuga ko: “ari
inshingano za buri mugaturika wese gutoteza abahakanyi.” Mu
rwego rwo kugenzura uko iryo totezwa rigomba gukorwa,
yashyizeho urukiko rwa papa ruburanisha abahakanyi
(inquisition)…. Buri rubanza rwose rwaburanishwaga, igihano
cyabaga ari ukwicwa.
Gutangira Umurimo Kw’Abajezuwite
Ijambo “Abaporotesitanti” ryakoreshejwe bwa mbere mu
mwaka w’1529 ryerekeza ku mubare munini w’ibikomangoma
18
by’imigi 14, (myinshi muri yo yari iyo mu Budage), byanze
icyemezo cy’umwami w’abami Charles Habsburg washakaga
kubahatira kwemera “Iteka Ry’I Worms” (ryari iteka ry’umwami
ryo guca Martin Luther rikanateganya ibihano nk’ibyo k’umuntu
wese uzamufasha cyngwa uzamushyigikira ryashyizwe ahagaragara
kuwa 21/05/12521). Iri teka kandi ryategekaga imigi 300
yayoborwaga n’ibikomangoma kuyoboka idini Gaturika ry’I roma.
Ibyo bikomangoma byararyanze, ahubwo bisaba ko mu mwanya
waryo bizajya bigendera ku nyandiko y’ukwizera kwa Luteri izwi
nka “Augsburg Confession” (Guhamya Ukwizera kw’I Augsburg)
Iteka ry’I Worms n’inyandiko y’ukwizera kwa Luteri byatumye
abagaturika n’abaporotesitanti bamara imyaka 15 barebana
ay’ingwe. Hanyuma kuwa 13/12/1545, papa Pawulo wa 3 ahamagaza
impande zombie mu nama yabereye mu mugi wavugaga ikidage
wo mu majyaruguru y’ubutaliyani witwa Trent. Yabasezeranije
gukemura ibibazo mu nzira y’amahoro mu nama mpuzamadini.
Hashize amezi 4 mbere y’uko inama y’I Trent itangira imirimo
yayo, maze habanza gucibwa iteka rivuga ko ibitabo na Bibiliya
byahinduwe na Luteri, LeFevre, Zwingli, Calvin, n’abandi bantu
“batemewe,” byose uko byakabaye byari bibujijwe gukoreshwa
n’umuntu wese, kubera ko kubisoma byatezaga akaga gakomeye.
Maze abajezuwite batangira umurimo wabo…. (bari bamaze
gusa imyaka 11 bashinzwe na Ignace de Loyola, bamaze n’imyaka 5
bemewe na papa Pawulo wa 3 gukorera kiliziya gaturika) - {Rulers
of evil, p.55,56 (Abatware b’ikibi)} [Zari ingabo zambaye
umwambaro w’idini zahamagajwe na kiliziya gaturika kugira ngo
barwanye ubuporotesitanti aho buboneka hose].
19
Kubungabunga Imyemerere Ya Kiliziya Gaturika
Mu nama y’i Trent, nta cyajyaga guhagarika abajezuwite kuba
ari bo bagirwa abigisha b’Uburayi. Bakoresheje amafaranga
y’abami, ayavaga mu bucuruzi, hamwe n’ayatangwaga na kiliziya
gaturika, abajezuwite bubatse sisiteme y’uburezi yagutse cyane
n’ibigo by’amashuri. Nta mafaranga y’ishuri bakaga, ariko buri
munyeshuri wese w’umuhanga yarasuzumwaga ngo harebwe niba
afite ibyagombwa byafasha abajezuwite baramutse bamukoresheje.
… kuva ubwo umurimo w’ibanze w’abajezuwiti wabaye uwo
kwigisha…. Mu mwaka w’1556, bitatu bya kane by’abajezuwite
boherejwe mu bigo 46 by’abajezuwite kugira ngo bashyire mu
bikorwa gahunda yiswe «Kurwanya kwiga ukoreshe kwiga»
(Learning against Learning); iyo gahunda yari igamije kuvana
amahame y’ukuri kw’Ibyanditswe mu bwenge hakoreshejwe kwiga
amasomo y’ubuhanga bugezweho. Mu mwaka w’1749, ibyo bigo
byari bimaze kugera kuri 669, n’amaseminari 176, n’amazu 61 yo
kwigiramo, na kaminuza 24, byose byagenzurwaga n’abajezuwite.
Imiryango myinshi y’abaporotesitanti bohereje abana babo mu
mashuri y’abajezuwite, nubwo Maritini Luteri yari yarababuriye
mu mwaka w’1520, avuga ko «niba amashuri adashishikarira
kwigisha no kumenyereza urubyiruko rw ‘abanyeshuri Ibyanditswe
Byera, ayo mashuri azaba imiryango migari yo kujyana abantu i
Gihenomu.» Gahunda ngenderwaho (program) yo mu mashuri
y’abajezuwiti (yitwaga ratio studiorum mu kilatini), yatumaga
Ibyanditswe bititabwaho ku buryo bugaragara. Igice cya 4, ku
ngingo ya 351 y’itegekonshinga ry’abajezuwite ryashyizweho na
Ignace de Loyola, igaragaza amasomo agomba kwitabwaho:
«inyandiko z’abantu mu ndimi zitandukanye, indimi,
imitekerereze yo gushyira mu gaciro (logic), Imitekerereze ihanitse
y’abantu (philosophy), amasomo y’amahame agenga ibintu
20
ndengakamere (metaphysics), iyobokamana rihuza imitekerereze
y’abahanga no kwizera kwa gikristo (scholastic theology),
n’Ibyanditswe Byera. Kwigisho ayo masomo byagombaga
kubazinira umusaruro bifuzaga. Birasa nkaho kwigana imbaraga
isomo runaka muri ayo, byaterwaga n’icyo Uwiteka yabaga ashaka
kuko ni We ugenzura byose. Ingingo ya 366 muri rya
tegekonshinga, ku bw’imbabazi z’Imana yemeraga ko Ibyanditswe
Byera byigwa. Abanyeshuri bose bagombaga kwiga
ikilatini…[mbere y’uko biga andi masomo]. Ibyanditswe Byera
byigirwaga hamwe n’ikilatini cyangwa bikigwa nyuma. Nubwo
Ibyanditswe byagombaga kwigwa, ubusobanuro
bw’abaporotesitanti ntibwagombaga na gato guhabwa agaciro.
Dr James J. Walsh, wari umuyobozi ushinzwe abanyeshuri
muri kaminuza y’ubuvuzi ya Fordham yaranditse ati: «Gahunda
ngenderwaho (program) yo mu mashuri y’abajezuwite yaje
kwemerwa ku rugero rwo hejuru nka gahunda ngenderwaho
y’amashuri y’i Burayi muri rusange.» Nanone kandi Dr Walsh
yaravuze ati:
Ababyeyi bacu bashinze Repubulika ya Amerika,
ni ukuvuga itsinda ry’abantu banditse bakanasinya
itangazo ry’ubwingenge, bakayobora
impinduramatwara ya Amerika, kandi bakanandika
itegekonshinga rya Leta Zunze Ubumwe Za
Amerika… abenshi muri bo, bari barize mu mashuri
y’abakoloni cya ngwa ayandi nka yo yo hanze
y’igihugu… yakurikizaga… gahunda ngenderwa
y’imyigishirize y’abajezuwite (ratio studiorum). Ibi ni
ibintu abantu batigeze bitaho mu mateka yacu
y’uburezi bw’Amerika.
21
Muri gahunda ngenderwaho y’abajezuwiti (ratio studiorum)
hari hakubiyemo ibintu nk’imyidagaduro (entertainment),
guhimba amakinamico (dramatic production), kwandika inkuru
(composition), gutegura imbwirwaruhame (rhetoric), no kumenya
kuvuga neza (eloquence). Ayo masomo yafatanywaga n’imyitozo
yahimbwe na Ignace de Loyola yitwa «imyitozo ya roho» (spiritual
exercises2) kugira ngo babashe gushimangira amahame ya kiliziya
gaturika mu banyeshuri, agire imbaraga kuruta Ibyanditswe byera
n’amahame ya Giporotesitanti. Byaje kubyara gahunda
z’imyidagaduro yigaruriye abantu cyane yari izwi nka «Jesuit
Theatre». {Rulers of evil, p.65,66 (Abatware b’ikibi)}
[kimwe mu bintu bikomeye byakoreshejwe n’abajezuwite mu
kwigarurira imitima y’abantu, ni filime]. Imwe muri filime za
mbere zigaruriye ibitekerezo by’imbaga nyamwinshi muri Amerika
ni iyitwa “Cowboy” – yari igihangano cy’abajezuwite. Eusebio Kino,
umwe mu bakorewe ibibumbano bihagarariye leta ya Arizona mu
nzu y’inteko ishingamategeko ya Amerika, yari umwarimu
w’umujezuwite mu ishuri rikuru ryo mu Budage ryitwa Ingolstadt
ryo mu ntara ya Bavaria. Hagati y’umwaka w’1687 n’1711 Kino
yatangije ubworozi bw’amatungo magufi muri Leta ya Arizona
imwe mu zigize Leta Zunze Ubumwe Za Amerika. Ku bw’iyo
mpamvu yibukwa nk’ “Umubyeyi w’ubworozi bw’amatungo
magufi.” Mu gutekereza ku bikorwa bya Kircher3 na Kino, tubona
ikintu gitangaje: “Kino Cowboys,” mu buryo yerekwaga abantu,
yaranduye amahame y’ibyanditswe mu bantu bose bahururiga
kuyireba ibacengezamo ubutumwa bw’abajezuwite n’iyobokamana
rya kiliziya gaturika y’I Roma – bivuga ko kumenya no kumvira
Ibyanditswe Byera atari ngombwa mu gusobanukirwa inzira z’ikiza
2
Imyitozo ya roho (spiritual exercises): Ni uburyo bwahimbwe na Ignace de Loyola, aho umuntu yitegereza
ikintu cyangwa akagitekerezaho cyane kugeza ubwo agira amayerekwa.
3
Athenasius Kircher (1602-1680): Ni umujezuwite wahimbye isakazamajwi, n’igiterezo cya cyo gukora kamera
zifata amashusho.
22
n’ikibi, cyangwa mu gukora ibikwiriye umuntu akurikije
amategeko karemano.
Gukoresha filime na radio mu guhuza abakorerabushake
b’abagaturika n’abayobozi ba Roma yari intego nyamukuru ya
gahunda yiswe “Igikorwa Gaturika.” Iyo gahunda yafunguwe ku
mugaragaro mu mwaka w’1922 na papa Piyo wa 11, wari ufite abo
yaturiraga ibyaha (confessors) babiri, ari bo padiri Alissiardi na
padiri Celebrano, bombi b’abajezuwiti. Papa Piyo wa 11, ni we
mupapa wa mbere washinze radio ya Vatikani mu mwaka w’1931,
anashyiraho ibiro by’igihugu bishinzwe kugenzura amafilimi mu
mwaka w’1922…
Nyuma y’intambara ya 2 y’isi, mu kwezi kwa cyenda 1957, papa
Yohani wa 23 yahaye izo gahunda z’imyidagaduro y’abajezuwite
indi ntera ikomeye mu rwandiko yandikiye abasenyeri bose rwitwa
“Miranda prorsus” (Kureba imbere), aho yagize ati:
Abantu bagomba kugezwa aho buri wese
asabana na mugenzi we. Ibitekerezo byabo bigomba
kwerekezwa ku mibanire y’abantu. Tekinike
z’ubugeni (filime, radio, na televiziyo) zishobora
kugera kuri iyi ntego mu buryo bworoshye kuruta
ijambo ryanditse. Kiliziya Gaturika yifuza cyane ko
ubwo buryo bwakoreshwa mu gukwirakwiza no
guteza imbere buri kintu cyose gishobora kwitwa
kiza. Bitewe n’uko kiliziya igomba guhuriza hamwe
umuryango w’abantu wose, nk’uko ibikora, mu
murimo wayo yahawe n’ijuru, irebwa mu buryo
butaziguye n’iterambere ry’abantu bose.
Papa Yohani wa 23 yasabye ko ibiro by’igihugu bishinzwe
kunzura amafilimi byashinzwe na papa Piyo wa 11:
23
Byashingwa abantu bafite ubunararibonye mu
byo gukora amafilimi, isakazamajwi (soumd
broadcasting), na televiziyo, bakayoborwa
n’umupadiri utoranywa mu buryo bwihariye
n’abasenyeri… kandi turanasaba ko abarwanashyaka
b’indahemuka ku murimo wa gahunda y’Igikorwa
Gaturika [abajezuwite n’abo bakorana], bakwigishwa
uko bikwiriye, ku buryo bishimira gutera inkunga
ibyo biro bishinzwe kugenzura filime, n’ubushake
bwabo kandi bashyize hamwe.
Mu mwaka w’1964, papa Pawulo wa 6 yashimangiye neza
urwandiko rwa papa Yohani wa 23 n’iteka ryiswe “Inter mirifica”
(Mu bintu bitangaje), aho yavuze ati: “Ni uburenganzira kavukire
bwa kiliziya gukoresha no kwigarurira… itangazamakuru, sinema,
radio, televiziyo n’ibindi bimeze nka byo.” Yakomeje agira ati:
Inshingano ikomeye ku gukoresha neza uburyo
bwo guhuza imbaga nyamwinshi iri ku
banyamakuru, abanditsi, abakinnyi ba filime,
abahimbyi, abakora filime n’indirimbo (producers),
abashinzwe imurikabikorwa (exhibitors), abashinzwe
gukwirakwiza ibintu (distributors), abayobora
ibikorwa, abacuruzi, abanenga – abo bose, mu
ijambo rimwe, bafitanye isano no gukora no
gusakaza amakuru mu buryo ubwo ari bwo bwose…
Bafite ububasha bwo kuyobora inyokomuntu mu
nzira nziza cyangwa mu nzira mbi bakoresheje
amakuru batangaza n’igitutu bashyira ku bantu.
Bizaba ngombwa ko bagenzura ubukungu, politiki,
n’indangagaciro z’ubugeni mu buryo butabangamira
ikiza gihuriweho na benshi…
24
Imiterere y’ubutumwa bugomba kuba mu myidagaduro
yavuzweho muri kimwe mu bice by’iteka rya papa Pawulo wa 6 ko
bugomba kerekeza abantu ku “ibyabyeho, kugaragaza ikibi
hifashishijwe ubwo buryo nkoranyambaga hakongerwamo
n’amakabyankuru akwiriye, kugira ngo bifashe mu gusesengura
imiterere y’umuntu, no gufasha mu kugaragaza ikiza n’ikibi mu
buryo bwabyo buhebuje.” Batewe umwete n’iryo teka, abayobora
gahunda nkoranyambaga kuva mu mwaka w’1965 batangiye
gushyira imbaraga mu gushaka ko itegekonshinga ryashyigikira
ihame ryo “kuvuga icyo ushaka” ku buryo byajyaga kubashoboza
kuvuga ibyabayeho kera, kugaragaza uko ibintu bimeze, no
kwerekana ikibi mu buryo buteye imbere, bufite imbaraga zo
kwigarurira abantu, kubyutsa iruba, no gukurura abantu, nk’uko
tubona bimeze muri iki gihe, aho imyidagaduro yahindutse
nk’ikoranabuhanga ryereka abantu uko bakora ibibi. Biragaragara
neza ko bitayobora abantu ku kwishimira Ibyanditswe Byera. Ibi ni
ibintu bigaragaza imyidagaduro yo muri iyi minsi nk’intsinzi
y’umurimo w’abajezuwite. {Rulers of evil, p.70-73 (Abatware
b’ikibi)}
[Kimwe mu bihangano bya filime byigaruriye imbaga
y’abakristo, by’umwihariko abaporotesitanti, ni filime yakozwe na
Mel Gibson yitwa «The Passion of The Christ» iyo benshi bita
filime ya Yesu. (ariko ntabwo ari yo yonyine yakinnye ku buzima
bwa Yesu, hari n’izindi). Muri iyo filime, cya gisambo kihannye
kigaragara cyambaye mu ijosi ikintu kimeze nk’umudari utukura
ukoreshwa muri kiliziya gaturika, wo kugihesha uburenganzira
bwo kuvuganirwa na Bikiramariya kikajya mu ijuru kitanyuze muri
purigatori. Urugendo bakora berekeye aho Yesu n’ibyo bisambo
babambwe, rukurikiza neza umuhango w’Inzira y’Umusaraba wo
muri Kiliziya Gaturika n’amibukiro 5 y’ishavu ya rozari.] {Byakuwe
25
mu kigisho cya Prof. Walter J. Veith kitwa From Crete To Malta,
part 3 (Kuva i Kereti ujya i Melita, igice cya 3)}
«Mel Gibson yabwiye ikinyamakuru gisohoka kuri interinete
kitwa «Christianity Today» (Ubukristo b’iki gihe), amagambo
akurikira: «Natangajwe cyane n’uburyo abaporotesitanti bo mu
matorero y’ivugabutumwa bakiriye iyi filime nta kuzuyaza,
kurusha irindi tsinda ryose ry’abakristo. Ikintu gituma birushaho
kuntangaza ni uko iyi filime yerereza Bikiramariya cyane… uwo
Mel Gibson avuga ko afatanije na Kristo umurimo w’ubuhuza
n’uwo gucungura.» (David Neff. «Mel, Mary, and Mothers,»
christianitytoday.com, 20/02/2004)
26
wafatwaga nk’uwize yabaga ari umuntu ufite ubumenyi mu bintu
bitandukanye by’isi, ugendana n’ibigezweho mu by’imyidagaduro,
kandi akaba atita ku Byanditswe Byera. Gusohora abanyeshuri
bafite ibyo sisiteme y’uburezi y’abajezuwite isaba ni yo yabaye
intego y’uburezi bwo muri iki gihe, batitaye ku kiguzi kiremereye
cyo kudaha agaciro Ibyanditswe Byera, (nk’uko Luteri yabitanzemo
umuburo, kandi bigashimangirwa n’ubwicanyi bwabereye I
Columbine muri Amerika mu 1999, ayo mashuri yamaze
guhinduka “imiryango migari y’I Gihenomu”). Gahunda
y’abajezuwite y’imyidagaduro (Jesuit theatre) n’imyitozo ya roho,
mu itangira ryabyo byari bigendereye kuzana abantu bose munsi
y’ubutware bwa papa binyuze mu kwigarurira amarangamutima
yabo. Ibi ni byo bikorwa ubu binyuze mu kwigaragaza kuzuye
kw’imbuga nkoranyambaga zo muri iki gihe (Facebook, Whatsapp,
Twitter, Instagram, n’izindi).
Umugambi ukomeye wo kurwanya Ibyanditswe wanashyizwe
mu bikorwa hakoreshejwe guca intege amasomo amwe afite aho
ahuriye n’urufatiro rw’Ibyanditswe Byera: nk’indimi, ubumenyi,
n’amateka. Ubushakashatsi bwakozwe n’Ishyirahamwe Ry’Igihugu
Ry’Abize (scholars) ryo muri Leta Zunze Ubumwe Za Amerika
hamwe n’Icyegeranyo cy’umwaka kigaragaza uko amashuri yo muri
Amerika akurikirana (World Report’s annual listing of “America’s
Best Colleges”) (yaba amashuri yigenga cyangwa aya leta),
bagaragaje imibare iteye inkeke. Mu mwaka w’1914, hafi amashuri
yose yasabaga ko abayigamo bagomba kwiga icyongereza; bigeze
mu mu 1964 imibare yerekanaga ko 86% by’amashuri ari yo
yasabaga abayigamo ko bagomba kwiga icyongereza; mu 1996 yari
36%. Mu 1914, 82% by’amashuri akomeye na za kaminuza
byasabaga ababyigamo ko bagomba kwiga imibare; mu 1964 byari
bigeze ku kigero cya 36% gusa; mu 1996 byari biri ku kigero cya
12%. Mu 1914, 1939 no mu 1964, hejuru ya 70% by’amashuri
27
yasabaga byibura isomo rimwe mu masomo y’ubumenyi kamere
(natural sciences); uwo mubare wagiye hasi ugera kuri 34% mu
1996. Mu 1914, 75% y’ibigo by’amashuri byasabaga ko abanyeshuri
bagomba kwiga indimi, mu 1939 no 1964 biba 50%. Uyu munsi, nta
kigo na kimwe mu bigo by’amashuri bikomeye rigisaba ko
abanyeshuri bagomba kwiga indimi. Ibigo by’amashuri byinshi byo
muri iki gihe biri gusohora abanyeshuri bafite ubumenyi buke
bw’amateka cyangwa batabufite na gato. Mu 1914, 90% by’amashuri
y’ikitegererezo muri Amerika yasabaga ko abanyeshuri bagomba
kwiga amateka; mu 1939 no mu 1964, 50% by’ayo mashuri
yarabisabaga; bigeze mu 1996, ishuri rimwe gusa mu mashuri 50
akomeye ni ryo ryasabaga ko abanyeshuri biga amateka. Ahari mu
minsi izaza, birashoboka ko abanyamateka bazaba bariho, ari
abayakunda gusa bazaba bariyiyigishije, babandi bagenzura
ahahise kugira ngo basobanukirwe n’igihe bagezemo, kandi
batagubwa gitumo n’ahazaza hagasanga batiteguye.
Imyumvire ya Amerika yamaze kwigarurirwa
n’abarwanashyaka ba kiliziya gaturika (abajezuwite), mu gihe
iminsi yumva igasobanukirwa n’akaga umuntu arimo isa n’iyamaze
gucibwa. Umugabane munini w’ibinyura mu bitangazamakuru,
yaba televiziyo, radiyo, ibinyamakuru, filime, aho bakorera ibirori
(stage), cyangwa interinete, byose bikurikiza umurongo
ngenderwaho wo kwigisha abantu washyizweho n’abajezuwite
(ratio studiorum). Ibigo by’abajezuwite ntibikiri ibigo bisaba
uruhushya rwo gutangira gukora; ahubwo byahindutse
nk’umugabane ugize ubuzima bwacu bwa buri munsi, binyuze mu
mafilime, ahacururizwa ibintu bitandukanye, ibigo by’amashuri,
ingo zacu, n’ibiterezo byacu, [byose bigendera ku murongo
washyizweho n’abajezuwite maze ugakurikirwa n’abantu benshi,
baba babizi cyangwa batabizi]. Imibereho y’ikiremwamuntu
yahindutse nk’imyitozo ya roho, abantu bakoreshwa n’abayobozi
28
b’amadini, bazi kugenza amarangamutima y’abantu uko bashaka.
{Rulers of evil, p.73-74 (Abatware b’ikibi)}
ABAJEZUWITE
[Amagambo akurikiyeho, kuva ku kadirishya (#)
kugeza ku kandi, aboneka mu cyigisho cya mbere
cyo mu gitabo kitwa “Vatican Assassins”
bisobanura “Abicanyi b’I Vatikani” cyanditswe na
Eric Jon Phelps. Ibyo twahinduye mu kinywarwanda
ni ibiri kuri paje 88-90, 90-95, 97-107]
I. UMUGAMBI W’ABAJEZUWITE N’INDAHIRO YABO
#Umugambi w’itsinda ry’abajezuwite, ryashinzwe na Ignace de
Loyola mu mwaka w’1534 rikemererwa gukorera muri kiliziya
gaturika na Papa Pawulo wa 3 ku itariki 27/09/1540, abihamishije
iteka yise “Regimini militantis Ecclesiae” bisobanura “Ubuyobozi
bw’itorero riri ku rugamba,” ni ukurimbura buri kintu cyose
kiranga umugambi ukomeye w’Uwiteka w’Ubugorozi bwa
Giporotesitanti bwatangijwe na Maritini Luteri mu mwaka w’1517.
Uwo murimo abajezuwite bawita “The Counter-Reformation”
bisobanura “Ikumirabugorozi.”
Mu gushaka kurimbura Ubugorozi bwa Giporotesitanti,
Abajezuwite Babyiyeguriye (The professed Jesuits), nyuma
y’imyaka cumi n’itanu bari mu ishuri n’imyaka mirongo itatu
n’umwe bakorera umuryango wabo, biyeguriye ubwabo gukorera
uwo muryango babihamishije indahiro izwi nk’“Isezerano rya
Kane.” Mu by’ukuri, Abajezuwite benshi ntabwo baba bari muri
uru rwego rw’abitwa “The Professed Jesuits” (ni ukuvuga
Abajezuwite Babyiyeguriye), bityo ntabwo baba barigeze binjizwa
mu buryo bwuzuye mu bibi by’uyu muryango (bamenyaho igice).
29
Juan de Palafox, wari Musenyeri wa Los Angeles, Mexico, mu
ibaruwa yandikiye Papa Innocent wa 10 mu mwaka w’1647,
yaranditse ati:
“Ariko Abajezuwite bonyine, bihisha mu mwijima babishaka,
kandi uwo mwijima ntabwo abalayiki bemerewe na gato
kuwinjiramo, ndetse uwo mwambaro ubatwikiriye nta nubwo
ukingurirwa benshi mu bagize uwo muryango w’Abajezuwite. Hari
umubare munini w’Abajezuwite bakoze amasezerano atatu, ariko
batigeze bakora Isezerano Rya Kane, bityo bakaba badashobora
kwigishwa mu buryo bwuzuye ibirebana n’amahame yabo nyakuri,
inzego zigize uwo muryango n’ibyo abagize uwo muryango
bemerewe gukora byose; iri banga, ku rundi ruhande, nk’uko ubizi
Nyirubutungane, rizwi n’umubare muto, kandi ikindi cyose gifite
umwihariko kimenywa gusa n’Abayobozi bo hejuru hamwe
n’Umujenerali [uyobora abajezuwite].” The Black Pope, p. 474
Ku bijyanye n’Isezerano rya kane, rikorwa n’abatarenze kabiri
ku ijana (2%) by’abajezuwite, umubikira witwa M. F. Cusack mu
gitabo yanditse mu mwaka w’1896 cyitwa “The Black Pope”
(bisobanura Papa Wirabura) yanditse amagambo akurikira:
“Umujezuwite ntiyemerewe gukora isezerano rya nyuma
ryuzuza ayandi [Indahiro y’Ikirenga y’Isezerano rya Kane]
ataruzuza imyaka mirongo ine n’itanu y’ubukuru. Ku bw’iyo
mpamvu hariho abajezuwite bacye gusa bari kuri urwo rwego muri
uwo muryango (The Professed Jesuits) … Kugira ngo akore
Isezerano rya Kane umujezuwite agomba kuba amaze imyaka
mirongo itatu n’umwe muri uwo muryango, bityo umujezuwite
utarinjiye muri uwo muryango (novitiate) akiri muto, agomba
kuba arengeje cyane imyaka ijyenwe mbere y’uko akora isezerano
rya nyuma. Naho ubundi, mbere y’uko icyo gihe kigera aba ari
inkoreragahato y’umuyobozi we (Superior General), ushobora
30
kumukuraho abishatse, cyangwa akamugumana niba ari byo
bimushimishije. Aba agomba kumera nk’umurambo uri mu
biganza by’umuyobozi we …” The Black Pope, p. 474
Indahiro yose y’abajezuwite yashyizwe ahagaragara mu mwaka
w’1883, iteye mu buryo bukurikira:
II. UMUHANGO WO KWAKIRWA N’INDAHIRO Y’IKIRENGA
Y’ABAJEZUWITE
[Iyo umujezuwite wo ku rwego rwo hasi agiye kuzamurwa mu
ntera y’ubuyobozi, ajyanwa mu kigo kibamo abajezuwite mu
cyumba basengeramo (chapel), ahantu haba hari abantu batatu
gusa cyangwa abandi barengaho, Umuyobozi mukuru agahagarara
kuri alitari. Iruhande rwe hagahagarara abihaye Imana babiri,
umwe iburyo undi ibumoso; umwe muri abo bihaye Imana aba
afite ibendera ry’umuhondo n’umweru, ari yo mabara y’ubuPapa;
undi aba afite ibendera ry’umukara n’inkota n’umusaraba utukura
uba uri hejuru y’umutwe udafite inyama n’amagufka abiri akoze
ikimenyetso cy’umusaraba (skull and crossbones), hamwe
n’inyuguti INRI, munsi y’izo nyuguti handitse ngo IUSTUM
NECARE REGES IMPIOS (mu cyongereza aya magambo asobanura
ngo: It is just to exterminate or annihilate impious or heretical
Kings, Governments or Rulers, ari byo mu kinyarwanda bisobanura
ngo: Ni igikorwa cy’ukuri gutsemba no kurimbura abami
b’abapagani cyangwa b’abahakanyi, guverinoma cyangwa
abategetsi). Hasi haba hari umusaraba utukura aho ugiye
kuzamurwa mu ntera apfukama. Umuyobozi we mukuru
amuhereza umusaraba uriho ishusho y’umuntu ubambye,
akawufata mu kuboko kw’ibumoso maze akawushyira ku mutima
we, kandi umuyobozi we anamwerekezaho inkota, akayifata mu
bugi bwayo maze umutwe wayo akawushinga ku mutima we,
31
umuyobozi we aba akiyifashe ikirindi cyayo, maze agatangira
kumubwira.]
UMUYOBOZI MUKURU [AVUGA AMAGAMBO AKURIKIRA:]
Mwana wanjye, kugeza ubu wigishijwe kwiyoberanya: kuba
umugaturika w’I Roma mu bagaturika b’I Roma, ndetse no kuba
umutasi muri bene so; kutagira umuntu wiringira, no kutagira
umuntu n’umwe wizera. Wigishijwe kuba umugorozi mu bagorozi;
kuba umuhigeno 4 mu bahigeno; kuba umukaluvinisite mu
bakaluviniste 5 ; muri rusange kuba umuporotesitanti mu
baporotesitanti; ugatuma bakugirira icyizere ku buryo ugera n’aho
ubwiriza ku ruhimbi rwabo, kandi ukamagana wivuye inyuma
iyobokama ryacu ritagatifu na Papa; ndetse ukamanuka hasi cyane
kugeza n’ubwo uhinduka umuyahudi mu bayahudi, kugira ngo
ubashe gukusanya amakuru yose yagirira akamaro umuryango
wawe (abajezuwite) nk’umusirikare mwiza wa Papa.
Wigishijwe kubiba rwihishwa imbuto z’ishyari n’urwango mu
miryango y’abantu (communities), mu ntara n’ibihugu byari biri
mu mahoro, maze ukabashora mu bikorwa by’amaraso, bizana
intambara hagati yabo, no kurema impinduramatwara n’intambara
z’abaturage mu bihugu byari bifite ubwigenge n’amajyambere,
ugakwirakwiza ibigendanye n’ubugeni (arts) n’ubumenyi mu bya
siyansi kandi ukishimira imigisha y’amahoro. Wigishijwe kujya ku
mpande zombi z’abahanganye no gushyikirana mu ibanga na
mwene so w’umujezuwite, ushobora kuba afite inshingano ku
ruhande rumwe rw’abahanganye, ariko mu bigaragara ugakomeza
kurwanya urwo ruhande arimo; kugira ngo ku musozo
w’amakimbirane kiliziya abe ari yo ibyungukiramo, biturutse ku
byemezo byafashwe mu cyo gusinya amasezerano y’amahoro,
4
Huguenots: Ni abaporotesitanti bo mu gihugu cy’Ubufaransa babayeho kuva mu kinyejan cya 16.
5
Calvinists: Ni abaporotesitanti bakomotse ku umugorozi w’umufaransa witwa Jean Calvin
32
kandi kugira ngo iherezo ryabyo rigaragaze ko ari twe dufite
imbaraga (the end justifies the means).
Wigishijwe inshingano yawe nk’umutasi, yo gukusanya
imibare (statistics), ibimenyetso n’amakuru ushobora kubona mu
bubasha bwawe ubivanye ahantu hashoboka hose; wigishijwe
kwigarurira icyizere cy’imiryango y’abaporotesitanti n’abahakanyi
ba buri rwego na buri mico, no kwigarurira icyizere cy’abacuruzi,
abanyamabanki, abanyamategeko, mu bigo by’amashuri na za
kaminuza, no mu nteko zishinga amategeko n’inzego zifata
ibyemezo, no mu nzego z’ubucamanza n’inama z’ibihugu, no “kuba
byose kuri bose,” ku bw’inyungu za Papa, ari we tubereye
abagaragu kugeza dupfuye.
Wahawe inyigisho zose kugeza ubu nk’umutangizi (novice),
nk’umupadiri mushya (neophyte), kandi wakoze nk’umwunganizi
(coadjutor), ukora nk’uwaturirwa ibyaha by’abantu (confessor)
n’umupadiri, ariko ntiwigeze uhabwa ibicyenewe byose kugira ngo
ube umuyobozi mu ngabo za Loyola zikorera Papa. Ugomba
gukora mu gihe nyacyo nk’igikoresho no gukora nk’ushyira mu
bikorwa amabwiriza y’abayobozi bawe bakuru [nk’uko byagenze
mu iyicwa rya Cornelius Jansen (1585-1638), wari Musenyeri wa
Ypres (soma ipure), mu Buholande, akaba n’uwashinze imyizerere
yitwa Jansenism, wari umugaturika w’I Roma wangaga cyane
abajezuwite maze yicwa n’uburwayi butunguranye – bitewe
n’uburozi yahawe mu kinyobwa – ku itariki 06/05/1638 apfa akiri
muto ku myaka mirongo itanu n’itatu] kubera ko nta n’umwe
ushobora kuyobora hano atarahamishije ibikorwa bye amaraso
y’umuhakanyi; kuko “amaraso atavuye nta muntu ushobora
gukizwa.” Bityo, kugira ngo ube umukozi ukwiriye umurimo wawe
kandi wizere agakiza kawe nta gushidikanya, hejuru y’amasezerano
33
yo kumvira umryango wakoze no kubaha Papa, uzajya usubiramo
ibyo ndi buvuge:
INDAHIRO Y’IKIRENGA Y’ABAJEZUWITE
(YOSE UKO YAKABAYE)
Njyewe, (Amazina y’ugiye kurahira), ubu, imbere y’Imana
Ishoborabyose, Bikiramariya uhiriwe, nyirihirwe Malayika
ukomeye Mikayeli, nyirihirwe Mutagatifu Yohana Umubatiza,
Intumwa zera Mutagatifu Petero na Mutagatifu Pawulo
n’abatagatifu bose n’ingabo zera zo mu ijuru, n’imbere yawe
mubyeyi wanjye wa roho, Umuyobozi Mukuru w’Umuryango
w’Abajezuwite (the Superior General of the Society of Jesus),
washinzwe na Ignace de Loyola, ku buyobozi bwa papa Pawulo wa
gatatu, ukaba ugikomeje na bugingo n’ubu, ndahiye inda ya
Bibikiramariya, nyina w’Imana, n’inkoni y’ubutware ya Yezu Kristu,
nsezeranye kandi nemeye ko, Nyirubutungane Papa ari mu cyimbo
cya Kristu akaba ari na we mutwe rukumbi wa kiliziya gaturika ari
na yo kiliziya y’abemera ku isi yose; kandi ko ku bw’imfunguzo zo
gukinga no gukingura, Umukiza wanjye Yezu Kristu yahaye
Nyirubutungane, afite ububasha bwo kuvanaho abami
b’abahakanyi, ibikomangoma, ubutegetsi, repubulika na za
guverinoma, kuko ziba zinyuranije n’amategeko iyo atari we
wazemeje bityo zikaba zishobora kurimburwa nta mpungenge.
Bityo, nzakoresha imbaraga zanjye zose mu kurwanirira iri hame
no kurwanirira uburenganzira n’imigezo bya Nyirubutungane,
ndwanya abihaye ubutware bitandukanije na papa b’abahakanyi
cyangwa ubutegetsi bwa Giporotesitanti ubwo ari bwo bwose,
cyane cyane Itorero ry’abakomotse kuri Luteri (Lutherans) ryo mu
Budage, Ubuholande, Danimarike, Suwede na Noruveje, hamwe
n’ubutegetsi n’amatorero yo mu Bwongereza na Ecosse,
n’amashami yayo ari muri Irelande n’ayo ku mugabane w’Amerika
34
n’ahandi hose; n’abandi bantu bose biha ubutware n’abahakanyi,
bakarwanya Itorero Ritagatifu ry’I Roma ari ryo Nyina w’ayandi
madini. Nitandukanije kandi mpakanye kubaha umwami wese
w’umuhakanyi, igikomanagoma cyangwa leta yitwa iya
Giporotesitanti cyangwa abantu bose batemera ububasha bwa papa
bwo gutegeka ibihugu (Liberals), mpakanye kumvira itegeko ryabo
ryose, n’abanyamategeko babo n’abayobozi babakorera.
Nemeye kandi ko amahame y’amatorero y’Ubwongereza na
Ecosse, Abakaluviniste, Abahigeno n’abandi bose bitwa
Abaporotesitanti n’abatemera ububasha bwa papa bwo gutegeka
ibihugu, ko ayo mahame aciriweho iteka, kandi ko n’umuntu wese
utazarwanya ayo mahame aciriweho iteka.
Nemeye kandi ko, nzafasha, nkunganira kandi nkaha inama
abakozi bose ba Nyirubutungane aho nzaba ndi hose, mu Busuwisi,
mu Budage, mu Buholande, muri Danimarike, muri Suwede, muri
Noruveje, mu Bwongereza, muri Irelande, cyangwa Amerika,
cyangwa mu bundi bwami cyangwa akrere nzangeramo kose, ko
nzakora uko nshoboye nkarimbura amahame y’Abaporotesitanti
b’abahakanyi n’ay’abatemera ububasha bwa papa bwo gutegeka
ibihugu, kandi nkasenya ububasha bwabo, bwaba ubw’ubutegetsi
cyangwa ubundi bwose.
Nsezeranye kandi nemeye ko, nubwo mbibujijwe, nzigira
nk’umwizera mu itorero iryo ari ryose ry’abahakanyi, ku bwo
guteza imbere inyungu za Kiliziya yabyaye andi madini, no kubika
ibanga no guhishira buri gihe imigambi n’inama by’abakozi ba
kiliziya mu gihe mbimenyeshejwe, no kutamena ibanga haba mu
buryo buziguye cyangwa butaziguye, haba mu magambo cyangwa
mu nyandiko mu buryo ubwo ari bwo bwose; ahubwo ko nzashyira
mu bikorwa ibyo nzategekwa byose na we, mubyeyi wanjye wa
roho, cyangwa undi wese wo muri uyu muryango mutagatifu.
35
Nsezeranye kandi nemeye ko, nta gitekerezo cyangwa
ubushake bwanjye nzagira, cyangwa ikindi kintu cyose nakwibwira
ubwanjye, ahubwo ko nzumvira nta kujijinganya buri tegeko ryose
nzahabwa n’abayobozi banjye bakuru mu gisirikare cya Papa n’icya
Yezu Kristu. [nzumvira nk’umurambo (perinde ac cadaver)].
Nemeye kandi ko nzajya mu gice cyose cyo ku isi nshobora
koherezwamo, mu turere dukonja two ku mpera ya ruguru y’isi,
mu mucanga wotsa wo mu butayu bw’Afurika, cyangwa mu
mashyamba y’inzitane yo mu Buhinde, mu bihugu byateye imbere
byo mu Burayi, cyangwa mu mashyamba ateye ubwoba yo muri
Amerika, ntijujuta kandi ntitotomba, kandi nzaganduka mu byo
nzabwirwa byose.
Ikindi kandi, nsezeranye kandi nemeye ko, mu gihe mbonye
uburyo, nzateza intambara zitarangwamo imbabazi na mba, haba
mu ibanga cyangwa ku mugaragaro, zo kurwanya abahakanyi bose,
Abaporotesitanti n’abantu bose batemera ububasha bwa papa bwo
gutegeka ibihugu, nkurikije amabwiriza mpabwa, nzabarimbura
kandi mbatsembe ku isi yose; kandi ntabwo nzita ku myaka,
igitsina cyangwa uko umuntu ameze; nzamanika mu mugozi,
ntwike, njugunye, nteke mu mazi ashyushye, nkure uruhu ku
mibiri, ntanyaguze kandi mpambe ari bazima abo bahakanyi babi,
nshwanyuze ibifu n’inda z’abagore babo kandi nkubite imitwe
y’abana babo ku nkuta, kugira ngo ndimbure burundu ubwoko
bwabo bubi. Kandi mu gihe ibyo bidashobora gukorwa muri ubwo
buryo, nzakoresha uburozi mu ibanga, kubanigisha umugozi,
ubugi bw’inkota cyangwa isasu, ntitaye ku cyubahiro, urwego, izina
ry’icyubahiro, ububasha bw’umuntu cyangwa abantu, uko baba
bameze kose muri ubu buzima, baba bakorera za leta cyangwa
bikorera, nzabikora nkurikije amabwiriza nshobora guhabwa
36
n’umukozi wese wa Papa cyangwa Umuyobozi mukuru
w’Umuryango w’Ukwemera Gutagatifu w’Abajezuwite.
Mu rwego rwo gushimangira ibyo ndahiriye, ari byo neguriye
ubuzima bwanjye, roho yanjye n’imbaraga zanjye zose, nkoresheje
iyi nkota mpawe nonaha, ndandikisha izina ryanjye amaraso yanjye
bwite, nk’igihamya cy’ibyo niyemeje; kandi nintasohoza ibyo
niyemeje cyangwa nkagaragaza intege nke mu kubisohoza,
abavandimwe n’ingabo bagenzi banjye mu gisirikare cya Papa
bazankate ibiganza n’ibirenge, bankate n’ijosi kuva ku gutwi
kugeza ku kundi, bafungure inda yanjye batwikishe aside ibiyirimo
byose, hamwe n’ibihano byose bishobora kungeraho hano ku isi
kandi na roho yanjye izababazwe n’abadayimoni mu muriro
utazima by’iteka ryose!
Ibyo ndahiriye byose, njyewe (Amazina y’ugiye kurahira), mbirahiye
mu izina ry’ubutatu buhire n’amasakaramentu mahire, ayo ngiye
kwakira nonaha, ko nzakora ibyo niyemeje kandi ko nzirinda
kunyuranya na byo; kandi ndasaba ingabo zose zuje ubwiza zo mu
ijuru kumbera abahamya ko kubahiriza iyi ndahiro ari wo
mugambi wanjye nyakuri.
Mfashe isakaramentu rihire kandi ritagatifu kurusha ayandi
rya ukarisitiya nk’igihamya cy’ibyo ndahiriye, kandi nzakomeza
kubihamya ntyo, hamwe n’izina ryanjye nandikishije iyi nkota
nyikojeje mu maraso yanjye bwite kandi mbishyiriraho
ikimenyetso imbere y’uyu muryango mutagatifu (abajezuwite).
[Iyo ibyo birangiye urahira yakira ukarisitiya ayihawe
n’umuyobozi we mukuru akanandika izina rye aryandikishije
agasongero k’inkota yakojeje mu maraso ye bwite ayavanye hejuru
y’ahaba umutima.]
37
UMUYOBOZI MUKURU [ARONGERA AKAVUGA AMAGAMBO
AKURIKIRA:]
Noneho ubu, urahagurukira ku birenge byawe maze
nkwigishirize muri Gatigisimu 6 ibintu by’ingenzi bizagufasha
kumenyana n’umujezuwite wese wo kuri uru rwego.
Bwa mbere, wowe, nk’Umufurere w’umujezuwite, hamwe
n’undi mugenzi wawe muzakora ikimenyetso cy’umusaraba nk’uko
undi mugaturika w’I Roma wese yabikora; hanyuma umwe akore
ikimenyetso cy’umusaraba akoreshe amaboko ku gice cyegereye
ibiganza, abikore ibiganza bye birambuye, undi mu kumusubiza
akore ikimenyetso cy’umusaraba akoresheje ibirenge bye, kimwe
hejuru y’ikindi; uwa mbere ashyira urutoki rwe rwa
mukubitarukoko (urwa kane uhereye ku gahera) rw’ikiganza
cy’iburyo akarushinga mu kiganza cy’ibumoso, undi agashyira
urutoki rwa mukubitarukoko rw’ikiganza cy’ibumoso mu kiganza
cy’iburyo; hanyuma uwa mbere akore uruziga ku mutwe we
akoresheje ikiganza cy’iburyo; maze undi akore ku mubiri we
munsi y’umutima akoresheje urutoki rwa mukubitarukoko
rw’ikiganza cy’ibumoso; hanyuma uwa mbere akoresheje ikiganza
cy’iburyo afata mu ijosi ry’undi, maze akamera nk’ukatisha inkota
kuva hejuru kugeza ku gifu n’inda abikorera kuri mugenzi we.
Maze uwa mbere avuge ati “Iustum;” undi asubize ati “Necare;”
hanyuma uwa mbere avuge ati “Reges.” Undi asubize ati “Impios.”
(Mu cyongereza bisobanura: It is just to exterminate or annihilate
impious or heretical Kings, Governments or Rulers, ari byo mu
kinyarwanda bisobanura ngo: Ni igikorwa cy’ukuri gutsemba no
kurimbura abami b’abapagani cyangwa b’abahakanyi, guverinoma
cyangwa abategetsi). Maze uwa mbere yereke mugenzi we
agapapuro gahinnye mu buryo bwihariye, inshuro enye, maze undi
6
Gatigisimu ivuzwe hano ntabwo ari gatigisimu isanzwe y’abagaturika ahubwo ni Gatigisimu yihariye
y’abajezuwite bakoze isezerano rya kane ry’indahiro y’ikirenga.
38
agace guhera hejuru kugera hasi; mu kugafungura, izina “JESU”
riboneka ryanditse inshuro eshatu ku mutwe no ku mpera ebyiri
z’umusaraba. Hanyuma y’ibyo, muzabwirana ibibazo n’ibisubizo
bikurikira:
Ikibazo: Uturuka he?
Igisubizo: Ku nkombe za Yorodani, I Kaluvari, ku
gituro gitagatifu, bwa nyuma nturuka I Roma.
Ikibazo: Witondera iki kandi urwanirira iki?
Igisubizo: Ukwemera gutagatifu.
Ikibazo: Ukorera nde?
Igisubizo: Umubyeyi utunganye w’I Roma, Papa,
na Kiliziya Gaturika y’I Roma ku isi yose.
Ikibazo: Ni inde ukuyobora?
Igisubizo: Umusimbura wa Mutagatifu Ignace de
Loyola, washinze Umuryango w’Abajezuwite cyangwa
abasirikare ba Yezu Kristu.
Ikibazo: Ni inde wakwakiriye?
Igisubizo: Umusaza ukwiriye icyubahiro w’imvi
z’uruyenzi.
Ikibazo: Gute?
Igisubizo: Yampaye inkota itari mu rwubati
rwayo, mfukama ku musaraba munsi y’ibendera rya
Papa n’iry’Umuryango wacu mutagatifu.
Ikibazo: Wararahiye?
Igisubizo: Nararahiye, narahiriye kurimbura
abahakanyi na leta zabo n’abategetsi babo, ntitaye ku
myaka, igitsina cyangwa uko umuntu ameze.
Nkumvira nk’umurambo nta gitekerezo cyanjye
39
cyangwa ubushake bwanjye bwite, ahubwo nkumvira
abayobozi banjye bakuru mbikuye ku mutima mu
bintu byose nta kujijinganya cyangwa kwitotomba.
Ikibazo: Ibyo uzabikora?
Igisubizo: Yego nzabikora.
Ikibazo: Ugenda ute?
Igisubizo: Mu bwato bwa Petero w’umurobyi.
Ikibazo: Ugenda werekeye he?
Igisubizo: Mu bice bine by’isi.
Ikibazo: ugenda ufite uwhe mugambi?
Igisubizo: Wo kumvira amategeko ya Jenerali7
wanye n’abayobozi banjye bakuru no gushyira mu
bikorwa ubushake bwa Papa kandi nkuzuza neza ibyo
nsabwa n’indahiro yanjye.
Ikibazo: Nuko jya mu isi yose, maze wigarurire
ibihugu byose mu izina rya Papa. Umuntu wese
utazamwemera nk’uri mu cyimbo cya Yezu
n’umusimbura we hano ku isi, uzamuvume kandi
umurimbure.
(Indahiro nk’iyi ishobora kuboneka mu gitabo cyitwa
“Subterranean Rome” cyanditswe na Carlos Didier, cyahinduwe
gikuwe mu Gifaransa gishyirwa ahagaragara I New York mu mwaka
w’1843. Iyi ndahiro ishobora no kuboneka mu isomero ry’Inteko
Ishinga amategeko ya Leta Zunze Ubumwe (Library of Congress),
kuri nimero 66-43354 (Catalog Card Number)).
Igice cy’indahiro y’ikirenga y’Abajezuwite cyashyizwe ahagaragara
mu mwaka w’1981 na Dr Alberto Rivera, wahoze ari Umujezuwite
7 Umuyobozi mukuru w’abajezuwite ku isi aba afite title ya jenerali. Bamwita “Superior General”
40
wabyiyeguriye (Professed Jesuit) wari warageze ku rwego rwo
kurahira iyi ndahiro (nyuma akaza kwizera ubutumwa bwiza akaba
umuporotesitanti), ivuga itya:
UMUHANGO WO KWAKIRWA N’INDAHIRO Y’IKIRENGA
Y’ABAJEZUWITE
(Ihabwa umujezuwite wo ku rwego ruto iyo agiye kuzamurwa ku
rwego rw’ubuyobozi)
Umuyobozi Mukuru avuga amagambo akurikira:
Mwana wanjye, kugeza ubu wigishijwe kwiyoberanya: kuba
umugaturika w’I Roma mu bagaturika b’I Roma, ndetse no kuba
umutasi muri bene so; kutagira umuntu wiringira, no kutagira
umuntu n’umwe wizera. Wigishijwe kuba umugorozi mu bagorozi;
kuba umuhigeno mu bahigeno; kuba umukaluvinisite mu
bakaluviniste; muri rusange kuba umuporotesitanti mu
baporotesitanti; ugatuma bakugirira icyizere ku buryo ugera n’aho
ubwiriza ku ruhimbi rwabo, kandi ukamagana wivuye inyuma
iyobokama ryacu ritagatifu na Papa; ndetse ukamanuka hasi cyane
kugeza n’ubwo uhinduka umuyahudi mu bayahudi, kugira ngo
ubashe gukusanya amakuru yose yagirira akamaro umuryango
wawe (abajezuwite) nk’umusirikare mwiza wa Papa.
Wigishijwe kubiba rwihishwa imbuto z’ishyari n’urwango mu
miryango y’abantu (communities), mu ntara n’ibihugu byari biri
mu mahoro, maze ukabashora mu bikorwa by’amaraso, bizana
intambara hagati yabo, no kurema impinduramatwara n’intambara
z’abaturage mu bihugu byari bifite ubwigenge n’amajyambere,
ugakwirakwiza ibigendanye n’ubugeni (arts) n’ubumenyi mu bya
siyansi kandi ukishimira imigisha y’amahoro. Wigishijwe kujya ku
mpande zombi z’abahanganye no gushyikirana mu ibanga na
mwene so w’umujezuwite, ushobora kuba afite inshingano ku
41
ruhande rumwe rw’abahanganye, ariko mu bigaragara ugakomeza
kurwanya urwo ruhande arimo; kugira ngo ku musozo
w’amakimbirane kiliziya abe ari yo ibyungukiramo, biturutse ku
byemezo byafashwe mu cyo gusinya amasezerano y’amahoro,
kandi kugira ngo iherezo ryabyo rigaragaze ko ari twe dufite
imbaraga (the end justifies the means).
Wigishijwe inshingano yawe nk’umutasi, yo gukusanya
imibare (statistics), ibimenyetso n’amakuru ushobora kubona mu
bubasha bwawe ubivanye ahantu hashoboka hose; wigishijwe
kwigarurira icyizere cy’imiryango y’abaporotesitanti n’abahakanyi
ba buri rwego na buri mico, no kwigarurira icyizere cy’abacuruzi,
abanyamabanki, abanyamategeko, mu bigo by’amashuri na za
kaminuza, no mu nteko zishinga amategeko n’inzego zifata
ibyemezo, no mu nzego z’ubucamanza n’inama z’ibihugu, no “kuba
byose kuri bose,” ku bw’inyungu za Papa, ari we tubereye
abagaragu kugeza dupfuye.
Wahawe inyigisho zose kugeza ubu nk’umutangizi (novice),
nk’umupadiri mushya (neophyte), kandi wakoze nk’umwunganizi
(coadjutor), ukora nk’uwaturirwa ibyaha by’abantu (confessor)
n’umupadiri, ariko ntiwigeze uhabwa ibicyenewe byose kugira ngo
ube umuyobozi mu ngabo za Loyola zikorera Papa. Ugomba
gukora mu gihe nyacyo nk’igikoresho no gukora nk’ushyira mu
bikorwa amabwiriza y’abayobozi bawe bakuru [nk’uko byagenze
mu iyicwa rya Cornelius Jansen (1585-1638), wari Musenyeri wa
Ypres (soma ipure), mu Buholande, akaba n’uwashinze imyizerere
yitwa Jansenism, wari umugaturika w’I Roma wangaga cyane
abajezuwite maze yicwa n’uburwayi butunguranye – bitewe
n’uburozi yahawe mu kinyobwa – ku itariki 06/05/1638 apfa akiri
muto ku myaka mirongo itanu n’itatu] kubera ko nta n’umwe
ushobora kuyobora hano atarahamishije ibikorwa bye amaraso
42
y’umuhakanyi; kuko “amaraso atavuye nta muntu ushobora
gukizwa.” Bityo, kugira ngo ube umukozi ukwiriye umurimo wawe
kandi wizere agakiza kawe nta gushidikanya, hejuru y’amasezerano
yo kumvira umryango wakoze no kubaha Papa, uzajya usubiramo
ibyo ndi buvuge:
“Njyewe, (Amazina y’ugiye kurahira), ubu, imbere y’Imana
Ishoborabyose, Bikiramariya uhiriwe, nyirihirwe Malayika
ukomeye Mikayeli, nyirihirwe Mutagatifu Yohana Umubatiza,
Intumwa zera Mutagatifu Petero na Mutagatifu Pawulo
n’abatagatifu bose n’ingabo zera zo mu ijuru….
Ikindi kandi, nsezeranye kandi nemeye ko, mu gihe mbonye
uburyo, nzateza intambara zitarangwamo imbabazi na mba, haba
mu ibanga cyangwa ku mugaragaro, zo kurwanya abahakanyi bose,
Abaporotesitanti n’abantu bose batemera ububasha bwa papa bwo
gutegeka ibihugu, nkurikije amabwiriza mpabwa. Kandi mu gihe
ibyo bidashobora gukorerwa ku karubanda, nzakoresha uburozi
mu ibanga, kubanigisha umugozi, ubugi bw’inkota cyangwa isasu,
ntitaye ku cyubahiro, urwego, izina ry’icyubahiro, ububasha
bw’umuntu cyangwa abantu, uko baba bameze kose muri ubu
buzima, baba bakorera za leta cyangwa bikorera, nzabikora
nkurikije amabwiriza nshobora guhabwa n’umukozi wese wa Papa
cyangwa Umuyobozi mukuru w’Umuryango w’Ukwemera
Gutagatifu w’Abajezuwite.” Double-Cross: Alberto Part Two, Jack
Chick, (Chino, California: Chick Publications, 1981) pp. 13, 14.
43
“Abaporotesitanti n’Abantu bose batemera ububasha bwa Papa
bwo gutegeka ibihugu (Liberals).”
Ijambo “Abaporotesitanti,” nk’uko Abajezuwite barisobanura,
bakubiyemo abantu bose bizera Nyagasani Yezu Kristu ariko
ntibemere ubutware bw’iby’iyobokamana n’ubutware bwo
gutegeka ibihugu bwa Papa w’I Roma, nyamara bakemera kandi
bakigisha amahame ya Bibiliya yashyizwe ahagaragara n’Ubugorozi
bwa Giporotesitanti, bwari buyobowe by’umwihariko na Martin
Luther, John Calvin na John Knox. [Abajejezuwite bavuga ko]
Abaporotesitanti ari “abahakanyi” kandi ko bagomba “kurimburwa
bakavanwa ku isi yose.”
Ijambo, “Abantu bose batemera ububasha bwa Papa bwo
gutegeka ibihugu (Liberals),” nk’uko Abajezuwite barisobanura,
bakubiyemo Abagaturika bose bafatanya n’Abaporotesitanti mu
kutemera ububasha bwa Papa w’I Roma bwo gutegeka ibihugu.
Abo bantu bemera kandi bigisha ko ubutegetsi buba ari bwiza iyo
bukorera abaturage, kandi n’ububasha bwabwo bukaba bugenwa
kandi bukagengwa n’Itegekonshinga ryanditse.
Usibye kurahira indahiro, Abajezuwite baba bafite igitabo
kibayobora cyitwa “Secreta Monita” (cyangwa Secret Instructions of
the Jesuits bisobanura “Inyigisho z’Ubwiru z’Abajezuwite”). Izo
nyigisho zagiye ahagaragara inshuro nke, guhera mu ntangiriro
z’imyaka y’1600 (zitangarizwa I Cracow muri Pologne mu mwaka
w’1612) kugeza mu mpera z’imyaka y’1800:
“… ariko ibyo bitabo birimo izo nyigisho byaje kuvanwaho
birazimira nk’uko n’ibindi bitabo byose bibangamiye abajezuwite
bizimira.” The Engineer Corps of Hell; Or Rome’s Sappers and
Miners, p. 16.
44
Uguhishura Inyigisho z’Ubwiru z’Abajezuwite ntabwo ari
ibintu by’ibihimbano, nk’uko tubibona twifashishije ibaruwa
yamenyekanye cyane yanditswe na Juan de Palafox, wari Musenyeri
wa Los Angeles, Mexico (iyo baruwa hamwe no kudapfa kwemera
kwe ni byo byatumye atotezwa nta mbabazi n’umuryango
w’abajezuwite kugeza ubwo byabaye ngombwa ko ahungira I
Burayi kugira ngo akize ubuzima bwe), iyo baruwa yayandikiye
Papa Innocent wa 10 ku itariki ya 08/01/1647:
[Juan de Palafox yabajije Papa ati:] “Ni irihe dini rindi rigira
itegekonshinga ry’ibanga, uburenganzira bw’abanyamuryango
buhishe, n’amategeko y’ubwiru? Kandi, ni uwuhe muryango
w’abihaye Imana wundi ufite ibintu byose birebana n’ubuyobozi
bwawo by’amayoberane? Mu mayoberane habamo urwikekwe.
Amategeko y’indi miryango y’abihaye Imana ashyirwa ahagaragara
aho abantu bose bashobora kuyabona; ndetse n’amategeko
n’amabwiriza bigenga Abapapa, Abakaridinari, Abasenyeri,
n’amategeko agenga urwego rw’abihaye Imana rwose;
uburenganzira bw’abanyamuryango, inyigisho, amategeko, by’indi
miryango y’abihaye Imana yose bishobora kubonwa kandi
bigasomwa mu masomero hafi ya yose; ndetse n’umuntu ukinjira
mu muryango w’abihaye Imana b’Abafuransisikani ashobora
gusoma, akamenya inshingano ashobora kugira aramutse abaye
umuyobozi mukuru w’uwo muryango. Ariko abayobozi bakuru
b’Abajezuwite bo, ntabwo bayobora abanyamuryango babo
bakurikije amategeko ya kiliziya, azwi n’abantu bose, ahubwo
babayobora bakoresheje amategeko y’ubwiru azwi n’abayobozi
babo bakuru gusa.” Papism in the XIX. Century, in the United
45
States, Robert J. Breckinridge, (Baltimore: David Owen & Son, 1841)
pp. 310, 311.
Abajezuwite, mu kurwanya inyigisho za Bibiliya zigishwaga
n’Abagorozi, bayoboye Inama ya Trent (Council of Trent) yabaye
kuva mu 1545 kugeza mu 1563. Inshuro makumyabiri n’eshanu zose
iyo nama yateranye, yaciriyeho iteka “amahame yose yerekeye
Ubuntu” yigishwaga n’Abagorozi, bavuma abantu bose
bagundiraga iyo myizerere. Ku nshuro ya kane y’iyo nama,
bahakanye umudendezo w’umutimanama, umudendezo wo
kuvuga icyo utekereza n’umudendezo w’itangazamakuru. Dusoma
ibintu bitangaje bikurikira:
“Inshuro ya kane y’inama… yari imwe mu nshuro z’ingenzi cyane
z’Inama ya Trent. Muri iyi nama ubwo yateranaga ku nshuro ya
kane, haciwe iteka rishyira imihango ya kiliziya ku rwego rumwe
n’Ibyanditswe Byera – banatangaza ko ibitabo byo mu rwego rwa
kabiri (Apocrypha or Deuterocanonical Books) bigomba kuba
umugabane ugize Ijambo ry’Imana (Bibiliya) – banazamura Bibiliya
y’ikilatini yitwa Vulgate, bayiha ububasha buri hejuru y’inyandiko
z’umwimerere zahumetswe zo mu Giheburayo n’Ikigereki,
banashyiraho amategeko akomeye arwanya umudendezo wo
gutangaza amakuru… Uburenganzira bwo kwifatira icyemezo mu
gihe usomye Ibyanditswe Byera bwavanyweho, kubukoreshwa
bishyirirwaho ibihano kandi n’umudendezo wo gutangaza
amakuru urakumirwa mu buryo bukomeye.” The History of
Romanism, pp. 478, 479, 488.
46
ya kane kandi rikemezwa na Papa Piyo wa 4 mu rwandiko yanditse
ku itariki 24/03/1564 rirebana na Bibiliya, riravuga riti:
“Tumaze kubona ko Bibiliya Yera, yahinduwe mu ndimi
z’abenegihugu, iyo yemerewe buri muntu wese, ugutinyuka
kw’abantu guturuka kuri uko gusoma Bibiliya guteza akaga karuta
ibyiza bizana; kuri iyi ngingo, tugendeye ku byemezo
by’abasenyeri, abacamanza b’urukiko ruhana abahakanyi,
bashobora kugirwa inama n’umupadiri, bashobora gutanga
uruhushya rwo gusoma Bibiliya yahinduwe mu rurimi
rw’abenegihugu ihinduwe n’abanditsi b’Abagaturika… kandi uru
ruhushya rugomba kuba rwanditse. Ariko nihagira umuntu
n’umwe utinyuka gusoma cyangwa gutunga Bibiliya adafite urwo
ruhushya rwanditse, ntazigera ababarirwa kugeza ashyikirije iyo
Bibiliya abihaye Imana… Ariko abapadiri basanzwe ntibemerewe
gusoma cyangwa kugura izo Bibiliya badahawe uruhushya
rwihariye ruvuye ku bayobozi bakuru.” The History of Romanism,
pp. 492,493
Mu gusoza Inama bateye hejuru bati: “Havumwe abahakanyi bose!
Bavumwe!! Bavumwe!!” The History of Romanism, pp. 478, 479,
488.
47
Amerika mu mpinduka ya cumi na kane yongewe ku
itegekonshinga, ni yo yateye inkunga ‘intambara y’imyaka mirongo
itatu’ (Thirty Years’ War) hamwe n’impinduramatwara yo mu
Burusiya (Bolshevik Revolution), ari na yo yatangije ubutegetsi
bwamennye amaraso menshi bw’Ubukomunisime (Communism)
mu kinyejana cya makumyabiri. Mu gihe cy’ubutegetsi bw’igitugu
bw’ubukomunisime Bibiliya yari igitabo cyibujijwe – kuko ubwo
butegetsi bwemeraga cyane ibyemezo by’Inama ya Trent! Perezida
William Jefferson Clinton, wari igikoreshe cya Papa cyatojwe
n’Abajezuwite, yakomeje politiki ya Trent maze agaba ibitero ku
banzi ba Roma, ari bo Seribiya y’Aba orutodogise (orthodox) mu
myaka y’1990.
Ku birebana n’ububasha umuyobozi mukuru w’Abajezuwite
(General) aba afite ku Bajezuwite bose, dusoma amagambo
akurikira:
“Ni iby’ukuri ko Umujezuwite afite umujenerali agomba
kumvira nk’uko inkoreragahato yumvira shebuja, ariko kandi
umujezuwite yemera ko Umujenerali umuyobora ari nk’Imana, ku
buryo mu gihe ijwi ripfuye ry’Imana, (ni ko bita Ibyanditswe Byera,
“dead voice of God”), risa n’aho rirwanya ijwi rizima ry’Imana
rituruka muri Jenerali, ububasha bw’ijwi rizima ni bwo bugomba
kubahwa.” M. F. Cusack, The Black Pope, pp. 120
Mugenzi wanjye, wowe ushaka ukuri, mbese uha agaciro
umudendezo w’umutimanama, umudendezo wo kuvuga ibyo
wizera n’umudendezo wo gucapa Bibiliya mu rurimi rwawe bwite?
Uwo ni wo mudendezo waharaniwe n’Ubugorozi bwa
Giporotesitanti, ugashyigikirwa n’Itegekonshinga rya Leta Zunze
Ubumwe za Amerika, ukarwanywa n’Inama yari iyobowe
n’Abajezuwite ya Trent kandi ukanarimburwa n’ubutegetsi
48
bw’igitugu bwose bwabaga bwarashyizweho n’imbaraga
z’Umuyobozi Mukuru w’Abajezuwite (Jesuit General).
Umubikira uzwi cyane witwa Cusack, waje kuva muri kiliziya
gaturika mu mpera z’ikinyejana cya cumi n’icyenda, wari warigeze
no kuburira Ubwongereza ku bijyanye n’ubugambanyi
bw’Abajezuwite bwo kurimbura Ubwami bw’Ubwongereza, yavuze
neza ati:
“…Nk’uko turi buze kubibona twifashishije ibihamya
bidashobora kugishwa impaka, ni muri ubwo buryo hashyizweho
urwego rwakoze ibintu birenze iby’undi muryango wose witwa ko
ari uw’abihaye Imana ushobora gukora, mu gusenya amahoro
y’imiryango, mu kugenzura iterambere ry’ikiremwamuntu, no
gushyira mu bubata imitima y’abantu, kandi ibyo byose bigakorwa
mu izina ry’iyobokamana.” M. F. Cusack, The Black Pope, pp. 43
Tumaze kureba umugambi, indahiro n’amahame
by’umuryango w’Abajezuwite, reka turekere aha tubanze
dutekereze ku magambo ya nyuma ya Ignace de Loyola, washinze
uwo muryango akaba ari na we watangije ikumirabugorozi (Father
of the Counter-Reformation), yavuze ubwo yari agiye gupfa.
Yaravuze ati:
“‘Nakoreye byinshi byiza kiliziya y’I Roma – Nabonye intara
nyinshi z’abantu bacu, ibigo by’amashuri byinshi, inyubako,
amazu, n’ubutunzi byigarurirwa n’Umuryango wacu; ariko ibyo
byose ubu ndabisize, kandi sinzi aho ngiye kwerekera!’ Hashize
umwanya arapfa afite ubwoba kandi atengurwa, maze mu maso he
harijima, nk’uko uwari uhari yabitangaje, Umujezuwite witwa
Turrianus.” History of the Jesuits, Steinmetz, Vol. I, p. 508
Mu buryo buhabanye cyane, amagambo ya nyuma ya Martin
Luther, watangije Ubugorozi bwa Giporotesitanti bwazanye
49
umudendezo w’umutimanama, umudendezo wo kuvuga icyo
ushaka n’umudendezo wo gutangaza amakuru hamwe na Bibiliya
yo mu Kidage, hamwe n’uwari umushyigikiye umwami Frederick
wa 3 w’I Saxony, ubwo yari agiye gupfa, Luther yaravuze ati:
“Data, Imana y’Umwami wacu Yesu Kristo, Data nyiri
uguhumurizwa kwose, ndagushimira ko wampishuriye Umwana
Wawe ukunda, muri We ni ho ibyiringiro byanjye biri, ni We
nabwirije kandi ndamuhamya, naramukunze kandi
ndamwishimira, ari We abapagani na Papa batoteza. Nkuragije
ubugingo bwanjye. Yesu Kristo Mwami wanjye, ndimo kuva mu
mubiri wo muri iyi si, ndimo kuva muri ubu buzima, ariko ndabizi
ko nzibanira nawe iteka ryose.” M. F. Cusack, The Black Pope, p. 73
“Ignace de Loyola (soma Inyasi do Loyola) washinze umutwe
w’abajezuwite, aho kumva ko igishinja afite ku mutima cyaje
kugira ngo kimuyobore ku birenge by’umusaraba, yiyemeje ubwe
ko ibimushinja ibyaha bidaturuka ku Mana, ko ahubwo bituruka
kuri satani; maze afata umwanzuro wo kutazongera gutekereza ku
byaha bye ukundi, no kubihanagura mu bwenge bwe,
akabyibagirwa burundu. Luteri we, [ubwo yumvaga igishinja mu
mutima] yahindukiriye Kristo, Loyola we yishatsemo igisubizo….
Hari amayerekwa yamujemo maze amutera gushimangira icyo
cyemezo cye…. Loyola ntabwo yigeze ashaka ukuri mu Byanditswe
Byera; ahubwo mu mwanya w’Ibyanditswe Byera yashatse uko
yagirana umushyikirano n’imyuka…. Luteri we yarahiriye
gukurikira Ibyanditswe…. Muri icyo gihe Loyola, yagundiriye
iby’inzozi n’amayerekwa; maze amayerekwa ahinduka ihame
ry’ubuzima bwe no kwizera kwe.” J.H. Merle D’Aubigne, D.D.,
History of the Reformation of the Sixteenth Century, 5 Volumes in 1.
Grand Rapids, Mich.: Baker Book House, reproduced from London
1846 edition in 1976, book 10.
50
Mugenzi wanjye, wowe ushaka ukuri, ni ayahe magambo ya
nyuma uzavuga hagati y’amagambo ya Luther n’aya Loyola ubwo
uzaba ugeze mu bihe byawe bya nyuma imbaraga zawe ziri
gukendera utangiye urugendo rwawe rw’iteka ryose rwerekeza mu
Ijuru cyangwa Ikuzimu?#
[Amagambo akurikiyeho, kuva ku kanyenyeri
(*) kugeza ku kandi, aboneka mu gitabo cyitwa
Vatican Assassins cyanditswe na Eric Jon
Phelps, kuri paje 144,145]
*Iyo babaga bamaze kwigarurira abayobozi b’igihugu,
umuryango w’Abajezuwite watangiraga gukoresha ububasha
bwawo ku baturage ukoresheje Ibiro “Bitagatifu” by’Urukiko ruhana
Abahakanyi (“Holy” Office of the Inquisition). Dusoma amagambo
akurikira:
“Abajezuwite bafata urwo rukiko nka kimwe mu bintu
by’ingenzi cyane by’Umuryango wabo, Loyola yashyigikiye,
akoresheje urwandiko yandikiye Papa [Pawulo wa 3 (1534-1549)],
amusaba kwemererwa kongera kubyutsa urukiko rwabaye
ikimenywabose rwa Roma rwo kuburanisha abahakanyi
(Abaporotesitanti n’Abantu bose batemera ububasha bwa Papa
bwo gutegeka ibihugu); rwaje kwemezwa mu ibaruwa (Papal Bull)
yanditswe na Papa Pawulo wa 3 ku itariki 01/04/1542… Uru rukiko
ruteye ubwoba 8 , rwayoborwaga n’umuntu utaragira impuhwe
cyangwa imbabazi witwaga Caraffa [Gian Pietro Cardinal Caraffa,
waje kuba Papa Pawulo wa 4 (1555-1559)], rwakwije kwiheba no
gucika intege mu Butaliyani bwose, kuva rugitangira… urupfu
rwafashe indi ntera nshya iteye ubwoba kurushaho. Kandi umuntu
8
Abantu bose baburanishijwe n’urwo rukiko, iyo babaga banze kureka ibyo bizera byabaga binyuranye n’ibyo
kiliziya gaturika yigisha bahabwaga igihano kimwe gusa: Kwicwa. Wabibona mu cyegeranyo cyitwa The
inquisition: A Study in Absolute Catholic Power cyakozwe na Arthur Maricle, Ph.D.
51
wese wahimbaga ibikoresho bishya by’iyicarubozo byo
gutandukanya ingingo z’imibiri y’abicwaga mu buryo burushijeho
gutera uburibwe yaragororerwaga!!! Mu Butaliyani, no mu bice
bitandukanye by’Uburayi, mu gihe ibirimi by’umuriro byabaga biri
kuzamuka mu kirere abantu bari gutwikwa, washoboraga kubona
Abajezuwite bari kumwenyura, kuko umugambi wabo wabaga ari
uguteza imbere umuryango wabo, bakoresheje uru rukiko
rwabaheshaga imbaraga zo kugenzura ibintu byose!” History of the
Jesuits: Their Origin, Progress, Doctrines, and Designs, G. B. Nicolini
of Rome, (London: Henry G. Bohn, 1854) p. 59-62
Mugenzi wanjye, wowe ushaka kumenya ukuri, Ibiro
“Bitagatifu” by’Urukiko ruhana Abahakanyi (ni ko abarushyizeho
barwise) – mu gukoresha ububasha bwarwo bwo kugenzura
abaturage muri buri kintu cyose – rwajyanywe mu Burusiya mu
gihe cya Staline no mu Budage mu gihe cya Hitler rwihishe inyuma
y’ingengabiterezo za politiki z’Ubukomunisime n’Ubunazi
(Communism and Nazism)! Rwajyanywe no muri Amerika
rwihishe inyuma y’igitekerezo cyo gushyiraho inganda zikora imiti
(drug-based, allopathic and medical ideology) ku butugetsi bwa
Perezida Theodore Roosevelt, bashyiraho n’Ikigo kigenzura Ibiryo
n’Imiti [Food and Drug Administration (FDA)] ari na cyo
kigenzura abakozi bakora muri za nganda z’imiti bashyizeho,
bashyiraho n’Ishyirahamwe ry’Abaganga bo muri Amerika
[American Medical Association (AMA)]. Ubwo yavugaga ku
bubasha Roma ifite kuri Amerika mu mpera z’ikinyejana cya cumi
n’icyenda, Thomas Edward Watson, wahoze ari umusenateri
ukomeye w’umunyamerika wo muri Leta ya Georgia, yaravuze ati:
“Muri iki gihe umupadiri w’I Roma ni we muntu
w’umunyagasuzuguro kandi w’umwirasi muri Amerika. Amategeko
ntacyo azamutwara. Abanyapolitiki bakora ibyo abategetse.
52
Itangazamakuru riramutinya. Ikiganza cye cy’imbaraga kigenzura
Inteko Ishinga Amategeko na Perezida… [Abapadiri] bashinze
Urukiko ruhana abahakanyi hano:… Mu buryo bw’ibanga, bunze
ubumwe n’abayobozi b’amashyaka abiri akomeye (Abademokarate
n’Abarepubulike): bamaze kuniga itangazamakuru;
n’abanyapolitiki b’ibigwari barabatinya cyane. Basezeraniye Papa
wabo ko Leta Zunze Ubumwe za Amerika zizaba ize mu myaka
micye iri imbere! Ariko Papa abishoboye n’ubu yatwika abahakanyi
(Abaporotesitanti n’Abantu bose batemera ububasha bwe bwo
gutegeka ibihugu)… Kiliziya Gaturika y’I Roma, ni itsinda ribi
rikomatanya imiryango n’ibigo bikorera mu bwiru, bihurira mu
mwijima, bigakora indahiro z’ikuzimu bikarahirira kwiyungira
hamwe mu rwego rwo kugera ku byo bararikiye, guhaza irari
ry’ubusambanyi, ubwicanyi, ku bw’umugambi mubisha wo kugira
ububasha n’imbaraga bitagenzurwa n’undi muntu wese, no kugera
ku butunzi butagira akagero, kandi bagahora babona abagore
b’uburanga bo kunezeza irari ryabo. Iyo miryango n’ibigo bikorera
mu bwiru, birimo Umuryango w’Abajezuwite (The so-called Society
of Jesus), Abagendera ku Mafarashi b’I Melita (The Knights of
Malta), Abagendera ku Mafarashi b’I Columbus (The Knights of
Columbus), n’Abafurimasoniri (Shriner Freemasonry), n’abandi. Iyo
miryango n’ibyo bigo, ari na byo bikoresho nyakuri cya Kiliziya
Gaturika y’I Roma, bifite iyobokamana bihuriyeho, ku buryo na
Satani aramutse yambaye umubiri wa kimuntu hano ku isi ari ryo
yashyiraho.” The Roman Catholic Hierarchy: The Deadliest Menace
to American Liberties and Christian Civilization, Thomas E.
Watson, (Thomson, Georgia: The Jefferson Publishing Co., 1915) pp.
7, 15, 16, 254.
Ubutware bw’abajezuwite n’umurimo wabo twongera kandi
kubibona mu buhamya bukurikira:
53
“Umuntu Papa yaturira ibyaha, umupadiri usanzwe, agomba
kuba ari umujezuwiti; agomba kujya I Vatikani rimwe mu
cyumweru ku gihe cyagenwe, maze we wenyine akavana kuri Papa
umutwaro w’ibyaha bye.” – The Vatican Empire, Nino Lo Bello,
(New York: Trident Press, 1968) p.78
“…Umuyoboke wa kiliziya gaturika y’i Roma witwa Lafayette
yatanze umuburo agira ati: ‘Ndatekereza ko umudendezo
n’ubwigenge by’iki gihugu – Leta Zunze Ubumwe Za Amerika –
nibiramuka bisenyutse, bizaba biturutse ku bucakura bwo
kwiyoberanya kw’abapadiri b’abajezuwite, kubera ko ari bo banzi
bakomeye bazi kwiyoberanya b’umudendezo w’iyobokamana
n’ubwigenge bw’ibihugu. Ni bo bateje intambara nyinshi zo mu
Burayi.’” Romanism: A Menace to the Nation, Jeremiah J. Crowley,
(Aurora, Missouri: The Menace Publishing Co., 1912) p. 140
“Mu mwaka w’1816, John adams yandikiye Perezida Jefferson
ati: ‘Mbese ntiduhora tubafite hano bameze nk’inzuki nyinshi,
biyoberanyije cyane ku buryo umwami w’abaromani wenyine ari
we ushobora kubamenya, biyambitse nk’abasiga amarangi,
nk’abasohora inyandiko (publishers), nk’abanditsi, ndetse
nk’abigisha? Niba harigeze kubaho itsinda ry’abantu bakwiriye
gucirwaho iteka hano ku isi ndetse n’ikuzimu ni itsinda ry’abagize
umuryango washinzwe na Loyola (abajezuwite).’” [The New Jesuits,
George Reimer 1971]
“Sinabona uko nsobanura cyane ngo ntere ubwenge
bw’abasomyi banjye kumva ko Abajezuwite, icyo bahamagariwe
mu buryo bwihariye, ari na yo mpamvu shingiro yo kubaho
kw’itsinda ryabo, ari ugusenya ubuporotesitanti bakoresheje
uburyo ubwo ari bwo bwose, bwaba bwiza cyangwa bubi. Iki ni cyo
kibabeshejeho, ni yo nshingano bagomba kuzuza cyangwa
bakareka kuba Abajezuwite. Ni muri ayo mahitamo y’ikibi
54
uzababonamo. Baba bagomba gusohoza inshingano
z’umuhamagaro wabo cyangwa bakabireka [ntibabe bakiri
abajezuwite.] Tugomba kubabona bwa mbere nk’abanzi bakomeye
b’ukwizera kwa giporotesitanti; bwa kabiri tukababona nk’abihaye
Imana babi kandi batabikwiriye; kandi muri ubwo buryo bwombi,
bakwiriye gufatwa nk’abantu batari abo kwizerwa.” G.B Nicolini,
History of the Jesuits: Their Origin Progress, Doctrine, and Design.
Henry G. Bohn, preface.
Nk’uko tuzabibona, ububasha bw’Abajezuwite bwamaze
gukwira isi yose. Mu rwego rwo gutegeka guverinoma zose zo ku
isi, Abajezuwite bica abayobozi b’ibihugu iyo baramutse
barwanyije gahunda zabo, nubwo abo bayobozi baba ari
Abagaturika b’I Roma – nk’uko byagenze mu rupfu rwa Perezida
John F. Kennedy wayoboraga Leta Zunze Ubumwe za Amerika.
Bateza intambara kugira ngo bagere ku migambi yabo mu gushyira
mu bikorwa Inama ya Trent – nk’intambara ya Vietnam,
n’Intambara zifite isura y’intambara “ntagatifu” (crusades) za Papa,
Amerika irwana n’Abayisilamu mu bihugu nka Iraq, Afghanistan
no muri Arabia Saudite!*
55
BABULONI YO MU BYAHISHUWE 17
“1.Haza umwe wo muri ba bamarayika barindwi bari bafite za
nzabya ndwi arambwira ati ‘Ngwino nkwereke iteka maraya
ukomeye azacirwaho, yicara ku mazi menshi. 2.Ni we Abami bo mu
isi basambanaga na we, abari mu isi bagasinda inzoga ari zo
busambanyi bwe.’ 3.Anjyana mu butayu ndi mu Mwuka, mbona
umugore yicaye ku nyamaswa itukura yuzuye amazina yo gutuka
Imana, ifite imitwe irindwi n’amahembe cumi. 4.Uwo mugore yari
yambaye umwenda w’umuhengeri n’uw’umuhemba. Yari
arimbishijwe n’izahabu n’amabuye y’igiciro cyinshi n’imaragarita,
mu ntoki ze yari afite igikombe cy’izahabu cyuzuye ibizira
n’imyanda y’ubusambanyi bwe. 5.Mu ruhanga rwe afite izina
ry’amayoberane ryanditswe ngo BABULONI IKOMEYE, NYINA
W’ABAMARAYA, KANDI NYINA W’IBIZIRA BYO MU ISI. 6.Mbona
ko uwo mugore asinze amaraso y’abera n’amaraso y’abahowe Yesu.
Mubonye ndatangara cyane. 7.Marayika arambaza ati ni iki
kigutangaje? Reka nkumenere ibanga ry’uriya mugore
n’iry’inyamaswa imuhetse, ifite imitwe irindwi n’amahembe cumi.
8.Iyo nyamaswa ubonye yahozeho nyamara ntikiriho, kandi igiye
kuzamuka ive ikuzimu ijye kurimbuka. Abari mu isi amazina yabo
atanditswe mu gitabo cy’ubugingo, bazatangara babonye iyo
nyamaswa yahozeho ikaba itakiriho, kandi ikazongera kubaho.
9.Aha ni ho hakwiriye ubwenge n’ubuhanga. Iyo mitwe irindwi ni yo
misozi irindwi uwo mugore yicaraho. 10.Kandi ni yo bami barindwi:
abatanu baraguye, umwe ariho undi ntaraza, kandi naza azaba
akwiriye kumara igihe gito. 11.Ya nyamaswa yariho ikaba itakiriho,
iyo ubwayo ni uwa munani, nyamara kandi ni umwe muri ba bandi
barindwi kandi arajya kurimbuka.” Ibyahishuwe 17:1-11
Mbere y’uko dutangira kurebera hamwe ubutumwa bukubiye muri
iyi mirongo ya Bibiliya, reka tubanze turebe ubusobanuro
56
bw’ibimenyetso n’imvugoshusho byakoreshejwe muri iki gice
kirimo ubutumwa bwa gihanuzi:
Umugore: Mu buhanuzi “umugore” asobanura itorero
(2Abakorinto 11:2; Abefeso 5:22-32, n’ayandi).
Maraya cyangwa umusambanyi: Mu gihe mu buhanuzi
umugore utunganye ashushanya itorero rya Kristo, umugore
wa maraya ashushanya itorero ryaguye, rigahindukirira izindi
mana, kandi rifite inyigisho ridakomora kuri Kristo cyangwa
mu Ijambo Rye (Bibiliya) (Ezekiel 16; 23; Yeremiya 3:1,8;
Abalewi 17:7; 20:5,6).
Inyamaswa: Mu buhanuzi “inyamaswa” isobanura ubwami
cyangwa ubutegetsi (Daniyeli 7:17; 8:20, 21).
Inyanja cyangwa Amazi menshi: Mu buhanuzi “Inyanja
cyangwa Amazi menshi” bisobanura abantu benshi cyangwa
amahanga n’amoko menshi (Ibyahishuwe 17:15).
Mbese Babuloni ivugwa mu Byahishuwe igice cya 17 ni iyihe?
Ubwo marayika yahaga Yohana ubutumwa buri mu gice cya 17
cy’igitabo cy’Ibyahishuwe, hari ibintu yavuze biranga Babuloni:
1. Ni umugore wicaye ku nyamaswa itukura yuzuye amazina yo
gutuka Imana (Ibyahishuwe 17:3).
2. Uwo mugore yari yambaye umwenda w’umuhengeri
n’uw’umuhemba (Ibyahishuwe 17:4).
3. Yari arimbishijwe izahabu n’amabuye y’igiciro cyinshi
n’imaragarita (Ibyahishuwe 17:4).
4. Mu ntoki ze yari afite igikombe cy’izahabu cyuzuye imyanda
y’ubusambanyi bwe (Ibyahishuwe 17:4).
5. Mu ruhanga rwe afite izina ry’amayoberane ryanditswe ngo
BABULONI IKOMEYE, NYINA W’ABAMARAYA, KANDI
NYINA W’IBIZIRA BYO MU ISI (Ibyahishuwe 17:5).
57
6. Mbona ko uwo mugore asinze amaraso y’abera n’amaraso
y’abahowe Yesu (Ibyahishuwe 17:6).
7. “Iyo nyamaswa ubonye yahozeho nyamara ntikiriho, kandi
igiye kuzamuka ive ikuzimu ijye kurimbuka. Abari mu isi
amazina yabo atanditswe mu gitabo cy’ubugingo, uhereye ku
kuremwa kw’isi, bazatangara babonye iyo nyamaswa yahozeho
ikaba itakiriho, kandi ikazongera kubaho. Aha ni ho hakwiriye
ubwenge n’ubuhanga. Iyo mitwe irindwi ni yo misozi irindwi
uwo mugore yicaraho. Kandi ni yo bami barindwi: abatanu
baraguye, umwe ariho undi ntaraza, kandi naza azaba akwiriye
kumara igihe gito. Ya nyamaswa yariho ikaba itakiriho, iyo
ubwayo ni uwa munani, nyamara kandi ni umwe muri ba
bandi barindwi kandi arajya kurimbuka.” (Ibyahishuwe 17:8-11).
Reka dusesengure ibyo bintu birindwi marayika yavuze
biranga umugore wa maraya wo mu Byahishuwe 17, mu ruhanga
rwe ufite izina ry’amayoberane ryanditswe ngo BABULONI
IKOMEYE NYINA W’ABAMARAYA, KANDI NYINA W’IBIZIRA
BYO MU ISI.
1. Ni umugore wicaye ku nyamaswa itukura yuzuye
amazina yo gutuka Imana (Ibyahishuwe 17:3):
Nk’uko amasomo yo muri Bibiliya twabonye haruguru
yabitugaragarije, mu buhanuzi umugore asobanura itorero, naho
inyamaswa igasobanura ubwami cyangwa ubutegetsi. Bityo mu
ishusho nk’iyi y’ubuhanuzi igaragaza umugore wicaye ku
nyamaswa, biragaraza imitere y’itorero rifite ububasha bwo
kugenzura ubutegetsi bw’isi kandi rikabukoresha kugira ngo rigere
ku byo rigambiriye. Mu cyegeranyo cyakozwe na Dr Arthur Maricle
cyitwa “The inquisition: A Study in Absolute Catholic Power”
dusomamo amagambo akurikira:
58
“Ubwo Kiliziya Gaturika y’I Roma yavukaga ishinzwe
n’umwami w’abami w’umupagani Constantine mu Nama y’I Nicea
(Council of Nicea) mu mwaka wa 325 nyuma y’ivuka rya Yezu,
Kiliziya Gaturika yahise ikwira hirya no hino kandi igira imbaraga
mu nzego zose z’ubwami bwa Roma.”
Ubundi buhamya bugaragaza ko Kiliziya gaturika y’I Roma ari
yo yagaragajwe na marayika nk’umugore wicaye ku nyamaswa, mu
mvugo ya gihanuzi, cyangwa mu mvugo isanzwe, nk’itorero ryunze
ubumwe na leta z’isi ku buryo ari ryo riziyobora, tubusanga mu
gitabo cyanditswe n’umunyamateka w’Ubugorozi bwa
Giporotesitanti witwa J. H. Merle D’Aubigne, mu gitabo cye yise
“History of The Reformation of The Sixteenth Century” (Amateka
y’Ubugorozi bwa Giporotesitanti bwo mu Kinyejana cya Cumi na
Gatandatu). Yaranditse ati:
[Ubwo hatangiraga amakimbirane y’amoko atandukanye mu
bwami bwa Roma, ari yo yaje gutuma Roma yigabanyamo ubwami
icumi hagati y’umwaka wa 351 kugeza mu mwaka wa 476 9 ,]
“Ibikomangoma byashegeshwe n’ibyo bihe bikomeye, byemeye
kurinda Roma mu gihe na yo yaba yemeye kubashyigikira.
Bayemereye ububasha bwose mu bijyanye n’iyobokamana, mu gihe
na yo yaba yemeye kurinda ubutegetsi bwabo. Bayemereye kuyiha
ubugingo bw’abantu, biringiye ko izabafasha kurwanya abanzi
babo. Ububasha bwa Kiliziya Gaturika bwari buri kugenda
bwiyongera, n’ububasha bwa cyami bwari buri kugenda bucika
intege, bwafatanye mu biganza, maze ubwo butware bwombi
bufata icyerekezo kimwe mu kugera ku ntego zabwo. Ku bw’ubwo
bumwe, Roma ntacyo yari guhomba. Iteka ry’umwami Theodosius
wa 2 n’iry’umwami Valerian wa 3 yatangaje ko Umuyobozi wa
Kiliziya y’I Roma ari we ‘muyobozi mukuru w’itorero rya gikristo
9
Aya magambo aboneka mu gitabo cyitwa “Daniel and The Revelation” cyanditswe na Uriah Smith, p.67
59
ku isi yose.’ Umwami Justinian na we yaciye iteka nk’iryo” J. H.
Merle D’Aubigne, History of The Reformation of The Sixteenth
Century, Vol. 1, p.81
“Ariko nta teka na rimwe muri ayo y’abo bami ryashoboraga
gushyirwa mu bikorwa, mbere y’uko Abavandari, Abaheruru n’Aba
Ostrogoths bari babangamiye ibyo byemezo bakurwa mu nzira.
[(Abaheruru ni bo batsinzwe mbere)]. Abavandari batsinzwe
n’ingabo za Belisarius mu mwaka wa 534; hanyuma Aba ostrogoths
batsindwa urugamba ubwo bageragezaga kwigarurira Roma mu
mwaka wa 538” Uriah Smith, Daniel and The Revelation, p.151
Ushobora gutekereza ko ibyo tumaze kubona byari ibyo mu
myaka ya kera, ko ahari kiliziya gaturika ishobora kuba
yarahindutse. Ibyo byaba ari ukwibeshya. Reka turebe ibyo
amateka ya vuba aduhamiriza:
“Mu mwaka w’1550 Papa Julius III yatangaje ku mugaragaro ko
afite ububasha n’imbaraga bya politiki ku isi yose abihamisha
gushyira ahagaragara igiceri gishya cyari cyanditseho amagambo
avuga ngo: ‘Igihugu cyangwa ubwami butazanyoboka
buzarimburwa!’” Popery. An Enemy to Civil and Religious Liberty;
and Dangerous to Our Republic, W.C Brownlee, (New York: John S.
Taylor, Publisher, 1836) p. 159
“Mu mwaka w’1720 ubwo uwari umuyobozi w’abajezuwite ku
isi Michael Angelo Tamburini yaganiraga n’igikomangoma cyo mu
Bufaransa yaracyibwiye ati: ‘Reba, nyagasani, nicaye muri iki
cyumba ntabwo nyobora Paris yonyine, ahubwo nyobora
n’Ubushinwa, atari n’Ubushinwa gusa, ahubwo nyobora n’isi yose,
kandi nta muntu n’umwe umenya uburyo ibyo bikorwamo.’”
History of the Jesuits, Andrew Steinmetz, (Philadelphia,
Pennsylvania, Lea and Blanchard, 1848) Vol I, p.107
60
“Uburenganzira bwo kwimura abami ni karemano mu
bubasha bw’ikirenga bufitwe n’Abapapa, nk’abari mu cyimbo cya
Kristo, kandi ubwo bubasha babukoresha ku bihugu byose bya
gikristo.” – Karidinali Henry Manning, 1892, Umushumba mukuru
wa diyoseze ya Westminster; mu gitabo cyitwa “The Jesuits in
History” cyanditswe na Hector Macpherson, (Springfield, Missouri:
Ozark Book Publishers, 1997; cyasohotse bwa mbere mu mwaka
w’1900) p.115
“Mu by’ukuri, ni iki abajezuwite bagamije? Bo ubwabo bavuga
yuko icyo bashaka gusa ari icyubahiro gikomeye cy’Imana: ariko
nugenzura ibyo bakora uzabona yuko icyo bagamije gusa ari
ukwigarurira isi. Biyeguriye Papa nk’abakozi be b’ingirakamaro
cyane, ku buryo atabafite n’Ubupapa budashobora kubaho, kubera
ko ubugaturika bugira ubusobanuro kubera bo. Biyeguriye no
gukorera abategetsi b’isi nk’abakozi babo b’ingirakamaro kandi ni
bo bafite impinduramatwara mu biganza byabo; kandi muri ubu
buryo, binyuze mu kwiyoberanya gutandukanye, ni bo bayobora
isi.” Popery, Puseyism and Jesuitism, Luigi Desanctis, (London : D.
Catt, 1905; cyahinduwe na Maria Betts kivuye mu mwimerere
wanditse mu rurimi rw’igitaliyani cyasohotse cyitwa Roma Papale
mu 1865) p. 139
“Papa w’I Roma, nk’umuyobozi mukuru w’ubutegetsi
bw’Ubupapa, avuga ko afite ubutware kuri za guverinoma zose zo
ku isi.” Romanism as a World Power, Luther S. Kauffman
(Philadelphia, Pennsylvania: The American Publishing Co., 1922) p.31
“Hitler yaravuze ati: ‘Nigiye byinshi ku muryango
w’Abajezuwite… Kugeza ubu, ku isi ntihigeze habaho ikindi kintu
gikomeye kandi gitangaje, nk’inzego z’ubuyobozi za kiliziya
gaturika. Umugabane munini w’imiyoborere y’ishyaka ryanjye
(NAZI) nayikuye muri gahunda y’imiyoborere yo muri kiliziya
61
gaturika.’” [Hermann Rauschning, former national-socialist chief of
government of Dantzig: ‘Hitler m’a dit’, (Ed. Co-operation, Paris
1939, pp.266,267,273 ss)]
“Papa afite abatasi babarirwa mu bihumbi ku isi yose. Barimo
Abajezuwite, Knights of Columbus (bisobanura ingabo zigendera
ku mafarashi z’i Columbus), Knights of Malta (bisobanura ingabo
zigendera ku mafarashi z’I Melita), Opus Dei (bisobanura umurimo
w’Imana), n’abandi. Urwego rw’ubutasi rwa Vatikani ni rwo rwa
mbere ku isi rukomeye.” A Woman Rides the Beast, Dave Hunt
(Eugene, Oregon: Harvest House Publishers, 1994) p. 87
Mu mwaka wa 2007 Musenyeri Pietro Parolin (ubu yabaye
umukaridinali mu mwaka 2014, ku itariki 22 Gashyantare),
umuyobozi ushinzwe ububanyi n’amahanga I Vatican, yaravuze ati:
“Kiliziya gaturika ni ryo dini ryonyine rishobora kujya muri politiki
y’ububanyi n’amahanga kandi rikareba ibijyanye n’uburenganzira
ku rwego mpuzamahanga, ikabikora binyuze muri Leta ya Vatican,
ifite urwego rufite ubwo budahangarwa yihariye mu yandi madini.”
(Monsignor Pietro Parolin, Undersecretary for Relations with States,
http://www.zenit.org/en/articles/holy-see-insists-that-it-has-right-
to-speak )
“Uwahoze ari umunyamabanga wa Leta ushinzwe ububanyi
n’amahanga w’Ubwongereza Robin Cook, mu mwaka w’2010
yavuze amagambo akurikira: ‘Ukuri ni uko, nta ngabo za kiyisilamu
cyangwa umutwe w’iterabwoba witwa Al Qaida bibaho. Kandi buri
muntu wese ukora mu rwego rw’ubutasi ibi bintu abizi neza.
Ahubwo hariho inkubiri y’akagambane (propaganda) yo gutuma
abantu bemera ko hariho umutwe w’abantu bahagarariye ‘ikibi’
cyangwa ‘ibikorwa by’ubugizi bwa nabi’ kugira ngo bayobore
abareba amakuru kuri za televiziyo kwemera ubuyobozi bwishyize
hamwe mpuzamahanga burwanya iterabwoba. Igihugu kiri inyuma
62
y’aka kagambane ni Leta Zunze Ubumwe Za Amerika… Hashize
iminsi mike atangaje ayo magambo yahise apfa mu buryo
butunguranye kandi butanabonewe ubusobanuro kuko nta kibazo
ubuzima bwe bwari bufite.’”
http://suspiciousdeaths.blogspot.com/2010/05/robin-cook.html
[Ibi Leta Zunze Ubumwe za Amerika zibikora zigamije gutuma isi
yose ipfukamira Ubupapa nk’uko byari byarahanuwe mu gitabo
cy’Ibyahishuwe 13:11-17]
Marayika kandi yavuze ko iyo nyamaswa yuzuye amazina yo
gutuka Imana. Kuri iyi ngingo dusoma mu Byanditswe Byera
amagambo akurikira: “Umutambyi mukuru arahaguruka
aramubaza ati “Ntiwiregura na hato? Ntiwumvise ibyo aba
bakureze?” Yesu aricecekera. Umutambyi mukuru aramubwira ati
“Nkurahirije Imana ihoraho, tubwire niba ari wowe Kristo, Umwana
w’Imana.” Yesu aramusubiza ati “Wakabimenye, kandi ndababwira
yuko hanyuma muzabona Umwana w’umuntu yicaye iburyo
bw’ubushobozi bw’Imana, aje ku bicu byo mu ijuru.” Umutambyi
mukuru abyumvise atyo ashishimura imyenda ye ati “Arigereranije.
Turacyashakira iki abagabo? Dore noneho mwiyumviye
kwigereranya kwe. Muratekereza iki?” Baramusubiza bati “Akwiriye
kwicwa.”” Matayo 26:62-66
Mu kibazo umutambyi mukuru yabajije agira ati “Nkurahirije
Imana ihoraho, tubwire niba ari wowe Kristo, Umwana w’Imana.”
Ntabwo umutambyi mukuru yabajije iki kibazo agamije kumenya
igisubizo, ngo nasanga Kristo ari Umwana w’Imana amwizere.
Ahubwo ni umutego yari amuteze kugira ngo nahamya ko ari
Umwana w’Imana amushinje ko yigereranije, kuko kwiyita Imana
kandi uri umuntu cyari igitutsi kandi n’ubu ni igitutsi ku Mana,
kandi Imana yavuze ko umuntu uzatuka izina ry’Imana agomba
kwicwa, nk’uko byanditse mu gitabo cy’Abalewi 24:16.
63
Imana yongeye kugaragaza uburyo kwigerenya na Yo ari
icyaha ubwo yavugaga kuri Lusiferi10 nk’uko byanditse mu gitabo
cy’umuhanuzi Yesaya; handitswe ngo: “Wa nyenyeri yo mu
ruturuturu we, mwana w’umuseke ko uvuye mu ijuru, ukagwa!...
Waribwiraga uti… ‘nzaba nk’Isumbabyose.’ Ariko uzamanuka
ikuzimu ugere ku ndiba ya rwa rwobo.” Yesaya 14:12-15
No mu gitabo cy’umuhanuzi Ezekiyeli, handitswe ngo, “Ijambo
ry’Uwiteka ryongeye kunzaho riti “Mwana w’umuntu, ubwire
umwami w’i Tiro uti ‘Uku ni ko Umwami Uwiteka avuga ngo:
Umutima wawe wishyize hejuru, uravuga uti “Ndi Imana, nicaye ku
ntebe y’Imana iri hagati y’inyanja.” Nyamara ariko uri umuntu nturi
Imana, nubwo ugereranya umutima wawe n’umutima w’Imana.” “‘Ni
cyo gituma Umwami Uwiteka avuga ati: Kuko wagereranije
umutima wawe n’umutima w’Imana, ni cyo gituma ngiye kuguteza
inzaduka z’abanyamahanga bateye ubwoba, na bo bazakuhira
inkota zabo zikumareho ubwiza bw’ubwenge bwawe, banduze no
kubengerana kwawe.” Ezekiyeli 28:1,2,6,7
Ibyanditswe tumaze kubona bigaragaza neza ko kwiyita Imana
kandi uri umuntu ari ugutuka Imana. Mbese ibintu nk’ibyo Roma
yaba yarabikoze, ku buryo ibyavuzwe na marayika ko “yuzuye
amazina yo gutuka Imana” na byo byaba ari ukuri kuri kiliziya
gaturika y’I Roma? Kuri iki kibazo, mu ibaruwa yanditswe na Papa
Bonifasi wa 8,mo dusoma amagambo akurikira:
“Papa w’I Roma acira urubanza abantu bose, ariko we ntawe
umucira urubanza. Dutangaje, twemeje, dusobanuye kandi tuvuze
ko: Kuba munsi y’ubutware bwa Papa w’I Roma ni ngombwa kuri
buri kiremwa cyose kugira ngo kibone agakiza… ibyavuzwe kuri
Kristo ngo ‘yamuhaye gutwara byose abishyira munsi y’ibirenge
10
Muri Bibiliya y’ingeri yitiriwe umwami Yakobo, yahinduwe mu buryo butaziguye ikuwe mu ndimi
z’umwimerere zanditswemo Bibiliya, ni ukuvuga Isezerano Rya Kera mu Giheburayo n’Isezerano Rishya mu
Kigereki, muri iyi mirongo handitsemo izina “Lucifer”
64
bye’ 11 , birasa n’aho ari njye yari yerekejeho… Mfite ubutware
bw’Umwami w’abami. Ndi byose kandi ndi hejuru ya byose, ku
buryo Imana Ubwayo nanjye, uri mu cyimbo cy’Imana, dufite
kamere imwe, kandi nshobora gukora ibyo Imana ishobora gukora
byose. None ubwo bimeze bityo, mwanyita iki kindi kitari Imana?”
Pope Boniface VIII, in his Bull Unam Sanctam (Papa Bonifasi wa 8,
mu ibaruwa ye yanditse mu 1302, yise ‘Unam Sanctam’ bisobanura
‘umwe utunganye’).
“Papa Lewo wa 8 na we yavuze ko ari Imana mu mabaruwa
yanditse atandukanye, kandi biratangaje ukuntu ikinyamakuru
cyitwa ‘Time Magazine,’ ubwo Papa Yohani Pawulo wa 2 yaraswaga
n’abantu bashakaga kumwica, icyo kinyamakuru cyaranditse ngo:
“Byari nko kurasa Imana.” George J. Church et. al, "Hands of
Terrorism," TIME (May 25, 1981).
http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,924742-
1,00.html
Ibihamya tumaze kubona biragaragaza neza ko ubutumwa
bwa marayika bwerekezaga kuri kiliziya gaturika y’I Roma.
2. Uwo mugore yari yambaye umwenda w’umuhengeri
n’uw’umuhemba (Ibyahishuwe 17:4):
Umuhengeri (purple) n’umuhemba (red) ni amabara
y’imyambaro yambarwa n’abakaridinali n’abasenyeri bo muri
kiliziya gaturika. Abakaridinali ni rwo rwego ruri hejuru y’izindi
nzego muri kiliziya gaturika. Ni bo batorwamo ugomba gusimbura
papa mu gihe uriho apfuye cyangwa yeguye, kandi ni na bo
bamutora.
11
1Abakorinto 15:27
65
Kuri iyi ngingo y’amabara y’umuhengeri n’umuhemba, hari
ubundi buhamya butangaje bw’ibyabaye mu gihe cya papa Yohani
wa 23:
“Kuva mu mwaka w’1939, inshingano yo gukora inkweto za
papa yari ifitwe na Telesforo Carboni, wavuze ko papa Pawulo wa 6
yari afite ikirenge gito naho papa Yohani wa 23 akagira ikirenge
kinini… Umunsi umwe Carboni yarambwiye ati: ‘Ndibuka igihe
papa Yohani wa 23 yazaga aho ndi akambwira ati: ‘Carboni,
ugomba kunkorera inkweto nziza kandi nini kandi ntumpambire
ibirenge.’ Yanyeretse inkweto nziza kurusha izindi yigeze
kwambara, zari zarakozwe n’umwishywa we, wari umukozi
w’inkweto I Bergamo, zari zisize ibara ry’umuhengeri (purple).
Nagize ubwoba ubwo nabonaga iryo bara. Ni nde waba warigeze
kumva papa yambaye inkweto zifite ibara ry’umuhengeri (purple)?’
Naramubwiye nti, ‘Mubyeyi nyirubutungane, ntabwo ushobora
kwambara inkweto zifite ibara ry’umuhengeri. Ntabwo ari ibara rya
papa.’ Papa Yohani wa 23 yamaze akanya gato ari gutekereza, maze
aravuga ati, ‘Ariko Carboni, ntabwo nshaka kubabaza umwishywa
wanjye. Iyo mwandikiye, ngomba kumubwira ko nambaye inkweto
yankoreye.’ Naramubwiye nti, ‘Izo ngiye gukora, ndazisiga ibara
ry’umuhemba (red).’ Papa yaratangaye aravuga ati, ‘Benissimo! (mu
gitaliyani, bisobanura ngo ‘ni byiza cyane.’), ucyemuye ikibazo
cyanjye. Uri umutagatifu. Ukoze igitangaza cya mbere ku ngoma
yanjye!’” The Vatican Empire, Nino Lo Bello, (New York: Trident
Press, 1968), p.50,51
[Ntabwo nzi niba Telesforo Carboni na Papa Yohani wa 23 bari bazi
ko bari gusohoza ubuhanuzi bwanditse mu Byahishuwe 17:4, ariko
ikigaragara ni uko nk’uko marayika Gaburiyeli yabibwiye Mariya,
‘Nta jambo Imana ivuga ngo rihere’ Luka 1:37]
66
3. Yari arimbishijwe izahabu n’amabuye y’igiciro cyinshi
n’imaragarita (Ibyahishuwe 17:4):
Mu magambo malayika yavuze ngo, “Yari arimbishijwe
izahabu n’amabuye y’igiciro cyinshi n’imaragarita,” humvikanamo
ishusho y’ubwiza n’icyubahiro by’inyuma bikurura abantu, kandi
bigaragaza ubutunzi bwinshi bw’uwo mugore. Kuri iyi ngingo,
birahagije kureba ubutunzi kiliziya gaturika ifite nk’uko tugiye
kubibona hepfo, imyubakire n’imiterere ya za kiliziya, ibikoresho
bakoresha mu mihango itandukanye, n’amazina y’icyubahiro
ahabwa abihaye Imana bo muri kiliziya gaturika, kugeza ubwo
umuyobozi mukuru wabo (papa) bamwita ‘Nyirubutungane.’
Ku butumwa malayika yavuze ku murongo wa 2 w’igice cya 17
cy’Ibyahishuwe, yongeraho indi ngingo y’ingenzi igaragaza neza
uwo mugore uwo ari we. Mu Byahishuwe 18:3 handitswe ngo:
“Kuko amahanga yose yanyoye inzoga ari zo ruba ry’ubusambanyi
bw’uwo mudugudu, kandi abami bo mu isi basambanaga na wo,
abatunzi bo mu isi bagatungishwa n’ubwinshi bw’ubutunzi bwawo
no kudamarara.”
Ubwo malayika yasangaga Yohana mu Byahishuwe 17:1,
yaramubwiye ati: “Ngwino nkwereke iteka maraya ukomeye
azacirwaho, yicara ku mazi menshi.” Naho mu Byahishuwe igice
cya 18 hari ubutumwa bugaragaza gusohora kw’iteka maraya
ukomeye azacirwaho. Ku murongo wa 3 w’igice cya 18, umudugudu
wa Babuloni uvugwa ko abami bo mu isi basambanaga na wo,
abatunzi bo mu isi bagatungishwa n’ubwinshi bw’ubutunzi bwawo
no kudamarara. Iby’isano kiliziya gaturika ifitanye n’abami bo mu
isi, nk’uko byavuzwe n’Ijambo ry’Imana mu gitabo cy’Ibyahishuwe,
twabibonye.
67
Ku magambo ya malayika ngo: “abatunzi bo mu isi
bagatungishwa n’ubwinshi bw’ubutunzi bwawo no kudamarara,”
dusoma ubuhamya butangaje bukurikira:
“Ibikorwa by’imari n’ubucuruzi bya Vatikani bizengurutswe
n’ubwiru. Ni yo Leta yonyine itajya ishyira ahagaragara ingengo
y’imari yayo; Vatikani ni ryo torero ryonyine rigenzura ibijyanye
n’amafaranga yaryo ridakebakeba. Kandi ibyo bikorwa bijyanye
n’amafaranga biraremereye kandi bifite amashami menshi ku
buryo nta muntu umwe ushobora kubimenya byose uko
byakabaye, ndetse na Papa ubwe ntabizi byose.
Ku kibazo kibaza ngo: ‘Mbese Papa akize bingana iki?’ Birahagije
kuvuga ko byagaragaye neza ko na we ubwe atabizi.” The Vatican
Empire, Nino Lo Bello, (New York: Trident Press, 1968), p.12
“Ku kibazo cy’ingenzi kirebana n’umutungo wa Vatikani, hari
icyuho gikomeye mu kumenya amakuru ajyanye na byo, haba mu
bantu b’imbere muri Vatikani ndetse no mu bo hanze yayo.
Vatikani yashatse ko bimera bityo. Ntabwo yashatse gukora
ibikorwa byayo ku buryo umuntu umwe, mu nshingano ze za buri
munsi, ashobora kumenya ishusho yose y’ubutunzi butangaje bwa
Vatikani. Uko bigaragara, umuntu umwe gusa niwe wagize
amahirwe yo kubona iyi shusho yose uko yakabaye. Uwo muntu
yitwaga Bernardino Nogara.
Itsinzi ikomeye ya Vatikani mu bijyanye n’ubucuruzi nyuma
y’umwaka w’1929 12 iyicyesha uyu mugabo wigeze kuba
umunyeshuri mu bijyanye no gukora ibishushanyo by’inyubako
(architecture). Bernardino Nogara yerekanye ubuhanga bwe mu
bijyanye n’icungamari ubwo yari amaze guhabwa inshingano zo
12
Kuva mu mwaka w’1798, ubwo Vatikani yatakazaga ububasha bwayo mu ruhando rwa politiki, yongeye
kubugarurirwa mu mwaka w’1929, ubwo yasubizwaga ubutaka bwa Vatikani na Mussolini wayoboraga
Ubutaliyani, ikongera kwemerwa mu isi nka Leta yigenga.
68
kubyaza umusaruro miliyoni mirongo icyenda z’amadolari
y’Amerika, zari zimaze guhabwa Vatikani nk’impozamarira,
izihawe na Mussolini wayoboraga Ubutaliyani icyo gihe. Nogara
yahawe izo nshingano na Papa Piyo wa 11. Nogara, wahoze ari
umuyobozi wungirije wa Banki y’Ubucuruzi y’Ubutaliyani (Banca
Commerciale Italiana), yamenywe n’ubuyobozi bwa Vatikani
binyuze muri Papa Benedigito wa 15, wari warashoye imari mu
nzego z’umutekano z’ubwami bugari bwa Turukiya (Turkish
Empire) abifashijwemo na Nogara, icyo gihe wari umuyobozi
mukuru w’ishami rya Banki y’Ubucuruzi y’Ubutaliyani mu mugi wa
Istanbul muri Turukiya. Amaze guhabwa inshingano yo kuyobora
urwego rushya rushinzwe ubucuruzi rwa Vatikani (rwitwaga
Special Administration), Nogara yahawe umudendezo wose wo
kuruyobora; nubwo byinshi mu bikorwa by’ubucuruzi bya Vatikani
byabaga biri hanze ya Vatikani, Nogara yigaragaje
nk’umucungamari udasanzwe. Akoresheje politiki y’ishoramari yo
ku rwego mpuzamahanga, yongereye umutungo yahawe gucunga
wikuba inshuro nyinshi.” The Vatican Empire, Nino Lo Bello, (New
York: Trident Press, 1968), p.25
“Urwego rwa Vatikani rushinzwe ubucuruzi rufite umwihariko
wo kugira umudendezo, udafitwe n’undi muntu uwo ari wese mu
bikorwa byarwo (yaba abashoramari cyangwa ba minisitiri b’imari
b’ibihugu), kuko nta muntu n’umwe urubaza ibyo rukora. Nta
nteko ishinga amategeko cyangwa inama y’abaminisitiri
irugenzura. Ntabwo higeraga habazwa gutanga raporo mu nama
z’abanyamigabane. Kuko urwo rwego rwakoraga mu ibanga
(nk’uko minisiteri y’imari ya Vatikani ubu ikora), nta kinyamakuru
cyashoboraga kumenya amakuru yarwo. Mu Butaliyani no mu
bindi bihugu byinshi ntibishyuraga imisoro. Kuko nta n’ikibazo
cy’amafaranga bari bafite bashoboraga gukora ishoramari ryo ku
rwego rwose kandi ry’igihe kirekire. Binyuze mu bushobozi
69
bahabwaga na politiki y’ububanyi n’amahanga ya Vatikani,
ibikorwa byabo by’ubucuruzi byarihutishwaga, kandi binyuze no
mu bakozi bahagarariye Vatikani mu bindi bihugu, bahoraga
batanga amakuru I Vatikani, bigatuma bahora bari hejuru y’abandi
bashoramari.
Nubwo amafaranga amwe aba abitse muri banki zo mu Busuwisi,
Vatikani iba ifite amafaranga no mu zindi banki zitandukanye.”
The Vatican Empire, Nino Lo Bello, (New York: Trident Press, 1968),
p.21,22
“Vatikani ntabwo ikorana n’amabanki yo mu Butaliyani gusa.
Umutungo ugenzurwa n’Urwego rwa Vatikani Rushinzwe
Ubukungu (Vatican's Prefecture of Economic Affairs) ubitse no mu
mabanki atandukanye atari ayo mu Butaliyani. Amwe muri ayo
mabanki ari muri Amerika, andi menshi ari mu Busuwisi, aho
Vatikani ifite umutungo ubitse ku makonti atandukanye y’ayo
mabanki. Nta muntu n’umwe uzi ingano y’amafaranga Vatikani
ibitse mu Busuwisi. Ariko birazwi ko impamvu imwe ituma
Vatikani ikunda kubitsa mu Busuwisi ari uko ifaranga ry’Ubusuwisi
rifite ubushobozi bwo guhangana no guta agaciro kw’amafaranga
yo mu bindi bihugu.” The Vatican Empire, Nino Lo Bello, (New
York: Trident Press, 1968), p.118
“Nanone kandi, Vatikani ikoresha amakonti yo mu Busuwisi mu
rwego rwo guhisha izina ryayo iyo ishaka kwigarurira ibigo
by’ubucuruzi byo mu mahanga. Amabanki yo mu Busuwisi, afite
itandukaniro arusha ayo muri Amerika, kuko amabanki yo mu
Busuwisi ashobora gukora nk’abanyamigane; aba afite imigabane
myinshi y’abakiliya bayo mu bindi bigo ariko atagaragaza izina
ry’umukiliya [nyir’iyo migabane]. Vatikani, nk’undi mukiliya wese
ubitsa muri izo banki, ishobora kubwira banki ikagura imigabane
mu kigo cy’ubucuruzi ariko iyo migabane ikaba iri ku izina ry’iyo
70
banki, maze muri ubwo buryo ikaba ishobora kugenzura icyo kigo
nta muntu n’umwe umenye ko ari Vatikani ibikora.” The Vatican
Empire, Nino Lo Bello, (New York: Trident Press, 1968), p.119
“Ahari, amagambo y’ubuhanuzi yaba yarigeze avugwa
n’umupapa, ku bigendanye n’umwanya ukomeye Vatikani ifite mu
rwego rw’ubukungu, ni ayavuzwe na Papa Piyo wa 11 mu rwandiko
rwe rwamenyekanye cyane kugeza n’uyu munsi rwitwa ‘Non
Abbiamo Bisogno’ [bisobanura ngo ‘We don’t Have Need’ (Ntacyo
Ducyennye). Iyo baruwa yashyizwe ahagaragara mu Bufaransa,
itangazwa mu ibanga kuko yanengaga ubutegetsi bw’igitugu
bwariho mu Butaliyani (Fascist regime). Ayo magambo aravuga
ngo:
“Imbaraga nyinshi n’ububasha bukomeye mu rwego rw’ubukungu
biri mu biganza by’abantu bacye, kandi umugabane munini w’abo
bantu ntabwo ari bo ba nyir’ubwo butunzi, ahubwo ni abagiriwe
icyizere cyo kuyobora uwo mutungo, bakoresha uko bashaka.
Ubwo bubasha bukoreshwa n’abo bantu, kubera ko ari bo bafite
amafaranga kandi bakayagenzura, ni na bo bagenzura
iby’inguzanyo n’uko zikoreshwa; kubera iyo mpamvu, twavuga ko
ari bo batanga ubuzima mu rwego rw’ubukungu rwose, kandi
nk’uko bigaragara, ni nk’aho ari bo bafite umutima w’ibitanga
umusaruro; bityo nta muntu n’umwe ushobora kurwanya ibyo
bashaka. Uku kwigarurira imbaraga ni cyo kintu cy’ingenzi kiranga
gahunda y’ubukungu yo muri iki gihe (modern economic order).
Papa Piyo wa 11 avuga aya magambo, yari arimo arenguriza ahandi,
kandi amagambo yavuze agira ubusobanuro bwayo iyo yerekeye ku
bwami bukomeye bwa Vatikani nk’uko bumeze muri iki gihe.” The
Vatican Empire, Nino Lo Bello, (New York: Trident Press, 1968),
p.14,15}
71
[Duhereye ku buhamya tumaze kubona, biragaragara ko nta kindi
gihugu, ubwami cyangwa umuntu ushobora kuzuza ibyavuzwe na
malayika mu buhanuzi ngo “…abatunzi bo mu isi bagatungishwa
n’ubwinshi bw’ubutunzi bwawo (Babuloni),” uretse Leta ya
Vatikani iyoborwa na Papa akaba n’umuyobozi mukuru wa kiliziya
gaturika.]
4. Mu ntoki ze yari afite igikombe cy’izahabu cyuzuye
imyanda y’ubusambanyi bwe (Ibyahishuwe 17:4).
Kuri iyi ngingo ya kane, hari amagambo dusoma mu
Byanditswe Byera ashobora kudufasha:
Mu gitabo cy’umuhanuzi Yeremiya dusomamo amagambo
akurikira: “I Babuloni hahoze ari igikombe cy’izahabu mu ntoki
z’Uwiteka, hashindishaga isi yose. Amahanga yanyoye kuri vino
yaho, ni cyo cyatumye amahanga asara.” Yeremiya 51:7. Mu
magambo umuhanuzi Yeremiya biragaragara ko atavugaga
Babuloni yo kwa Nebukadinezari kubera ko ishusho umuhanuzi
yakoresheje igaragaza Babuloni nk’iyigeze kuba igikoresho
cy’Imana mu guhaza amahanga ibiturutse kuri Yo. Kandi tuzi neza
ko Babuloni yo kwa Nebukadinezari bwari ubwami busenga
ibigirwamana ku mugaragaro. Nubundi Umuhanuzi Yeremiya
yavugaga ibya Babuloni ivugwa mu Byahishuwe 17.
Kuri iyi ngingo ya kane, malayika yaravuze ati: “Mu ntoki ze
yari afite igikombe cy’izahabu cyuzuye imyanda y’ubusambanyi
bwe.” Nk’uko twabibonye dutangira iki gice, maraya cyangwa
umusambanyi mu buhanuzi bisobanura itorero ryaguye,
rigahindukirira izindi mana, kandi rifite inyigisho ridakomora kuri
Kristo cyangwa mu Ijambo Rye (Bibiliya) [Ezekiel 16; 23; Yeremiya
3:1,8; Abalewi 17:7; 20:5,6].
72
Ingingo eshatu zabanje zatugaragarije nta gushidikanya ko
ubutumwa marayika yabwiye Yohana bwerekezaga kuri kiliziya
gaturika y’I Roma, kandi ibyo yabivuze bitaraba, ariko kuko Ijambo
ry’Imana ritabeshya, ubwo kiliziya gaturika yabagaho, yitwaye neza
nk’uko ubuhanuzi bwatanzwe na Kristo bwari bwarabivuze. None
se, kiliziya gaturika yaba ifite inyigisho zidakomoka mu Ijambo
ry’Imana (Bibiliya) ku buryo yaba ari yo yavuzwe n’ubuhanuzi ko
ifite mu ntoki zayo igikombe cyuzuye imyanda y’ubusambanyi?
Uwitwa Steve Rudd yakusanije imihango n’amahame byinjijwe
mu myizerere ya gikristo bizanywe na kiliziya gaturika, nyamara
bikaba nta hantu na hamwe biboneka mu Ijambo ry’Imana:
No Inyigisho z’ibinyoma zaturutse muri kiliziya gaturika
1 Kubatiza(kwibiza) abana bari hafi gupfa, ariko
200 AD13
bafatwa nk’abere. (Tertullian V.12)
2 Bwa mbere akarere k’Afurika y’amajyaruguru
katangije umubatizo w’abana kanamanura imyaka
250 AD
yo kubatizwa iva ku bana bato igera no ku
bakivuka. Ariko ibi byarwanijwe n’utundi duce.
3 Umubatizo wo gushyira amazi ku gahanga ku
bantu bakuru mu kimbo cyo kwibiza
257 AD wakoreshwejwe bwa mbere nk’umwihariko ku
barwayi baryamye ku bitanda, ariko byateje
impagarara.
4 300 AD Gusengera abapfuye
5 Amategeko agenga imyambaro yihariye y’abihaye
320 AD
Imana mu gihe cyo gusenga
6 325 AD Mu nama rusange y’I Nice, muri 325, hatanzwe
13
AD: bisobanura Anno Domini. Iri jambo rikoreshwa mu gihe umuntu ashaka kugaragaza imyaka ya nyuma
y’ivuka rya Kristo hakurikijwe kalindari yahimbwe na Papa Gerigori wa 13 mu mwaka w’1582, akaba yari
avuguruye iyahimbwe n’umwami wa Roma Julius Kayisari mu mwaka wa 46 mbere ya Kristo.
73
igitekerezo, bivugwa ko cyatanzwe na Musenyeri
Hosius, cyo kuvanaho burundu ugushyingirwa
kw’abihaye Imana; ariko cyararwanijwe cyane,
maze cyirangwa.
7 325 AD Itariki ya pasika yashyizweho.
8 Gusenga Bikiramariya n’abatagatifu (Amasengesho
379 AD
ya Ephraim Syrus)
9 Mu Burengerazuba, bwa mbere ugushyingirwa
kw’abihaye Imana kwarabuzanijwe, ari byo byaje
kuba imvano y’iryo tegeko muri kiliziya ku isi,
385 AD bikomeza mu mwaka wa 385 muri kiliziya y’I Roma
ariko yari ibaruwa yanditswe na Musenyeri Siricius
ayandikira Musenyeri wa Tarragona muri Espagne,
Musenyeri Himerius.
10 Gusenga Bikiramariya bitangijwe na Gregory
389 AD
Nazianzen
11 Ihame rivuga ko umuntu wakijijwe adashobora
400 AD gusubira inyuma cyangwa ngo uwakijijwe rimwe
aba akijijwe by’iteka (Augustine XII.9)
12 Umubatizo (kwibiza) w’abana wabaye itegeko ku
416 AD bana bose (Mu nama y’I Mela, yari iyobowe na
Austin)
13 Kwerereza Bikiramariya nk’ “Umubyeyi w’Imana”
430 AD byashyizweho bwa mbere n’inama yabereye muri
Efeso (Council of Ephesus)
14 Itegeko rishyiraho imyambaro yihariye y’abihaye
502 AD
Imana igihe cyose
15 Umugenzo w’ababikira (kwambara ikanzu
500 AD
y’umukara n’ivara ry’umeru)
16 519 AD Igisibo
74
17 526 AD Ugusigwa kw’abarwayi
18 Ihame rya Purigatori ryamamajwe rivuye mu
593 AD bitabo byo mu rwego rwa kabiri (Apocrypha) na
Gregory mukuru
19 Bwa mbere ikilatini gikoreshwa muri gahunda yo
600 AD
gusenga (Gregory I)
Itangira rya kiliziya gaturika y’I Roma y’aba orthodox nk’uko
tuyizi imeze ubu
20 Papa wa mbere: Boniface III ni we wa mbere
wahawe izina ry’ “Umushumba wa kiliziya ku isi”
607 AD
abihawe n’iteka ry’umwami w’abami Phocas.
(Roman emperor 602-610)
21 Papa Boniface IV. Yahinduye ingoro
y’ibigirwamana y’I Roma yitwa Pantheon ihinduka
608 AD iya Bikiramariya n’abahowe ukwizera kwabo: Inzu
y’ikigirwamana cya Olympus ihinduka iy’imana zo
ku ijuru.
22 Ibicurangisho by’umuziki: Ibya mbere
670 AD
byashyizweho na papa Vitalian
23 709 AD Gusoma ibirenge bya papa Constantin
24 Umubatizo wo ku gahanga ku barwayi bari ku
753 AD
buriri waremewe
25 Gusenga ibishushanyo n’amashusho byaremewe
787 AD
(Mu nama ya 2 y’I Nicea)
26 Roma (Latin) na Constantinople (Greek)
zaritandukanije havuka ibice bibiri, ari byo byaje
787 AD
kubyara amadini abiri mu mwaka w’1054 nyuma ya
Kristo.
27 Umubatizo w’abana bataravuka (inda itaravuka)
965 AD
byatangijwe na papa Yohani XIII
75
28 850 AD Gucana imuri ntagatifu
29 Guhindura abantu bapfuye abatagatifu,
995 AD
byatangijwe bwa mbere na papa Yohani XV
30 Uwa gatanu mutagatifu: Kurya ifi gusa no
998 AD
kubuzanya kurya inyama zitukura
31 1009 AD Amazi matagatifu (amazi y’umugisha)
32 1022 AD Penetensiya
33 Ugutandukana kwa kiliziya gaturika y’I Roma na
1054 AD
kiliziya y’aba orthodox
34 Kiliziya gaturika yemeye bidasubirwaho
1054 AD ibicurangisho by’umuziki, aba Orthodox
barabyanga kugeza n’ubu.
35 Ukudashyingirwa kw’abihaye Imana kwahindutse
1079 AD
itegeko (Papa Gregory VII)
36 Ishapule: Yahimbwe n’uwihaye Imana
1090 AD
w’umugaturika witwa Peter the Hermit
37 1095 AD Ibicurangisho by’umuziki
Gucuruza indurugensiya cyangwa “Icyangombwa
1190 AD
cy’ibyaha” (Igihano cy’ibyaha gikurwaho)
38 Guhindura ukarisitiya na divayi bakavuga ko
bihindutse umubiri n’amaraso bya Kristo nyakuri
1215 AD
(Transubstantiation) byashyizweho na papa
Innocent III mu nama ya IV y’I Lateran
39 Kwaturira umupadiri ibyaha byatangijwe na papa
1215 AD
Innocent III mu nama y’I Lateran
40 1215 AD Misa nk’igitambo cya Kristo
41 Kuramya no kwerereza ukarisitiya: ni ukuvuga
1217 AD nk’ibisabanisha abakristu gaturika (Papa Honrius
III)
76
42 1230 AD Inzongera mu gihe cya misa
43 Imyambaro y’abihaye Imana yahimbwe na Simon
1251 AD Stock (yabaye umwe mu bayobozi bakuru ba
mbere b’umuryango w’abakarumelite)
44 1268 AD Ububasha ntavuguruzwa bw’abapadiri
45 Umubatizo wo ku gahanga wemejwe ko ari wo
ugomba gukorwa ku isi yose mu mwanya wo
1311 AD
kwibiza, atari ku barwayi gusa ahubwo ku bantu
bose. (Inama y’I Ravenna)
46 Abalayiki babujijwe gutanga divayi mu gihe cyo
1414 AD gusangira ukaristiya ana divayi. (Inama y’I
Constance)
47 Purigatori yahinduwe ihame ry’ukwizera n’inama
1439 AD
y’I Florence
48 1439 AD Ihame ry’amasakaramentu arindwi ryaremejwe.
49 Urukiko rwaciraga imanza abantu babaga bafite
1480 AD imyemerere inyuranye n’iya kiliziya gaturika. (rwo
muri Espagne)
50 Ububasha bwa papa bwo kugenzura
1495 AD
uburenganzira bwo gushyingirwa
51 1534 AD Umuryango w’abajezuwuiti washinzwe na Loyola
52 Imigenzo y’itorero yahimbwe n’abantu yashyizwe
1545 AD
ku rwego rumwe na Bibiliya. (Inama y’I Trent)
53 Ibitabo byo mu rwego rwa kabibiri (Apocrypha)
1545 AD
byongewe kuri Bibiliya (Inama y’I Trent)
54 1546 AD Gutsindishirizwa n’imirimo myiza yo gukiranuka
55 1546 AD Misa yatangiye gusomwa mu kiliatini ku isi yose
56 1547 AD Kuzuzwa roho mutagatifu
57 1560 AD Ibiteketerezo bwite bya papa Pius IV byemejwe
77
nk’amahame y’ukwemera kwa kiliziya yose.
58 Syllabus Errorum [Umuzingo w’amakosa]
wavugaga ko “Ibihugu by’abagaturika” bitagomba
kwihanganira andi madini, (nta mudendezo mu
by’idini), nta mudendezo w’umutimanama,
1864 AD
gutandukanya kiliziya gaturika na leta byari
bibujijwe, ubutware bwa papa ku bategetsi bose
(byashyizweho umukono na papa Pius IX n’inama
y’I Vatican), byavanyweho.
59 1870 AD Papa ntiyibeshya (inama y’I Vatikani)
60 Abagaturika bose bagomba kubatirizwa muri
1908 AD
kiliziya gaturika
61 1930 AD Amashuri ya leta yaciwe na papa Pius XII
62 Isengesho ru’abanyabayaha, ryahimbwe na Billy
1950 AD Sunday rikamamazwa na Billy Graham.
(abagaturika bamwe n’ubu bararikoresha)
63 Inyigisho ivuga ko umubiri wa bikiramariya wagiye
1950 AD
mu ijuru nyuma gato y’urupfu rwe. (Papa Pius XII)
64 Inyigisho ivuga ko Bikiramaliya atasamanywe
1954 AD
icyaha yahimbwe na papa Pius XII
65 Gukoresha abakobwa mu mirimo yari isanzwe
1995 AD
ikorwa n’abahungu kuri aritari.
66 Abagaturika bashobora kwemera ihindagurika
1996 AD
(Papa Yohani Pawulo wa II)
Source: http://www.bible.ca/cath-new-doctrines.htm by Steve Rudd
78
rya kane iwushyira ku munsi wa mbere w’icyumweru (dimanche).
Nubwo abakristo benshi baruhuka dimanche bibwira ko ari wo
Imana yategetse, nta hantu na hamwe uwo munsi ugaragara muri
Bibiliya nk’umunsi wo kuruhuka no guterana kwera, ahubwo uwo
munsi wazanywe na kiliziya gaturika mu buryo butemewe
n’Ijambo ry’Imana (Bibiliya). Kuri iyi ngingo dufite ubuhamya
bukurikira:
“Ku wa mbere w’iminsi irindwi, kare mu museke bajya ku gituro
bajyanye bya bihumura neza batunganije. Babona igitare kibirinduye
kivuye ku gituro, binjiramo ntibasangamo intumbi y’Umwami Yesu.
Bakiguye mu kantu, abagabo babiri bahagarara aho bari bambaye
imyenda irabagirana. Abagore baratinya bubika amaso, nuko abo
bagabo barababaza bati “Ni iki gitumye mushakira umuzima mu
bapfuye? Ntari hano ahubwo yazutse.” Luka 24:1-6
Birazwi neza ko Yesu yazutse ku munsi wa mbere w’iminsi
irindwi ari wo munsi benshi bita “ku cyumweru” (dimanche).
Ushobora kuvuga uti ‘umunsi wose naheraho mbara, uwo
naherukirizaho wose ushobora kwitwa uwa karindwi.’ Ariko si ryo
tegeko Imana yatanze. Uwiteka yaravuze ati: “Kandi mujye mubara
iminsi muhereye kuri uwo munsi wa mbere w’isabato…”
Amagambo akurikiyeho ni ayavuzwe n’abihaye Imana bo muri
kiliziya gaturika, andi ni ayo bagiye basohora mu binyamakuru bya
kiliziya gaturika bitandukanye, ahamya ko Isabato idahinduka ko
gusenga ku cyumweru ari ibyahimbwe na kiliziya gaturika kandi ko
nta hantu na hamwe iyo mbpibnnduka bakoze ishyigikirwa
n’Ijambo ry’Imana (Bibiliya):
“Icyumweru ni umunsi washyizweho na kiliziya gaturika kandi
gusenga kuri uwo munsi nta handi bishingiye uretse ku mahame ya
kiliziya gaturika… Kuva mu itangiro ukageza aho Ibyanditswe
birangirira, nta murongo n’umwe ushyigikira gusimbuza gahunda
79
yo gusenga ku munsi wa karindwi w’icyumweru, umunsi wa
mbere.” Ibiro Ntaramakuru bya Kiliziya Gaturika, by’I Sydney,
Australia, Kanama 1900. (The Catholic Press, Sydney, Australia,
Août 1900)
“Abaporotesitanti, uretse kwishingikiriza ku bubasha bwa
kiliziya gaturika y’I Roma, nta mpamvu n’imwe yumvikana bafite
ishyigikira inyigisho yo kuruhuka icyumweru, bityo bakabaye mu
by’ukuri baruhuka Isabato, [y’umunsi wa karindwi] Samedi.” John
Gilmary Shea, mu cyinyamakuru cya kiliziya gaturika gisohoka buri
gihembwe cyitwa American Catholic Quaterly Review, Mutarama,
1883.
“Tugomba kwibutsa Abapresibiteriyene, Ababatisita,
Abametodisite, n’abandi bakristo bose, ko Bibiliya itabashyigikira
na gato mu gubahiriza icyumweru. Icyumweru cyashyizweho na
Kiliziya gaturika kandi kucyubahiriza bisobanuye kugandukira
(kumvira) itegeko rya kiliziya gaturika.” Ijambo ryavuzwe na padiri
Brady, rikandikwa mu kinyamakuru cyitwa Elizabeth, N.J. News cyo
ku itariki 18/03/1903.
“Ikibazo: Mbese hari ibindi bihamya byaba bishyigikira
ubutware bwa kiliziya ku bijyanye no gushyiraho iminsi mikuru
(gufata iminsi bakayindura iyo kuruhukaho)? Igisubizo: Niba
idafite ubwo butware, ibyo yakoze isimbuza umunsi wa karindwi,
ari wo Sabato (Samedi), ikawusimbuza umunsi wa mbere
w’icyumweru, ari wo dimanache, ibintu bidashyigikirwa n’inyigisho
za Bibiliya, ntibikwiriye kwemerwa n’abigisha b’iyobokamana bo
mu gihe cyacu.” Stephan Keenan, A Doctrinal Catechism, page 176.
“Ubwenge no gushyira mu gaciro bisaba ko umuntu ahitamo
kimwe muri ibi bintu bibiri: Ubuporotesitanti no kuruhuka ku
munsi wa karindwi w’icyumweru (Samedi) nk’umunsi w’ikiruhuko,
cyangwa ugahitamo ubugaturika n’umunsi wa mbere w’icyumweru
80
nk’umunsi w’ikiruhuko. Nta kumvikana kundi gushoboka.” The
Catholic Mirror, 23/12/1893
“Abaporotesitanti… bemera dimanche aho kwemera samedi
nk’umunsi w’amateraniro yo gusenga nubwo ari kiliziya gaturika
yabihinduye… Ariko icyo abaporotesitanti batamenya… ni uko mu
kubahiriza dimanche, baba bagaragaje ko bemera ubutware
bw’umutegeka wa kiliziya, ari we papa.” Our Sunday Visitor,
05/02/1950
“Niba Abaporotesitanti baha Bibiliya agaciro, bari bakwiriye
gusenga Imana ku munsi w’Isabato. Mu kubahiriza dimanche, baba
bari kubahiriza itegeko rya kiliziya gaturika.” Albert Smith, Umwe
mu bayobozi ba diyoseze ya Baltimore, asubiza umukaridinari, mu
ibaruwa yo ku itariki 10/02/1920.
[Amagambo akurikiyeho yasohotse mu nyandiko yanditswe
n’umuryango w’abihaye Imana b’abagaturika wa mutagatifu Visenti
wa Pawulo, yashyizwe ahagaragara na Musenyeri wa diyoseze ya
Clifton witwaga Cardinal Wiseman, mu mwaka 1852 mu mugi wa
London mu gihugu cy’Ubwongereza. Nyuma iyo nyandiko yaje
kongera gusohoka ihawe uburenganzira n’umuyobozi wa kiliziya
gaturika muri New York, Musenyeri John Hughes mu mwaka w’1856
muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika]
“Ngiye kubaza ikibazo cyumvikana kandi cy’ingenzi cyane,
kandi ndifuza ko abantu bose bavuga ko bakurikiza “Bibiliya
ndetse Bibiliya yonyine” bacyitaho cyane. Ni ikingiki: Kuki
mutaziririza umunsi w’isabato ngo muweze?
“Itegeko ry’Imana Ishoborabyose ryanditse neza muri Bibiliya
mu buryo bugaragara muri aya magambo: “Wibuke kweza umunsi
w’isabato. Mu minsi itandatu ujye ukora, abe ari yo ukoreramo
imirimo yawe yose, ariko uwa karindwi ni wo sabato y’Uwiteka
81
imana yawe. Ntukagire umurimo wose uwukoraho.” Kuva 20:8,9.
[Imana] irongera iti: “Mu minsi itandatu imirimo ijye ikorwa, ariko
uwa karindwi ujye ubabera umunsi wera, isabato yo kuruhuka
yerejwe Uwiteka, ugira umurimo wose awukoraho azicwe.
Ntimugacane umuriro mu buturo bwanyu bwose ku munsi
w’isabato.” Kuva 35:2,3 Mbega ukuntu itegeko ry’Imana ryeruye
kandi ridakebakeba! Nta murimo uwo ari wo wose wagombaga
gukorwa ku munsi [Imana] yatoranije ikawiyegurira kandi ikaweza;
Yasabye ubwoko bwayo ko batagomba gucana n’umuriro kuri uwo
munsi. Hanyuma ku bw’iryo tegeko, ubwo abana b’Isiraheli
“basangaga umuntu utoragura inkwi ku isabato,” “Uwiteka yabwiye
Mose ati ‘uwo muntu ntabure kwica, iteraniro ryose rimwicishe
amabuye inyuma y’aho baganditse’ Kubara 15:35. Ubwo itegeko
ry’Imana rimeze rityo, ndongera kubabaza, kuki mutaryumvira?
Kuki muteza umunsi w’isabato?
“Ahari, muransubiza ko mweza umunsi w’Isabato; kubera ko
muhagarika imirimo yanyu yose maze mukajya gusenga mwitonze,
mukavuga amasengesho yanyu, kandi mukanasoma Bibiliya zanyu
mu rugo, buri ku Cyumweru (dimanche) mu buzima bwanyu.
“Ariko Icyumweru (dimanche) ntabwo ari umunsi w’Isabato.
Dimanche ni umunsi wa mbere w’icyumweru. Imana
Ishoborabyose ntiyigeze itanga itegeko ko abantu bagomba kweza
umunsi umwe mu minsi irindwi; ahubwo yatoranije umunsi wayo
wihariye, nuko ivuga yeruye iti: ‘Ujye weza umunsi wa karindwi;’
kandi yatanze n’impamvu yahisemo uyu munsi aho guhitamo undi
uwo ari wo wose – impamvu yihariye ku munsi wa karindwi
w’iminsi irindwi wonyine, kandi idashobora kuboneka ku yindi
minsi isigaye. Iravuga iti, ‘Kuko iminsi itandatu ari yo Uwiteka
yaremeyemo ijuru n’isi n’inyanja n’ibirimo byose, akaruhukira ku
wa karindwi. Ni cyo cyatumye Uwiteka aha umugisha umunsi
82
w’isabato, akaweza.’ Imana Ishoborabyose yategetse ko abantu
bose bagomba kuruhuka imirimo yabo ku munsi wa karindwi,
kubera ko na Yo yaruhutse kuri uwo munsi: Ntabwo yaruhutse ku
Cyumweru (dimanche), ahubwo yaruhutse ku wa Karindwi
(Saturday). Ku Cyumweru (dimanche), ari wo munsi wa mbere
w’iminsi irindwi, ni wo Yatangiriyeho umurimo wo kurema.
Ntiyigeze iwurangiza kuri uwo munsi; ku munsi wa karindwi
(Saturday), ‘Imana irangiza imirimo yakoze, iruhuka ku munsi wa
karindwi imirimo yayo yose yakoze. Imana iha umugisha umunsi
wa karindwi iraweza, kuko ari wo Imana yaruhukiyemo imirimo
yakoze yose.’ (Itangiriro 2:2,3) Nta kindi kintu kibasha kumvikana
neza nk’ibingibi; kandi nta muntu n’umwe wagerageza
kubihakana; Byemerwa na buri muntu wese ko umunsi Imana
Ishoborabyose yashyizeho kugira ngo tuweze ari umunsi wa
Karindwi (Saturday), atari ku Cyumweru (Sunday). Kuki
mwubahiriza Icyumweru (dimanche), ntimwubahirize umunsi wa
Karindwi (Saturday)?
“Ahari murambwira ko umunsi wa Karindwi yari Isabato
y’Abayahudi, ko Isabato y’Abakristo yahinduwe igashyirwa kuwa
mbere w’iminsi irindwi (dimanche). Yahinduwe! Ariko, yahinduwe
na nde? Ninde ufite ububasha bwo guhindura itegeko ryahuranije
ry’Imana? Mu gihe Imana yavuze iti: Ujye weza umunsi wa
karindwi, ninde ushobora gutinyuka kuvuga ngo: Oya, ushobora
gukora imirimo yawe yose ushatse ku munsi wa karindwi; ahubwo
uzajye weza umunsi wa mbere w’iminsi irindwi? Iki ni ikibazo
cy’ingenzi cyane, ntazi uburyo mushobora kugisubiza.
“Uri umuporotesitanti, kandi uvuga ko ugendera kuri Bibiliya
ndetse Bibiliya yonyine; hanyuma mu kintu gikomeye nk’iki cyo
kubahiriza umunsi umwe mu minsi irindwi nk’umunsi wera,
ukanyuranya n’ibyanditswe muri Bibiliya, ugashyiraho undi munsi
83
mu mwanya w’umunsi wategetswe na Bibiliya. Itegeko ryo kweza
umunsi wa karindwi, ni rimwe mu mategeko icumi; kandi wemera
y’uko icyenda yandi agifite agaciro; ninde waguhaye ububasha bwo
gukandagira irya kane? Niba ushikamye ku mahame yawe, niba
koko ugendera kuri Bibiliya kandi Bibiliya yonyine, wakabaye
ushobora kugaragaza bimwe mu bice byo mu Isezerano Rishya
bigaragaza neza ko iri tegeko ryahinduwe, cyangwa se nibura
bigaragaza mu buryo bwizewe ko bwari ubushake bw’Imana ko
abakristo bagomba guhindura uburyo bwo kuruhuka nk’uko
mwabikoze. Reka turebe niba iyo mirongo ishobora kuboneka
[muri Bibiliya]. Ndagerageza kureba iyo mirongo mu byanditswe
n’abanditsi mukunda cyane, bagerageje gushyigikira ibyo mukora
ku birebana n’iki kibazo:
1. Imirongo ya mbere nkunda kubona yifashishwa kuri iyi
ngingo ni Abakolosayi 2:16; havuga hati: ‘Nuko rero ntihakagire
ubacira urubanza ku bw’ibyo murya cyangwa ibyo munywa,
cyangwa ku bw’iminsi mikuru, cyangwa ku bwo kuziririza
imboneko z’kwezi, cyangwa amasabato.’ Njya numva Abakristo
bavuga ko bakurikiza Bibiliya bishingikiriza kuri uyu murongo,
bavuga ko tutakagombye gushira itandukaniro hagati y’umunsi wa
Karindwi (Saturday), n’umnsi wa mbere (Sunday), n’undi munsi
wose mu minsi irindwi; ko muri iki gihe cy’ubukristo ibyo byo
gutandukanya iminsi byakuweho; ko umunsi wose ari mwiza kandi
ko wera kimwe n’iyindi; bityo hakaba nta masabato agomba
kubaho, ndetse n’imnsi mikuru. Ariko muri ibyo byose nta nyuguti
n’imwe igira icyo ivuga ku guhindura Isabato iva ku munsi wa
Karindwi ngo ijye ku wundi munsi.
2. Ubwa kabiri, amagambo yavuzwe na Yohana mu
Byahishuwe 1:10 na yo akunda gukoreshwa, aravuga ati: ‘Ku munsi
w’Umwami wacu nari ndi mu Mwuka.’ Mbese birashoboka ko
84
hagira umuntu utekereza ko hano hari itegeko ryeruye ryo
guhindura gahunda yo kuramya ya buri cyumweru ikava ku munsi
wa karindwi igashirwa ku munsi wa mbere? Uyu murongo nta
kintu na kimwe uvuga ku ngingo nk’iyo; ahubwo ibyo Byanditswe
biduha ububasha bwo kuba hari umunsi twakwita mu buryo
bwihariye ‘umunsi w’Umwami’ (ariko ntibinavuga uwo munsi uwo
ari wo).
3. Iyi mirongo ikurikiyeho itwibutsa igihe Pawulo yasabaga
abakorinto bari bamaze guhinduka ati: ‘Kuwa mbere w’iminsi
irindwi hose, umuntu wese muri mwe abike iwe ibimushobokera
nk’uko atunze, kugira ngo ubwo nzaza ataba ari ho impiya
zisonzoranywa.’ 1Abakorinto 16:2. Ni gute ibi bigira icyo bihindura
ku itegeko ry’Isabato y’Abayahudi? Pawulo yategetse ko icyo
gikorwa cy’ubugwaneza gikorwa ku munsi wa mbere w’icyumweru.
Nta kintu na kimwe yavuze kirebana no kudakora gahunda yo
gusenga no kuramya Imana ku munsi wa karindwi.
4. Kandi, hari ‘kuwa mbere w’iminsi irindwi’ ubwo abigishwa
bari bateraniye mu nzu inzugi zikinze kuko batinyaga abayuda,
maze Yesu araza ahagarara hagati yabo; nuko iminsi munani ishize
(ni ukuvuga ku munsi wa mbere w’icyumweru cyakurikiyeho),
‘abigishwa bongera guterana mu nzu nka mbere na Toma ari
kumwe na bo’ maze Yesu arongera araza ahagarara hagati yabo
(Yohana 20:19,26): ni ukuvuga, hari ku mugoroba w’umunsi wa
mbere Yesu yazutseho ubwo yiyerekaga bwa mbere abigishwa
benshi bateraniye hamwe; maze nyuma y’iminsi umunani arongera
yiyereka rya teraniro, na Toma ahari. Mbese ni iki kiri muri aya
masomo gikuraho itegeko ryo kweza umunsi wa karindwi?
Umwami wacu yazutse mu bapfuye kuwa mbere w’iminsi irindwi,
maze kuri uwo munsi nimugoroba abonekera benshi mu bigishwa
be; arongera ababonekera kuri uwo munsi w’icyumweru, nanone
85
ahari no ku yindi minsi hagati aho. Reka abaporotesitanti, niba
babishaka, bubahirize umunsi wa mbere w’icyumweru bishimira
kandi bibuka icyo gitangaza gikomeye, Umuzuko wa Kristo, kandi
nk’igihamya cy’impuwe ze ni wo munsi yiyeretseho abigishwa be
bashidikanyaga ko yazutse; ariko aya magambo yo mu byanditswe
nta bubasha atanga bwo kureka kubahiriza umunsi Imana
yategetse ko ugomba kwezwa ku mpamvu iyo ari yo yose.
5. Bwa nyuma, dufite urugero rw’Intumwa ubwazo. ‘Ku wa
mbere w’iminsi irindwi duteranira kumanyagura imitsima, Pawulo
arabaganirira ashaka kuvayo mu gitondo, akomeza amagambo
ageza mu gicuku.’ Ibyakozwe n’intumwa 20:7. Hano tuhafite
igihamya kigaragaza neza ko bateraniye hamwe kugira ngo bizihize
ifunguro ryera, kandi ko bumvise ikibwiriza ku wa mbere
(dimanche). Ariko se hari igihamya kigaragaza ko batari
babwirijwe no ku munsi wa karindwi? Mbese ntibyanditswe neza
kuri abo Bakristo ba mbere, ko ‘iminsi yose bakomezaga kujya mu
rusengero n’umutima uhuye, n’iwabo bakamanyagura umutsima?’
Kandi nk’ikindi gihamya, mbese ntidufite n’ibindi bihamya,
bigaragaza ko mu bice bitandukanye aho itorero ryabonekaga, ko
Abakristo ba mbere bari bafite akamenyero ko guhurira hamwe
bagasenga, bagasangira ifunguro ryera, bagakora n’izindi gahunda,
ku Masabato kimwe no ku minsi ya mbere y’icyumweru? None
rero, ndavuga nti, reka Abaporotesitanti baziririze umunsi wa
mbere w’icyumweru, niba babishaka, kugira ngo base na ba
Bakristo ba mbere bari bateraniye mu cyumba cyo hejuru kuri uwo
munsi I Troas; ariko kandi bibuke ko ibyo bidashobora
kubavanaho inshingano yo kweza umunsi Imana Ishoborabyose
yategetse ko ugomba kwezwa, kubera ko kuri uwo munsi ‘ari wo
Imana yaruhukiyemo imirimo yakoze yose.’
86
Ntabwo nzi undi murongo n’umwe wo mu Byanditswe Byera
Abaporotesitanti bakunda kwifashisha kugira ngo bashyigikire
igikorwa cyabo cyo kweza umunsi wa mbere wicyumweru aho
kweza uwa karindwi; … The Brotherhood of St. Vincent of Paul, The
Clifton Tracts, Vol. 4, page 3-10
5. Mu ruhanga rwe afite izina ry’amayoberane ryanditswe
ngo BABULONI IKOMEYE, NYINA W’ABAMARAYA,
KANDI NYINA W’IBIZIRA BYO MU ISI (Ibyahishuwe 17:5).
Ingingo ya gatanu ni ingenzi cyane muri iki gice cya 17
cy’Ibyahishuwe, kuko itunga urutoki mu buryo bwahuranije
uvugwa muri iki gice. Malayika yavuze ko uwo mugore afite izina
ry’amayoberane ryanditswe ngo BABULONI IKOMEYE, NYINA
W’ABAMARAYA, KANDI NYINA W’IBIZIRA BYO MU ISI. Mbese
uyu mugore uvugwa n’ubuhanuzi ko ari Babuloni ni inde?
Umukaridinari witwa James Gibbons mu gitabo cye yise “Faith
of Our Fathers” (Ukwemera kw’Abakurambere Bacu) yaravuze ati:
“Iyobokamana rya Babuloni ryakwiriye ahantu hose kandi
riramenyekana cyane ku buryo na Roma yaje kwitwa ‘Babuloni
nshya’” Faith of Our Fathers 1917 ed. Cardinal Gibbons, p.106
“Babuloni, aho Petero yandikiye urwandiko rwe rwa mbere
(1Petero 5:13), yumvikana ku Baporotesitanti n’Abagaturika
basobanukiwe na Bibiliya, ko ari Roma – ijambo ‘Babuloni’
rishushanya ukononekara kw’imico kwari kuri mu murwa wa ba
Kayisari.” Cardinal James Gibbons, Faith Of Our Fathers, p.107,
James Cardinal Gibbons, Faith of Our Fathers (111th printing,
Illinois: TAN Books Inc., 1980): 87 [James Gibbons (July 23, 1834 –
March 24, 1921)
“Kuva mu gihe cya Yehoyakimu… ibitekerezo by’abantu, ndetse
n’abo muri kiliziya y’I Roma, byaje kumenya kandi bimenyera ko
87
Babuloni ivugwa mu Byahishuwe itari Roma ya gipagani gusa, ko
ahubwo ari na Roma y’Abapapa; kandi ko Antikristo ari ho
yagombaga kwicara ku ntebe y’ubupapa.” [Alford, Henry, THE
GREEK NEW TESTAMENT, Vol. VI, Guardian Press, Grand Rapids,
Mich. 1976., Reprint, p. 246] The Vatican Jesuit Global Conspiracy By
Ronald Cooke, p.49,50
Nyuma y’ubuhamya bw’uyu mukaridinali wo muri kiliziya
gaturika y’I Roma, dufite n’ubundi buhamya bugaragaza neza ko
imihango ikorwa mu iyobokamana rya kiliziya gaturika idakomoka
ku Mana cyangwa mu Ijambo Ryayo ko ahubwo ikomoka mu
bapagani basengaga ibigirwamana. Nk’uko mugiye kubyisomera,
ubuhamya bukurikira bwatanzwe n’abihaye Imana bo mu nzego zo
hejuru muri kiliziya gaturika y’I Roma, ubundi butangwa
n’ababihagazeho ubwabo:
“Biratangaje kubona ukuntu kiliziya yacu yemeye imigenzo
yakorwaga mu bapagani… bityo ni ukuri ko imwe mu mihango
n’imigenzo yo muri kiliziya gaturika ari imwe neza n’iyo mu
myemerere ya gipagani…” The Externals of the Catholic Church,
Her Government, Ceremonies, Festivals, Sacramentals and
Devotions, by John F. Sullivan, p.156, published by P.J. Kennedy, NY,
1942
“Kiliziya gaturika yakunze kuregwa ko yuzuye imihango
myinshi ya gipagani. Kiliziya gaturika yiteguye kwemera icyo
kirego ndetse no kukirata… Mu by’ukuri ikigirwamana gikomeye
cya Pani14 ntabwo cyapfuye ahubwo cyarabatijwe.” The Story of
Catholicism p.37
“Kugira ngo Ubukristo bube ikintu gifite ubwiza bukurura
abakomeye n’abanyacyubahiro, abapadiri bemeye kwambara
14
Pan: ni ikigirwamana cy’abagereki
88
imyambaro n’imitako byakoreshwaga mu mihango yo gusenga kwa
gipagani.” Life of Constantine, Eusebius, cited in Altai-Nimalaya,
p.94
Mu gitabo cy’amateka cyanditswe na Stanley, p.40 yaranditse
ati: “Abapapa bazunguye intebe y’abami ba Roma, baragwa
ububasha bwabo, icyubahiro, n’amazina y’icyubahiro yabo (titles)
babikuye mu gipagani.” Kuri iyi ngingo kandi dufite ubuhamya
bukurikira:
“Uko ububasha bwa Roma bwagendaga bukwira mu bice
byinshi by’ubwami bw’Ubugiriki, Attalus ari we mwami wa nyuma
wa Perugamo yapfuye mu mwaka w’133 mbere ya Kristo maze
asigira ubwami bwa Perugamo abaturage b’abaroma. Bityo ubwami
bwa perugamo buhinduka kamwe mu duce dutwarwa na Roma.
Ariko nubwo byari bimeze bityo, nta muntu n’umwe wari uhari
washoboraga kuvuga mu buryo bweruye ko ari we ufite ubutware
bwose yahawe nk’umwami wa Perugamo, ni ukuvuga umutware
mukuru wabaga afite izina rya ‘Pontiff.’ Bityo ubutware bw’abami
b’abaroma kuri Perugamo bwari bufite aho bugarukira; ariko ibi
byahindutse mu buryo butangaje ubwo umwami Jules Kayisari
yimaga ingoma. Ni ku mwami w’abami Jules Kayisari abami
b’abaroma bose bakuye izina ‘Kayisari’ … ba Kayisari kandi ni bo
baba bari mu mwanya wa ‘Pontifex Maximus’ (soma Pontifegisi
Magisimusi)” https://fr-fr.facebook.com/notes/michael-terrence
ampem/the-antichrist-pontifex-maximus-the-Papacy-and-its
origin/381876440975
“Julius Kayisari yashyizwe ku rwego rwa ‘Pontifex Maximus’
mu mwaka wa 63 mbere ya Kristo. Hanyuma agirwa umutegetsi
w’ikirenga wa Leta ya Roma. Ni muri ubwo buryo yigaruriye
ububasha n’inshingano bya pontiff wa Babuloni, maze aba abaye
umusimbura wemewe n’amategeko wa Belushazari. Abonye ko ibi
89
bidahagije, haje gutangazwa ko Jules Kayisari ari imana yitwa
Jupiter yigize umuntu ku itariki 25 z’ukwezi kwa cumi na kabiri mu
mwaka wa 48 mbere ya Kristo mu rusengero rw’ikigirwamana cya
Jupiter muri Alegizandiriya. [Igitabo cyitwa Encyclopaedia
Britannica na cyo cyivuga kuri Jules Kayisari muri ubu buryo: ‘Hari
ibimenyetso byerekana ko mu mezi atandatu ya nyuma y’ubuzima
bwe, Julius Kayisari yashakaga ko atafatwa nk’umwami gusa, ko
ahubwo yafatwa nk’imana igomba kwemerwa n’abagereki,
n’abaturage bo mu burasirazuba, ndetse n’abandi bantu bose
basanzwe.’ Jules Kayisari, mu kwigira imana, yari akurikije urugero
rw’abami ba Perugamo. Abami b’abaroma bakurikiye Jules Kayisari
muri rusange bafatwaga nk’imana.” https://fr-
fr.facebook.com/notes/michael-terrence-ampem/the-antichrist-
pontifex-maximus-the-Papacy-and-its-origin/381876440975
Mu buhamya tubonye haruguru bugaragaza neza ko Babuloni
ivugwa aha ari itorero rya kiliziya gaturika y’I Roma. Ariko
ubutumwa bwa marayika ntabwo buhagararira aha, ahubwo
marayika yavuze ko Babuloni ikomeye ari na yo nyina w’abamaraya
ndetse ikaba na nyina w’ibizira byo mu isi. Kuvuga ko Kiliziya
gaturika ari yo nyina w’abamaraya ni uko ari yo ikomokamo n’andi
madini yose afite imisengere idakomoka mu Ijambo ry’Imana, kuko
mu buhanuzi twabonye ko maraya cyangwa umusambanyi
bisobanura itorero ryaguye, rigahindukirira izindi mana, kandi
rifite inyigisho ridakomora kuri Kristo cyangwa mu Ijambo Rye
(Bibiliya) [Ezekiel 16; 23; Yeremiya 3:1,8; Abalewi 17:7; 20:5,6]. Bityo
amadini ya giporotesitanti akurikiza ibihimbano bya kiliziya
gaturika, ni abakobwa ba Babuloni. Kuri iyi ngingo dusoma
amagambo akurikira:
“[Gahunda y’impuzamadini igendereye gushyiraho] idini
rimwe ku isi yose, rizaba rigengwa na Roma kandi rikayoborwa na
90
Papa, ubu igeze ku ntambwe yayo isoza. Bishobora gufata imyaka
runaka mbere y’uko tubona ishusho yuzuye ya Babuloni Ikomeye,
ariko buri mwizera nyakuri wa Bibiliya wo muri buri kinyejana
arwanya Kiliziya Gaturika y’I Roma ashikamye, kubera ko abona
muri yo imbuto z’ubuhakanyi buheruka bwishyize hamwe ari bwo
bwavuzwe mu Byahishuwe igice cya 17, icya 18, n’icya 19.” The
Vatican Jesuit Global Conspiracy By Ronald Cooke, p.61
“Tugomba kwibutsa Abapresibiteriyene, Ababatisita,
Abametodisite, n’abandi bakristo bose, ko Bibiliya itabashyigikira
na gato mu gubahiriza icyumweru. Icyumweru cyashyizweho na
Kiliziya gaturika kandi kucyubahiriza bisobanuye kugandukira
(kumvira) itegeko rya kiliziya gaturika.” Ijambo ryavuzwe na padiri
Brady, rikandikwa mu kinyamakuru cyitwa Elizabeth, N.J. News cyo
ku itariki 18/03/1903.
“Abaporotesitanti… bemera dimanche aho kwemera samedi
nk’umunsi w’amateraniro yo gusenga nubwo ari kiliziya gaturika
yabihinduye… Ariko icyo abaporotesitanti batamenya… ni uko mu
kubahiriza dimanche, baba bagaragaje ko bemera ubutware
bw’umutegeka wa kiliziya, ari we papa.” Our Sunday Visitor,
05/02/1950
“Abaporotesitanti, uretse kwishingikiriza ku bubasha bwa
kiliziya gaturika y’I Roma, nta mpamvu n’imwe yumvikana bafite
ishyigikira inyigisho yo kuruhuka icyumweru, bityo bakabaye mu
by’ukuri baruhuka Isabato, [y’umunsi wa karindwi] Samedi.” John
Gilmary Shea, mu cyinyamakuru cya kiliziya gaturika gisohoka buri
gihembwe cyitwa American Catholic Quaterly Review, Mutarama,
1883.
“Mu mwaka wa 2008 ubwo yaganiraga n’umunyamakuru
Emiel Hakkenes, umujezuwite witwa Professor Eduard Kimman,
icyo gihe wari Umunyamabanga Mukuru w’Inama y’Igihugu
91
y’Abepisikopi mu gihugu cy’Ubuholande, yaravuze ati: “Urebye,
nta mpamvu n’imwe isigaye yatuma umuntu akomeza kuba
umuporotesitanti….” Yongeyeho ko abona ko nyuma y’umwaka
w’2017 ubuporotesitanti bushobora kutazongera kubaho. (Umwaka
wa 2017 ni umwaka abaporotesitanti bazaba bizihiza isabukuru
y’imyaka 500 ubuporotesitanti bubayeho) Yanavuze ko
“Ubuporotesitanti bukwiriye gusubira mu itorero ryabubyaye
(mother church)”” Professor Walter J. Veith, From Crete To Malta,
Part 4
Ku ngingo marayika yavuze ati, ‘kandi nyina w’ibizira byo mu
isi,’ mushobora kureba urehererekane rw’ibyigisho byitwa “Igitero
Gikaze” byakozwe na Professor Walter J. Veith, birimo ubuhamya
butangaje bushimangira ayo magambo yavuzwe na marayika.
Ariko reka turebe bicye cyane byavuzwe n’ababihagazeho barimo
n’abihaye Imana bo muri kiliziya gaturika:
“Umupadiri w’umujezuwite witwa Staempfle, ni we wanditse
igitabo cya Hitler cyitwa Mein Kampf, ntabwo ari Hitler
wacyanditse.” Leo H. Lehmann, Behind the Dictators (New York:
Agora Publishing Co., 1942) p. 26
“Mu mwaka w’1816, John adams yandikiye Perezida Jefferson
ati: ‘Mbese ntiduhora tubafite hano bameze nk’inzuki nyinshi,
biyoberanyije cyane ku buryo umwami w’abaromani wenyine ari
we ushobora kubamenya, biyambitse nk’abasiga amarangi,
nk’abasohora inyandiko (publishers), nk’abanditsi, ndetse
nk’abigisha? Niba harigeze kubaho itsinda ry’abantu bakwiriye
gucirwaho iteka hano ku isi ndetse n’ikuzimu ni itsinda ry’abagize
umuryango washinzwe na Loyola (abajezuwite).’” [The New Jesuits,
George Reimer 1971]
Abanditsi b’urubuga rwa internet rwa kiliziya gaturika rwitwa
www.immaculateheart.com/maryonline, mu mwaka w’2003 mu
92
kwezi kwa 12, banditse amagambo akurikira: “Ikibazo cyashyizwe
ahagaragara na Rome mu myaka 100 ishize cyiracyari iki: ‘[Ibintu ni
bibiri:] Kiliziya gaturika ni yo iri mu kuri cyangwa se Abadivantiste
b’Umunsi wa Karindwi ni bo bari mu kuri. Nta kundi guhitamo
gushobora kubaho. Iyo umuntu akoze andi mahitamo atari ukuba
umudivantiste w’umunsi wa karindwi, ihame ryo kwishingikiriza
ku Byanditswe Byera byonyine (Sola Scriptura) riba ritaye agaciro,
n’inkingi ubuporotesitanti bwose bushingiyeho iba iguye hasi.’”
Ikindi kinyamakuru cya Kiliziya gaturika cyitwa “Saint
Catherine Catholic Church Sentinel” cyo ku itariki 21/05/1995 ku
ngingo ya cyo yitwaga “Pastor’s page” (ipaji y’umupasitoro),
banditsemo aya magambo ngo: “Abantu bose batekereza ko
Ibyanditswe Byera ari byo bigomba kuyobora abantu byonyine,
bari bakwiriye kuba Abadivantisite b’Umunsi wa Karindwi, maze
bakeza umunsi wa Karindwi.”
Ku itariki 10/08/2004, ku rubuga rwa internet rwa Kiliziya
gaturika rwitwa www.catholic.com/tracts/seventh-day-adventism
hasohotse amagambo avuga ngo: “Abadivantisiti b’Umunsi wa
Karindwi ntibashobora guhindura imitekerereze yabo y’uko
Kiliziya gaturika ari yo Babuloni ikomeye Nyina w’Abamaraya;
keretse baramutse bemeye ko batari mu kuri ku bijyanye [n’ibyo
bigisha] birebana no gusenga ku Cyumweru. Ntibashobora
kwemera ko gusenga ku Cyumweru atari ikimenyetso
cy’inyamaswa; keretse bahinduye imyumvire yabo ku birebana
n’Isabato y’Abayahudi. Abadivantisiti b’Umunsi wa Karindwi
ntibashobora kureka kurwanya kiriziya gaturika; keretse baretse
kuba Abadivantisiti b’Umunsi wa Karindwi.
…… NIHIL OBSTAT 15 : Ndemeza ko inyandiko n’amakuru
byakoreshejwe muri iki cyegeranyo bitabogamiye ku myemerere
15
NIHIL OBSTAT ni ijambo rikoreshwa na Kiliziya gaturika rivuga ko igitabo runaka cyitanyuranije n’amahame
y’iyobokamana cyangwa amategeko mbonezamubano.
93
runaka. Byanditswe na Bernadeane Carr, umwanditsi mu
by’iyobokamana wa Kiliziya gaturika.”
6. Mbona ko uwo mugore asinze amaraso y’abera n’amaraso
y’abahowe Yesu (Ibyahishuwe 17:6).
Imvugo marayika yakoresheje irakomeye cyane! Iragaragaza
umugambi ukomeye wo kurwanya Imana kugeza ubwo amagambo
y’ubuhanuzi avuga ngo, “Mbona ko uwo mugore asinze amaraso
y’abera n’amaraso y’abahowe Yesu.” Byagenze gute? Dore icyo
amateka atugaragariza, nk’uko tubisoma mu gitabo cyitwa “Rulers
of Evil” (Abatware b’Ikibi) cyanditswe na F. Tupper Saussy:
“Buri muryango mugari wose w’abantu (society) uba ufite icyo
twakwita ibyanditswe byera. Ibyanditswe byera bya ba Kayisari b’I
Roma byari ubuhanuzi hamwe n’amabwiriza y’imihango byari
bikubiye mu buhanuzi icumi bwari bwarahanuwe n’abahanuzikazi
b’ibigirwamana byabo (Sibyllines) hamwe n’igitabo cyitwa Aeneid
(soma eniyedi) cyanditswe n’umusizi w’umuromani witwa Virgil.
“Izo nyandiko (Sibyllines na Aeneid) zabaga zemerewe
gusomwa n’abatambyi b’ibigirwamana bonyine n’abandi bantu
bacye bo mu bakomeye. Abaturage bamenyaga ibyabaga bikubiye
muri izo nyandiko ari uko abo batambyi bamanutse
bakabibabwira. Ubwo Isezerano Rya Kera n’Isezerano Rishya
byemerwaga nk’Ibyanditswe Byera by’ubwami bwa Roma, na byo,
byeguriwe abihaye Imana bonyine. Hanyuma, hakurikijwe
umugenzo w’I Roma, abaturage bamenyaga ibyanditswe muri
Bibiliya ari uko babibwiwe nk’ubwiru bugenewe abihaye Imana ari
na bo babibabwiraga gusa. Ibi byakorwaga bityo, kubwo kurengera
[icyo bitaga] ubwami butagatifu bwa Roma. Kuko iyo abaturage
baramuka bagize ubumenyi bwa Bibiliya, bari kuvumbura ko
Pontifex Maximus (ni yo title ifitwe na papa nk’umuyobozi wa
94
Roma) atari umuyobozi wemewe wa gikristo. Mu kumenya ibyo,
ntibari kuba bacyongeye gupfukamira ubutware bwe. Ubwami
bwashoboraga kugwa. Ku bw’iyo mpamvu itorero gaturika ry’I
Roma ryisanze rigomba kuvanaho kwiga no gusoma Bibiliya.
“Ariko kandi, mu duce dutandukanye, aho Roma yatwaraga
hari amatsinda anyanyagiye y’abakristo bari bararinze Ibyanditswe
Byera babikomoye ku itorero rya mbere [ry’intumwa]. Kuri abo
bakristo Bibiliya yatangaga irarika rihoraho ryo gusabana
n’Umuremyi w’isanzure. Babeshwagaho n’ibyanditswe Roma yari
ifitiye ishyari. Mu kinyejana cya 13, ayo matsinda yariyongereye ku
buryo papa Geregori wa 9 yatangaje ko kwiga Bibiliya utabiherewe
uruhushya ari ubuhakanyi. Nyuma yaje guca iteka rivuga ko: “ari
inshingano za buri mugaturika wese gutoteza abahakanyi.” Mu
rwego rwo kugenzura uko iryo totezwa rigomba gukorwa,
yashyizeho urukiko rwa papa ruburanisha abahakanyi
(inquisition)…. Buri rubanza rwose rwaburanishwaga, igihano
cyabaga ari ukwicwa.” F. Tupper Saussy, Rulers of evil, p.15,16
“Abajezuwite bafata urwo rukiko nka kimwe mu bintu
by’ingenzi cyane by’Umuryango wabo, Loyola yashyigikiye,
akoresheje urwandiko yandikiye Papa [Pawulo wa 3 (1534-1549)],
amusaba kwemererwa kongera kubyutsa urukiko rwabaye
ikimenywabose rwa Roma rwo kuburanisha abahakanyi
(Abaporotesitanti n’Abantu bose batemera ububasha bwa Papa
bwo gutegeka ibihugu); rwaje kwemezwa mu ibaruwa (Papal Bull)
yanditswe na Papa Pawulo wa 3 ku itariki 01/04/1542… Uru rukiko
ruteye ubwoba, rwayoborwaga n’umuntu utaragira impuhwe
cyangwa imbabazi witwaga Caraffa [Gian Pietro Cardinal Caraffa,
waje kuba Papa Pawulo wa 4 (1555-1559)], rwakwije kwiheba no
gucika intege mu Butaliyani bwose, kuva rugitangira… urupfu
rwafashe indi ntera nshya iteye ubwoba kurushaho. Kandi umuntu
95
wese wahimbaga ibikoresho bishya by’iyicarubozo byo
gutandukanya ingingo z’imibiri y’abicwaga mu buryo burushijeho
gutera uburibwe yaragororerwaga!!! Mu Butaliyani, no mu bice
bitandukanye by’Uburayi, mu gihe ibirimi by’umuriro byabaga biri
kuzamuka mu kirere abantu bari gutwikwa, washoboraga kubona
Abajezuwite bari kumwenyura, kuko umugambi wabo wabaga ari
uguteza imbere umuryango wabo, bakoresheje uru rukiko
rwabaheshaga imbaraga zo kugenzura ibintu byose!” History of the
Jesuits: Their Origin, Progress, Doctrines, and Designs, G. B. Nicolini
of Rome, (London: Henry G. Bohn, 1854) p. 59-62
Umugabo wigeze kuba padiri, akaba na musenyeri muri
kiliziya gaturika, ariko nyuma akaza kwizera ubutumwa bwiza,
witwa Dr Alberto Rivera yatanze ubuhamya bukurikira:
“Guhera mu mwaka w’1200, kiliziya gaturika yishe abantu
bagera kuri miliyoni mirongo itandatu n’umunani (68.000.000).
Muri iki gihe, iryo torero rigerageza guhindura amateka,
by’umwihariko umugabane w’amateka urebana n’urukiko rwa
kiliziya gaturika ruburanisha abahakanyi (Abaporotesitanti
n’Abantu bose batemera ububasha bwa Papa bwo gutegeka
ibihugu), kugira ngo rihishe ibyaha byaryo. Ibitabo bivuga kuri iyo
ngingo byagiye bizimira bikava mu masomero mu buryo
butangaje. Ni ryo banga rihishwe cyane ryo mu gihe cyacu.” Les
Crimes du Vatican, Dr Alberto Rivera, p.15
Ntabwo iyi nyifato ya kiliziya gaturika yo kurenganya abera ari
iyo mu myaka yashize gusa, kuko kiliziya gaturika ubwayo ivuga ko
itibeshya ; bityo na n’uyu munsi ni yo mico iranga kiliziya gaturika,
nubwo bishobora gukorwa mu bundi buryo mu rwego rwo
kwiyoberanya. Dore ubuhamya bwa vuba cyane kuri iyi ngingo:
96
“Ku byerekeye Abajezuwite, Alberto yatangaje ko: ‘Kathryn
Kuhlman16 (soma Katirini Kulumani, yavutse mu mwaka w’1907
apfa mu mwaka w’1976) yari umwe muri ba maneko ba Roma, wari
warahawe inshingano yo kwinjirira amatorero y’Abapantekonte
n’amaterero y’Abaporotesitanti binyuze mu misengere yo kuzura
umwuka. Yari umuhanga cyane mu bumenyi bwo gusinziriza
ibitekerezo (hypnosis) akagira n’imbaraga zitangaje zo kumenya
ibintu bitari byaba.’ ‘Yemerewe kugirana na Papa umwiherero
wihariye nk’igihembo cy’umurimo ukomeye yakoze.’ … ‘Kubera
umurimo yakoze, ubu benshi bigisha ‘KWISHYIRA HAMWE’, aho
kwigisha ‘KWITANDUKANYA [n’abatizera Ijambo ry’Imana]
N’UBUTUNGANE, ari byo Roma yanga urunuka.’’” (Jack Chick “The
Crusaders” series, Volume 13.)
“Umupasitoro wo mu itorero ry’abaperisebuteriyani ryo mu
gihugu cya Ecosse (Scotland) wari uhagarariye itorero ryo mu
gihugu cye ubwo habaga inama rusange y’abashumba b’iryo torero,
witwa Donald MacLean, yandikiye ikinyamakuru cyitwa The Times
amagambo akurikira: ‘Iyi mpuzamadini (Ecumenism) mwishimira
cyane ni cyo cyago cyangije amatorero ya Gikristo kurusha ibindi
muri iki kinyejana. Cyagwabije amatorero yo muri iki gihugu
asigara ameze nk’umuntu utagira amaraso n’amagufwa, ku buryo
adashobora guhagararira Kristo n’ukuri Kwe. Abantu bacye gusa ni
bo babazwa n’uko ikibi gitera imbere nk’uko bimeze ubu, kandi
n’umwijima mu by’umwuka ukaba uri kurushaho kubudika uko
imyaka ihita. Birasa nk’aho mubona itsinda ry’abakristo nyakuri,
birinda kandi bashikamye mu by’umwuka, nk’abaka bakabya. Niba
bimeze bityo, ubwo noneho abantu bakomeye Imana yakoresheje
nka John Knox wo muri Ecosse (Scotland), John Calvin na Martin
Luther ku mugabane wose (w’I Burayi), n’uwari umushumba
mukuru w’Abangilikani Mu Bwongereza Cranmer, baba na bo bari
16
Kathryn Kuhlman yari umuvugabutumwa w’ikirangirire ukora ibitangaza akuzura n’imyuka.
97
abaka bakabya igihe barwanyaga amakosa y’UbuPapa. Dutewe
ishema no kuba mu itsinda ry’abantu nk’abo.’” (The Times: 9th
November 1988) Quoted in “All Roads lead to Rome?” Michael de
Semlyen, p.175
“Ku itariki 18/04/2015, ubwo Papa Francis yabonanaga na
Perezida w’Ubutaliyani Sergio Mattarella, Papa yaravuze ati ‘kugira
umuryango mugari wa rubanda nyamwinshi, bisaba ko umwuka
nyakuri w’iyobokamana utashingira ku mutimanama w’umuntu ku
giticye’…”http://en.radiovaticana.va/news/2015/04/18/pope_religion
_should_not_be_confined_to_personal_consience/1137800
“Papa Francis yanenze cyane ‘Gutsimbarara ku mahame
y’ukwizera’ mu madini ya Gikristo, muri Islam no mu idini rya
Kiyahudi avuga ko na byo ari ihohotera. Yaravuze ati: ‘Itsinda
ry’abatsimbarara ku mahame y’ukwizera, nubwo nta muntu bica,
ntihagire uwo bahutaza, na ryo ni ihohoterwa. Imiterere
y’umurongo ngenderwaho y’abatsimbarara ku mahame yo kwizera
ni ihoterwa bakora mu izina ry’Imana.’”
http://www.israelnationalnews.com/News/News.aspx/181689#.VP
AyBdWqqko
Amagambo papa Francis yavuze ntashobora guhura
n’Ibyanditswe Byera, kuko dusoma mu gitabo cy’umuhanuzi
Yesaya ngo: “Bumba Ibihamya, amategeko uyafatanishe ikimenyetso
mu bigishwa banjye. Nimusange amategeko y’Imana n’ibiyihamya.
Nibatavuga ibihwanye n’iryo jambo nta museke uzabatambikira.”
Yesaya 8:16,20. Ijambo ry’Imana ni ryo muyobozi rukumbi
imitimanama y’abayoboke ba Kristo igomba kuyoboka no kumvira
kandi ni ryo gipimo cy’imico n’amahame yose. Ibindi bitari ibyo
bituruka kuri satani.
Mu gitabo cyitwa “The Art of War” bivuga “Ubuhanga
bw’Intambara” cyitirirwa Sun Tsu wari umujenerali w’umushinwa,
98
ariko kikaba cyarahinduwe n’umujezuwite w’umufaransa witwa
Jean Joseph Marie Amiot wari umuhanga mu bumenyi
bw’inyenyeri w’umwami w’Ubushinwa, yagaragaje uburyo
(technics) abajezuwite bakoresha mu ntambara barwana bagamije
kurimbura ubuporotesitanti no gushaka kwigarurira ubutware
bw’isi yose. Bumwe muri ubwo buryo ni ubu bukurikira:
(I) GUSHYIRAHO UBURYO NGENDERWAHO
i. Buri ntambara yose iba ishingiye ku bushukanyi. (18)17
ii. Bityo, mu gihe ufite ubushobozi bwo gutera umwanzi wawe,
ugomba kwigaragaza nk’aho ntacyo ushoboye; mu gihe turi
gukoresha imbaraga zacu, tugomba gusa nk’aho ntacyo turi
gukora; mu gihe dusatiriye umwanzi, tugomba gutuma yibwira
ko tukiri kure; mu gihe turi kure ye, tugomba gutuma yibwira
ko tumusatiriye. (19)
iii. Shyira imbere y’umwanzi wawe impano zo kumushukashuka.
Himba impagarara, maze umusenye. (20)
iv. Mu gihe asa n’uworohewe agiye gutuza, ntugatume aruhuka.
Niba imbaraga ze zishyize hamwe, zitatanye. (23)
v. Mutere aho atiteguye, utungukire aho atari yiteze. (24)
(II) KWISHYURA ICYIGUZI CY’INTAMBARA
i. Umujenerali w’umunyabwenge akura ibimutunga ku mwanzi
we. Igare rimwe ritwaye ingemu z’umwanzi rihwanye
n’amagare makumayabiri yawe, kandi ikiro kimwe cy’ibyo
kurya bye gihwanye n’ibiro makumyabiri byo mu bubiko
bwawe. (15)
ii. Kugira ngo twice umwanzi, hagomba kubaho uburakari mu
bantu bacu; kandi kugira ngo tugire amahirwe yo gutsinda
umwanzi, abantu bacu bagomba kubona ibihembo byabo. (16)
17
Imibare iri mu dukubo ni nimero iyo ngingo igaragaraho mu gitabo cy’umwimerere
99
iii. Mu gihe amagare y’intambara ari kurwana, iyo hafashwe
amagare y’intambara icumi cyangwa arenzeho, hagomba
guhembwa uwafashe irya mbere. Amabendera yacu agomba
gusimbuzwa ay’abanzi bacu, n’amagare y’intambara akavangwa
agakoreshwa hamwe n’ayacu. Abasirikare [b’umwanzi]
bafatiwe ku rugamba bagomba gufatwa neza kandi
bakarindwa. (17)
iv. Ibi byitwa, gukoresha umwanzi wamaze kwigarurira kugira
ngo wongere imbaraga zawe. (18)
(III) GUTERA UKORESHEJE AMAYERI
i. Umujenerali aba ari ingabo ikingira ubutegetsi; iyo iyo ngabo
yuzuye ku ngingo zose (ifite ibyangombwa byose); ubutegetsi
buzagira imbaraga; iyo ituzuye, ubutegetsi bugira integer nke.
(11)
ii. Iyo bimeze bityo dushobora kumenya ko hari ingingo z’ingenzi
eshanu kugira ngo haboneke insinzi:
a) Hazatsinda umuntu uzi igihe cyo kurwana n’igihe cyitari
icyo kurwana.
b) Hazatsinda umuntu uzi gukoresha neza ingabo ze zifite
imbaraga n’izifite intege nke.
c) Hazatsinda umuntu ufite ingabo zigengwa n’umwuka
umwe mu rugerero rwe rwose.
d) Hazatsinda umuntu witegura ubwe, agategereza gufata
umwanzi mu gihe atiteguye.
e) Hazatsinda umuntu ufite ubushobozi bwa gisirikare
kandi ntavugirwemo n’umwami we. (17)
(V) IMBARAGA
i. Guhisha gahunda mu mwambaro wo kutagira gahunda (ku
buryo abarebera inyuma babona nta gahunda ufite) ni bwo
buryo bwo kugaba amashami; guhisha ubutwari mu gisa
100
n’ubugwari ni ukuzigama imbaraga zo gukoresha mu gihe cya
ngombwa; guhisha imbaraga mu bigaragara ko ari intege nke
bigomba gukoranwa amayeri. (18)
ii. Mu gukomeza kujugunya imbere y’umwanzi wawe impano zo
kumushukashuka, bituma akomeza kuza agusanga; maze
ugakoresha itsinda ry’abantu watoranije bakaguma aho
bamutegereje. (20)
iii. Umurwanyi w’umuhanga aha agaciro akamaro k’imbaraga
zihurijwe hamwe, kandi ntabwo asaba abantu ibintu byinshi.
Ubwo ni bwo aba afite ubushobozi bwo guhitamo abantu
bakwiriye gukoreshwa no gukoresha imbaraga zihurijwe
hamwe. (21)
(VI) INTEGE NKE N’IMBARAGA
i. Sun Tzu yaravuze ati: ugeze ku kibuga bwa mbere maze
agategereza ko umwanzi aza, azaba afite imbaraga zo kurwana;
ugeze ku kibuga bwa kabiri kandi akaza afite ishyushyu ryo
kurwana azahagera imbaraga ze zacogoye. (1)
ii. Umurwanyi w’umunyabwenge atera umwanzi kugendera ku
bushake bwe, ariko we ntiyemera gukoreshwa n’ubushake
bw’umwanzi. (2)
iii. Iyo uwo murwanyi amaze kwigarurira amahirwe, ashobora
gutera umwanzi kumusatira igihe cyose abishakiye; cyangwa,
binyuze mu kumuteza igihombo, ashobora gutuma
bidashobokera umwanzi we kumusatira. (3)
iv. Umujenerali w’umuhanga mu kugaba ibitero ni utera umwanzi
ariko ku buryo umwanzi aba atazi icyo agomba kurwanya;
kandi aba ari umuhanga mu kwikingira iyo umwanzi atazi icyo
agomba kugabaho ibitero. (8)
v. Mbega ukwiyoberanya gukomeye! Binyuze muri uku
kwiyoberanya twiga uburyo bwo kutagaragara, no kutamenya
101
ko duhari; bityo dushobora kugumana ububasha bwo kugena
iherezo ry’umwanzi. (9)
vi. Icyo imbaga nyamwinshi idashobora kumva – ni uburyo
ushobora kugera ku nsinzi ukoresheje uburyo bwateguwe
n’umwanzi ubwe. (26)
vii. Abantu bose bashobora kubona uburyo nkoresha kugira ngo
nigarurire umwanzi, ariko icyo badashobora kubona ni inzira
nyuramo kugira ngo ngere ku nsinzi. (27)
(VII) KUYOBORA INTAMBARA
i. Sun Tzu yaravuze ati: Mu ntambara, umujenerali ahabwa
amategeko n’umwami. (1)
ii. Ugomba gutuma imigambi yawe itagaragarira abantu
nk’umwijima w’ijoro, maze mu gihe uteye umwanzi,
ukamugwaho nk’inkuba. (19)
(VIII) GUKORESHA AMAYERI ANYURANYE
i. Hari inzira zitagomba gukurikirwa, hari ingabo zitagomba
guterwa, hari imidugudu itagomba kugotwa, hari ibirindiro
bitagomba guhungabanywa, hari n’amategeko y’umwami
atagomba kumvirwa. (3)
ii. Hari amakosa atanu akomeye ashobora kugirira nabi
umujenerali:
a) Kutagira icyo yitaho, ari byo bishobora gutuma
arimburwa;
b) Ubugwari, ari bwo bushobora gutuma afatwa bugwate;
c) Kurakara vuba, ari byo bishobora gutuma akoreshwa
n’ibitutsi;
d) Gukunda icyubahiro ari byo bishobora gutuma
ahungabanywa ku buryo bworoshye n’ikimwaro.
e) Gusaba ibintu byinshi abantu be, ari byo bishobora
kumutera guhangayika no kudatuza. (12)
102
(X) IKIBUGA CY’INTAMBARA
i. Niba ubona neza ko kurwana biri bugere ku nsinzi, rwana,
nubwo umuyobozi wawe yaba atabyemera; niba ubona ko
kurwana bidashobora kugera ku nsinzi, ntugomba kurwana
nubwo waba ubitegetswe n’umuyobozi wawe. (23)
ii. Umujenerali ujya imbere atagamije kwishakira icyubahiro
kandi agasubira inyuma adatinya ikimwaro, afite intego imwe
gusa yo kurinda igihugu cye kandi agakorera umurimo mwiza
umwami we, aba ari ibuye ry’igiciro ry’ubwami. (24)
iii. Jya ureba abasirikare bawe nk’abana bawe, bizatuma
bagukurikira no mu manga; barebe nk’abahungu bawe ukunda
cyane, bizatuma bakuba iruhande kugeza no mu rupfu. (25)
(XI) AHANTU ICYENDA HO KURWANIRA
i. Umujenerali agomba kuba ashoboye kujijisha abayobozi
b’ingabo ze hamwe n’abantu be akoresheje raporo z’ibinyoma
n’ibigaragarira amaso bisa nk’ukuri ariko bishukana, ibyo
bikamufasha kubaheza mu bujiji bwo kutamenya ukuri
kw’ibyo akora. (36)
ii. Insinzi mu ntambara igerwaho iyo umuntu yihuje n’intego
y’umwanzi abyitondeye. (35)
iii. Nituguma gukorera mu ruhande rw’umwanzi twihanganye, mu
gihe kizaza bizadushoboza no kwica umuyobozi w’ingabo
z’umwanzi. (61)
iv. Ibyo byitwa kandi byerekana ubushobozi bwo kugera ku kintu
ukoresheje uburiganya buhambaye. (62)
(XII) GUTERA N’UMURIRO
i. Iyo umuriro watse uturutse imbere mu rugerero rw’umwanzi,
jya uhita utera uturutse inyuma. (6)
103
ii. Mu gihe umuriro watse , ariko abasirikare b’umwanzi
bakagumya gutuza no guceceka, jya utegereza wirinde gutera.
(7)
iii. Ntugatere intambwe n’imwe keretse igihe ubona ko hari
amahirwe ahari; ntugakoreshe ingabo zawe keretse igihe
ubona ko hari icyo ushobora kwigarurira; ntukarwane keretse
igihe ubona ko uri mu kaga. (17)
(XIII) GUKORESHA ABATASI
i. Hagomba gukoreshwa abatasi, bagizwe n’ amatsinda atanu: 1:
Abatasi b’aho ukorera; 2: Abatasi b’imbere; 3: Abatasi
wigaruriye; 4: Abatasi b’ibitambo; 5: Abatasi barokotse. (7)
ii. Iyo ayo matsinda atanu y’abatasi yose ari ku murimo, nta
muntu n’umwe ushobora gutahura imikorere yawe y’ibanga.
Ibi ni byo byitwa “ubushobozi bw’ubumana bwo kugenzura
imitego.” Ubu ni bwo bushobozi buruta ubundi bw’umwami.
(8)
iii. Kugira “Abatasi b’aho ukorera” bivuze gukoresha abantu ba
kavukire. (9)
iv. Kugira “Abatasi b’imbere,” bivuze gukoresha abayobozi bo mu
ngabo z’umwanzi. (10)
v. Kugira “Abatasi wigaruriye,” bivuze kwigarurira abatasi
b’umwanzi maze ukabakoresha mu gusohoza imigambi yawe
bwite. (11)
vi. Kugira “Abatasi b’ibitambo,” bisobanuye ko hari ibintu bimwe
ukora mu buryo bweruye ariko ugamije kuyobya umwanzi,
maze ukemerera abatasi bawe kubivuga no kubimenyesha
umwanzi. (12)
vii. Kugira “Abatasi barokotse,” bivuze ko abatasi wohereje kuneka
mu rugerero rw’umwanzi bagarukana amakuru bavanye ku
mwanzi.
104
viii. Bityo nta n’umwe mu ngabo zawe zose mugomba kugirana
umushyikirano wimbitse nk’abatasi. Ni bo bagomba
guhembwa neza. Umurimo bakora ni wo ugomba kuba
uw’ibanga kurusha indi yose. (14)
ix. Jya ukora mu ibanga! Jya ukora mu ibanga rikomeye cyane!
Kandi ukoreshe abatasi bawe muri buri kintu cyose. (18)
x. Nubwo umugambi waba ari ukurimbura ingabo, gusenya
umudugudu, cyangwa kwica umuntu umwe, ni ingenzi buri
gihe gutangirira ku gushaka amazina y’abagomba gukora icyo
gikorwa, abagomba kubafasha, n’abagomba kurinda no
gucunga umutekano w’umuyobozi w’icyo gikorwa. Abatasi
bacu ni bo bagomba guhabwa inshingano yo gushaka no
kumenya abo bantu. (20)
xi. Abatasi b’umwanzi baje kutuneka bagomba gushakishwa,
tukabategesha kubaha ruswa, tukabajyana kure kandi
tukabatuza mu nzu nziza. Bityo bazahinduka “abatasi
twigaruriye” kandi babe biteguye kudukorera umurimo. (21)
xii. Amakuru duhabwa n’abo batasi twigaruriye ni yo adushoboza
kubona no gukoresha “Abatasi b’dukorera” “n’Abatasi
b’imbere.” (22)
xiii. Kandi ku bw’amakuru yabo, nanone, dushobora gutuma
“Abatasi b’ibitambo” bajyana amakuru y’ibinyoma ku mwanzi.
(23)
xiv. Bwa nyuma ni kubw’amakuru duhabwa “n’Abatasi twigaruriye”
dushobora gukoresha “Abatasi barokotse” mu gihe cya
ngombwa. (24)
xv. Umugambi n’intego by’ubutasi mu matsinda anyuranye
y’abatasi ni ukumenya umwanzi; kandi mbere na mbere ubu
bumenyi buturuka ku batasi twigaruriye. Bityo ni ingenzi
cyane ko abatasi twigaruriye bafatwa mu buryo bwiza
bushoboka. (25)
105
[Ubundi buhamya bugaragaza umutima wo kurenganya no
gutoteza abayoboke ba Kristo wa kiliziya gaturika mushobora
kubwisomera mu gice kivuga amateka n’umugambi by’abajezuwite
kiri muri iki gitabo.]
7. “Iyo nyamaswa ubonye yahozeho nyamara ntikiriho,
kandi igiye kuzamuka ive ikuzimu ijye kurimbuka. Abari
mu isi amazina yabo atanditswe mu gitabo cy’ubugingo,
uhereye ku kuremwa kw’isi, bazatangara babonye iyo
nyamaswa yahozeho ikaba itakiriho, kandi ikazongera
kubaho. Aha ni ho hakwiriye ubwenge n’ubuhanga. Iyo
mitwe irindwi ni yo misozi irindwi uwo mugore yicaraho.
Kandi ni yo bami barindwi: abatanu baraguye, umwe ariho
undi ntaraza, kandi naza azaba akwiriye kumara igihe gito.
Ya nyamaswa yariho ikaba itakiriho, iyo ubwayo ni uwa
munani, nyamara kandi ni umwe muri ba bandi barindwi
kandi arajya kurimbuka.” (Ibyahishuwe 17:9-11).
Ubwo marayika yatangaga ubu butumwa yabanje kubwira
Yohana ati, “Aha ni ho hakwiriye ubwenge n’ubuhanga…”
Birumvikana ko aya magambo agomba kwitonderwa. Hari
ubusobanuro bunyuranye bwagiye butangwa kuri iyi mirongo
kandi ugasanga budahuriza ku gisobanuro kimwe cy’ubutumwa
marayika yavuze nk’uko buri muri iyi mirongo, bityo mbere y’uko
tugaragaza ubundi busobanuro ubwo ari bwo bwose, reka tubanze
turebe icyo Bibiliya ivuga ku ngingo zisa n’iyo marayika yavuzeho.
Marayika yaravuze ati: “Iyo mitwe irindwi ni yo misozi irindwi
uwo mugore yicaraho. Kandi ni yo bami barindwi: abatanu
baraguye, umwe ariho undi ntaraza, kandi naza azaba akwiriye
kumara igihe gito. Ya nyamaswa yariho ikaba itakiriho, iyo ubwayo
ni uwa munani, nyamara kandi ni umwe muri ba bandi barindwi
kandi arajya kurimbuka.”
106
Ibimenyetso hafi ya byose byakoreshejwe muri iyi mirongo
twamaze kubona ubusobanuro bwabyo, dukoresheje Ibyanditswe
Byera (Bibiliya) n’ubuhamya bw’ibyabaye mu mateka bigahamya
ibyari byaravuzwe n’Ijambo ry’Imana Itabeshya. Ibyo tugiye kureba
ni ibyo marayika yavuze ko bisaba ubwenge n’ubuhanga.
Ubutumwa bwa gihanuzi bufite ishusho imeze gutya si bwo
bwonyine buboneka muri Bibiliya. Mu gitabo cy’umuhanuzi
Daniyeli igice cya karindwi tuhasanga ubundi butumwa bufitanye
isano n’ubu. Mu nzozi Daniyeli yarose, na zo zari zikubiyemo
ubutumwa bwa gihanuzi yohererejwe n’ijuru, Daniyeli yaravuze
ati: “Mu byo neretswe nijoro, nagiye kubona mbona imiyaga ine yo
mu ijuru ihubukira ku nyanja nini. Muri iyo nyanja havamo
inyamaswa nini enye, zidasangiye ubwoko. Iya mbere yasaga
n’intare, ifite amababa nk’ay’ikizu. Nyihanga amaso kugeza aho
amababa yayo ashikurijwe igahagarikwa ku isi, ihagarika amaguru
yemye nk’umuntu kandi ihabwa umutima nk’uw’umuntu. “Ndongera
mbona indi nyamaswa ya kabiri isa n’idubu yegutse uruhande
rumwe, kandi yari itambitse imbavu eshatu mu mikaka yayo.
Barayibwira bati ‘Byuka uconshomere inyama nyinshyi.’ “Hanyuma
y’ibyo mbona indi nyamaswa isa n’ingwe, ku mugongo wayo yari
ifite amababa ane asa n’ay’igisiga, kandi yari ifite imitwe ine, ihabwa
ubutware. “Hanyuma y’ibyo nitegereje mu byo neretswe nijoro,
mbona inyamaswa ya kane iteye ubwoba y’inyamaboko n’imbaraga
byinshi cyane. Yari ifite imikaka minini y’ibyuma, iconshomera
ibintu irabimenagura, ibisigaye ibisiribangisha amajanja yayo. Ariko
yari ifite itandukaniro n’izindi nyamaswa zose zayibanjirije, kandi
yari ifite amahembe cumi.” Daniyeli 7:2-7
Inyamaswa yavuzwe na marayika mu Byahishuwe 17 ifite
imitwe irindwi n’amahembe cumi, kandi akavuga ko iyo mitwe
irindwi ari yo misozi irindwi uwo mugore yicaraho, ni inyamaswa ya
107
kane mu zo Daniyeli yarose, ari yo ihagarariye ubwami bwa Roma.
Mwibuke ko, ubwo marayika yasobanuriraga Daniyeli ibyo yarose,
yaramubwiye ati: “Izo nyamaswa nini uko ari enye, ni bo bami bane
bazaduka mu isi.” Inyamaswa ya mbere yasaga n’intare, yari
ihagarariye ubwami bwa Babuloni bwabayeho kuva muri 605
kugeza muri 539 mbere ya Kristo, iya kabiri yasaga n’idubu yari
ihagarariye ubwami bw’Abamedi n’Abaperesi bwabayeho kuva
muri 539 kugeza muri 331 mbere ya Kristo, iya gatatu yari
ihagarariye ubwami bw’Ubugereki bwabayeho kuva muri 331
kugeza muri 168 mbere ya Kristo, iya kane, itarabonewe ishusho
mu nyamaswa zizwi zo mubyaremwe, ahubwo akavuga ko yari
inyamaswa “iteye ubwoba y’inyamaboko n’imbaraga byinshi cyane,”
yari ihagarariye ubwami bwa Roma, bukomatanya Roma ya
gipagani na Roma ya gikristo iyoborwa n’ubupapa. Ubwo bwami
bwatangiye mu mwaka w’168 Roma ya gipagani irangira muri 476,
izungurwa na Roma ya gikristo ari yo iyobora isi kugeza ubu, kandi
ubuhanuzi bukaba bugaragaza ko ubwo bwami ari bwo bwa nyuma
buzabaho hano ku isi mbere yo kugaruka kwa Kristo. Bityo
inyamaswa umugore wo mu Byahishuwe 17 yari yicayeho ni iya
kane ihagarariye ubwami bwa Roma nk’uko twabibonye.
Ubwo Yohana yerekwaga, yahawe andi makuru agaragaza
imiterere y’iyo nyamaswa mu buryo burambuye, atari yahawe
Daniyeli mu nzozi yarose. Yohana yabwiwe ko iyo nyamaswa ifite
amahembe cumi, anabwirwa ko ifite n’imitwe irindwi. Iyo mitwe
irindwi ni yo turi bwibandeho kuko ni yo yavuzwe mu mirongo
turi gusuzuma.
Marayika yavuze ko iyo mitwe irindwi ari yo misozi irindwi
uwo mugore yicaraho, kandi ko ari bo bami barindwi. Iyo turebye
ubusobanuro bw’imitwe ine yo ku nyamaswa ya gatatu Daniyeli
yarose, bihita byoroha kumenya iby’imitwe irindwi yo ku
108
nyamaswa yo mu Byahishuwe 17. Imitwe ine yo ku nyamaswa ya
gatatu yasaga n’ingwe yari ihagarariye ubwami bw’Ubugereki,
yashushanyaga ubwami bune bwiganyije mu bwami bw’Ubugereki
nyuma y’urupfu rwa Alexandre mukuru, umwami wa mbere
wategetse ubwami bw’Ubugereki bumaze kwigarurira isi. Ubu
busobanuro ushobora kububona no muri Daniyeli 8, ubwo
Daniyeli yongeraga guhabwa irindi yerekwa ryerekeye ku bwami
bwagombaga kwaduka mu isi.
Dukurikije ubusobanuro bwo muri Daniyeli igice cya 7 n’icya
8, imitwe irindwi yo ku nyamaswa yo mu Byahishuwe igice cya 17
ni ubwami cyangwa ubwoko bw’ubutegetsi bwayoboye ku ngoma
y’ubwami bwa Roma. Kuri iyi ngingo, reka turebe ibyo amateka
aduhamiriza nk’uko byari byaravuzwe n’Ijambo ry’Imana.
Twifashishije igitabo cyanditswe na Titus Livius, [abongereza
bamwita Livy] (Livy, Book 1, p.60; Book 3, p.33; Book 4, p.7). Titus
Livius yari umunyamateka w’umuromani wanditse amateka
menshi ku bwami bwa Roma. Yavutse mu mwaka wa 64 cyangwa
uwa 59 mbere ya Kristo, apfa mu mwaka wa 17 nyuma ya Kristo.
Twifashishije kandi igitabo cyanditswe n’umukaridinari witwa
James Gibbons. Uwo mukaridinari yanditse igitabo cyitwa “Faith of
Our Fathers” bisobanura “Ukwizera kw’Abakurambere Bacu,” aho
icyigisho cya 12 yacyise: “The Temporal Power of the Popes”
bisobanura: “Ububasha bwa politiki bw’abapapa.” Twifashishije
by’umwihariko igitabo cyitwa “Thoughts On Daniel and The
Revelation” cyanditswe na Uriah Smith. Ibyavuzwe na marayika
mu Byahishuwe igice cya 17:9-11, byasohoye mu buryo bukurikira:
“Roma Mu Bika Bitatu: Inyamaswa malayika avuga hano
ntagushidikanya ni ya nyamaswa itukura. Inyamaswa y’inkazi,
nk’uko igaragazwa hano, ni ikimenyetso cy’ubutegetsi butwaza
igitugu kandi burenganya; kandi mu gihe kirekire ubutegetsi bwa
109
Roma nk’igihugu bwamaze, bwanyuze mu bika bitatu by’amateka
ari byo ibi bimenyetso bivugwa hano byerekezaho, kandi mu gihe
runaka iyo nyamaswa mu buhanuzi nk’ubu, ishobora kuvugwa ko
itakiriho. Muri ubwo buryo Roma mu gihe cyayo cya gipagani yari
ubutegetsi burenganya ubwoko bw’Imana, bityo muri icyo gihe ni
ho Roma ivugwa n’ubuhanuzi nk’inyamaswa “yahozeho;” ariko
ubwo bwami bwaje kuvuga ko buhindukiriye Ubukristo; maze
habaho igihe cy’inzibacyuho cyo kuva mu bupagani bukajya mu
rindi yobokamana ryiswe ko ari irya Gikristo (ariko ntibwari
ubukristo nyakuri); muri icyo gihe kigufi cy’inzibacyuho [cyo kuva
mu bupagani ikiyambika umwambaro w’ubukristo], iyo nyamaswa
(Roma) yatakaje imiterere yayo ya kinyamaswa yo kurenganya,
bityo iyo nyamaswa yashoboraga kuvugwa n’ubuhanuzi ngo
“ntikiriho.” Igihe cyarahise, maze ya nyamaswa ihindukamo
ubupapa, maze yongera gufata imiterere yayo ya kinyamaswa yo
kumena amaraso no gutwaza igitugu, bityo iba inyamaswa
ubuhanuzi bugaragaza ko “iriho,” cyangwa mu gihe cya Yohana
ubuhanuzi bwavugaga ko “igiye kuzamuka.”
Imitwe Irindwi: Imitwe irindwi, bwa mbere isobanurwa ko
ari imisozi irindwi, hanyuma ikavugwa ko ari na bo bami barindwi,
cyangwa ubwoko bw’ubutegetsi; ku ijambo ryakoreshejwe ku
murongo wa 10, rivuga ngo “kandi ni yo bami barindwi,” ni ko iyo
mitwe igomba kumvikana, kandi ni yo bami barindwi. “Abatanu
baraguye,” ni ko malayika yavuze, cyangwa barahise; “umwe ariho;”
uwa gatandatu ni we wari uri ku ngoma icyo gihe; undi yagombaga
kuza, kandi akamara igihe gito; kandi ubwo iyo nyamaswa
yongeraga kugaragara mu miterere yayo yo kumena amaraso no
kurenganya, hari ku mwami wa munani cyangwa ubwoko
bw’ubutegetsi bwa munani, ari bwo bwagombaga gukomeza
kugeza iyo nyamaswa igiye mu irimbukiro. Ubwoko bw’ubutegetsi
bwabayeho mu bwami bwa Roma buri gihe bugaragazwa mu buryo
110
bukurikira: (1) Ubuyobozi bw’abami {Kingly period (753 18 -509
B.C)}; (2) Ubuyobozi bwo muri Repubulika bwari bukuriwe
n’abayobozi babiri banganya ububasha {Republic or Consular
period (509-451 B.C 19 )}; (3) Ubuyobozi bwo muri Repubulika
bw’Inama y’abantu 10 {Decemvirate or Council of 10 (451-449 B.C)};
(4) Ubuyobozi bw’igitugu {Dictatorship (443-290 B.C)}; (5)
Ubuyobozi bwo muri Repubulika 20 bwari bukuriwe n’abayobozi
batatu bangana {Triumvirate (290-27 B.C)}; (6) Ubuyobozi
bw’ubwami bugari bwayoborwaga n’umwami w’abami {Empire (27
B.C – 476 A.D21)}; (7) Ubupapa {Papacy (538 A.D – The end)}. Mu
gihe cya Yohana, kuva ku bwoko bwa mbere bw’ubutegetsi kugeza
ku bwa gatanu bwari bwaracyuye igihe. Igihe Yohana yari arimo
hayoboraga ubwoko bw’ubutegetsi bwa gatandatu ari bwo
bwitwaga “Empire” (Ubwami bugari bwayoborwaga n’umwami
w’abami). Nyuma y’iki gihe hagombaga kubaho ubundi bwoko
bw’ubutegetsi bubiri. Ubwoko bw’ubutegetsi bumwe bwagombaga
kumara igihe gito ku buryo butabariwe mu mitwe y’inyamaswa;
mu gihe ubwa nyuma, bubarwa nk’ubwa karindwi mu by’ukuri ari
ubwa munani. Umutwe wagombaga gukurikira ubwami bugari
(empire), kandi ukamara igihe gito, ntushobora kuba ubupapa;
kubera ko ubupapa bwo bwakomeje kubaho igihe kirekire kiruta
n’icy’iyindi mitwe yose uyiteranije. Bityo, birumvikana ko umutwe
w’ubupapa ari umwami wa munani, kandi umwami wamaze igihe
gito akaba yarabayeho mu gihe kiri hagati y’ubwami bugari
(empire) n’ubutegetsi bw’ubupapa. Mu gusohora k’ubu buhanuzi,
dusoma ko nyuma y’uko ubutegetsi bw’ubwami bugari bwa Roma
bukuriweho, habayeho ubutegetsi bwayoboye Roma mu gihe
18
Aya matariki ari muri iyi nyandiko ni agaragazwa n’ibitabo by’amateka, bityo ashobora gutandukana bitewe
n’umwanditsi w’igitabo, ariko abanditsi hafi ya bose bahuriza ku buryo ubwo butegetsi bwagiye bukurikirana.
19
B.C: Izi nyuguti aho ziri zigaragaza ko uwo mwaka ari mbere y’ivuka rya Yesu
20
Ubwoko bw’ubutegetsi bwabayeho mu ngoma ya Roma kuva mu mwaka wa 509 B.C kugeza mu mwaka wa 27
B.C bwakoreraga muri Repubulika.
21
A.D: Izi nyuguti aho ziri zigaragaza ko uwo mwaka ari nyuma y’ivuka rya Yesu
111
kigera ku myaka mirongo itandatu aho umuyobozi yari afite izina
ry’ubutware (title) rya “Exarch of Ravenna.” (ni ukuvuga
umutegetsi cyangwa Umutware utwarira I Ravenna). Muri ubwo
buryo, dufite ubwoko bw’ubutegetsi bwabayeho mu ngoma ya
Roma mu kuva mu bwami bugari (empire) ijya mu butegetsi
bw’ubupapa. Igika cya gatatu “cy’inyamaswa yahozeho nyamara
ikaba itakiriho, kandi ikaba igiye kuzamuka,” ni ubwami bwa Roma
mu gihe cy’ubutegetsi bw’ubupapa; kandi muri ubu bwoko
bw’ubutegetsi buvugwa ko buzamuka buva ikuzimu, bushingiye
ububasha bwabwo ku ruvangitirane rw’amakosa y’Ubukristo
n’imihango ya gipagani.” Thoughts on Daniel and The Revelation,
p.705,706
*********************
112
Ibitabo n’inyandiko byifashishijwe mu kwandika icyi gitabo:
- Holy Bible
- F. Tupper Saussy, Rulers of evil
- The Engineer Corps of Hell; Or Rome’s Sappers and Miners, pp. 118-
124
- Double-Cross: Alberto Part Two, Jack Chick, (Chino, California:
Chick Publications, 1981)
- Papism in the XIX. Century, in the United States, Robert J.
Breckinridge, (Baltimore: David Owen & Son, 1841)
- The History of Romanism
- History of the Jesuits, Steinmetz, Vol. I
- J.H. Merle D’Aubigne, D.D., History of the Reformation of the
Sixteenth Century, 5 Volumes in 1. Grand Rapids, Mich.: Baker
Book House, reproduced from London 1846 edition in 1976, book
10.
- History of the Jesuits: Their Origin, Progress, Doctrines, and
Designs, G. B. Nicolini of Rome, (London: Henry G. Bohn, 1854)
- The Roman Catholic Hierarchy: The Deadliest Menace to
American Liberties and Christian Civilization, Thomas E. Watson,
(Thomson, Georgia: The Jefferson Publishing Co., 1915)
- The Vatican Empire, Nino Lo Bello, (New York: Trident Press,
1968)
- Romanism: A Menace to the Nation, Jeremiah J. Crowley, (Aurora,
Missouri: The Menace Publishing Co., 1912)
- The New Jesuits, George Reimer 1971
113
- J. H. Merle D’Aubigne, History of The Reformation of The
Sixteenth Century, Vol. 1
- Uriah Smith, Daniel and The Revelation
- Popery. An Enemy to Civil and Religious Liberty; and Dangerous to
Our Republic, W.C Brownlee, (New York: John S. Taylor, Publisher,
1836)
- History of the Jesuits, Andrew Steinmetz, (Philadelphia,
Pennsylvania, Lea and Blanchard, 1848) Vol I
- The Jesuits in History, Hector Macpherson, (Springfield, Missouri:
Ozark Book Publishers, 1997; originally published in 1900) p.115
- Popery, Puseyism and Jesuitism, Luigi Desanctis, (London : D.
Catt, 1905; translated by Maria Betts from the original Italian
edition published as Roma Papale mu 1865)
- Romanism as a World Power, Luther S. Kauffman (Philadelphia,
Pennsylvania: The American Publishing Co., 1922)
- Hermann Rauschning, former national-socialist chief of
government of Dantzig: ‘Hitler m’a dit’, (Ed. Co-operation, Paris
1939
- A Woman Rides the Beast, Dave Hunt (Eugene, Oregon: Harvest
House Publishers, 1994)
- Monsignor Pietro Parolin, Undersecretary for Relations with
States, http://www.zenit.org/en/articles/holy-see-insists-that-it-
has-right-to-speak
- http://suspiciousdeaths.blogspot.com/2010/05/robin-cook.html
- George J. Church et. al, "Hands of Terrorism," TIME (May
25,1981)http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,924742
-1,00.html
- http://www.bible.ca/cath-new-doctrines.htm by Steve Rudd
- The Catholic Press, Sydney, Australia, Août 1900
- John Gilmary Shea, American Catholic Quaterly Review, January,
1883.
114
- Prêtre Brady dans un discours rapporté, dans le Elizabeth N.J News
18 mars, 1903
- The Catholic Mirror, 23/12/1893
- Our Sunday Visitor, 05/02/1950
- Albert Smith, Chancelier de l’Archevêché de Baltimore, répondant
pour le Cardinal, dans une lettre datée, 10 février, 1920
- Faith of Our Fathers 1917 ed. Cardinal Gibbons
- Alford, Henry, THE GREEK NEW TESTAMENT, Vol. VI, Guardian
Press, Grand Rapids, Mich. 1976., Reprint
- The Vatican Jesuit Global Conspiracy By Ronald Cooke
- The Externals of the Catholic Church, Her Government,
Ceremonies, Festivals, Sacramentals and Devotions, by John F.
Sullivan, p.156, published by P.J. Kennedy, NY, 1942
- The Story of Catholicism
- Life of Constantine, Eusebius, cited in Altai-Nimalaya
- https://fr-fr.facebook.com/notes/michael-terrence ampem/the-
antichrist-pontifex-maximus-the-Papacy-and-its
origin/381876440975
- https://fr-fr.facebook.com/notes/michael-terrence-ampem/the-
antichrist-pontifex-maximus-the-Papacy-and-its-
origin/381876440975
- Leo H. Lehmann, Behind the Dictators (New York: Agora
Publishing Co., 1942)
- www.immaculateheart.com/maryonline
- www.catholic.com/tracts/seventh-day-adventism
- Les Crimes du Vatican, Dr Alberto Rivera
- Jack Chick “The Crusaders” series, Volume 13
- The Times: 9th November 1988) Quoted in “All Roads lead to
Rome?” Michael de Semlyen
- http://en.radiovaticana.va/news/2015/04/18/pope_religion_should
_not_be_confined_to_personal_consience/1137800
115
- http://www.israelnationalnews.com/News/News.aspx/181689#.VP
AyBdWqqko
- Sun Tzu, The Art of War translated by the French Jesuit Jean
Joseph Marie Amiot in 1772
116
Byakusanijwe kandi bishyirwa mu kinyarwanda na
NIYONZIMA Paulin
[email protected]
Tel: (+250)788798826 / (+250)728198808
117