100% found this document useful (2 votes)
2K views24 pages

Sauniga Faaleaganuu

This document discusses different types of cultural activities in Samoa. It describes sauniga faaleaganuu or cultural activities, and explains the types of emotions that can arise from activities like maliu (mourning), faaipoipoga (celebration), and saofa'i (gathering). It provides Samoan terms and phrases used for these activities and their meanings.

Uploaded by

alosiomargaret26
Copyright
© © All Rights Reserved
We take content rights seriously. If you suspect this is your content, claim it here.
Available Formats
Download as PDF, TXT or read online on Scribd
100% found this document useful (2 votes)
2K views24 pages

Sauniga Faaleaganuu

This document discusses different types of cultural activities in Samoa. It describes sauniga faaleaganuu or cultural activities, and explains the types of emotions that can arise from activities like maliu (mourning), faaipoipoga (celebration), and saofa'i (gathering). It provides Samoan terms and phrases used for these activities and their meanings.

Uploaded by

alosiomargaret26
Copyright
© © All Rights Reserved
We take content rights seriously. If you suspect this is your content, claim it here.
Available Formats
Download as PDF, TXT or read online on Scribd
You are on page 1/ 24

SAUNIGA FAALEAGANUU.

AUIVI O LE FOLASAGA
 O le uiga faigofie o le “sauniga”
 O le sauniga faaleaganuu

 O lagona eseese e maua I sauniga faaleaganuu

 Vaogagana o le maliu ma ona faatinoga

 Vaogagana o le faaipoipoga ma ona faatinoga

 Vaogagana o le Saofa‟I ma ona faatinoga


O SAUNIGA
O le sauniga, o se “mafutaga a tagata.”
E iai mafuaaga e ala ai ona mafuta
E potopoto pe mafuta, e faatino se faamoemoe na
fuafua, taupule, lavasi pe sa peleni foi e faataunuu.
O soo se sauniga e faatino, e tatau lava ona iai sona
faamoemoe (purpose)
E eseese foi lagona e tututupu mai, pe alia‟e mai I
sauniga eseese. E le tutusa foi lagona e tutupu „ae i
sauniga eseese.
Ft. E ese lagona e maua I le sauniga o le maliu, ese
lagona e tutupu I le faaipoipoga.
O SAUNIGA FAALEAGANUU.
O sauniga poo mafutaga a tagata mo se faamoemoe
faa-le-aganuu, pe atagia ai foi faiga masani i tu ma
aga faaleaganuu.
E vaaia foi I nei sauniga faleaganuu, measina a
Samoa, ia poo ni suiga foi ua faatino e nisi tagata, e
sui ai mea faaaoga na masani mai ai Samoa
anamua.
O LAGONA E MAUA I SAUNIGA
FAALEAGANUU ESEESE.

 Maliu – E lagona le faanoanoa, misia, faavauvau,


nutimomoia, ita, musu.

 Faaipoipoga – E lagona le fiafia, faagae‟etia,


mimita, faamalieina.

 Saofa‟I – E lagona le fiafia, lagona le mitamita,


faafetai, faamalieina, olioli o le loto.
VAOGAGANA O LE MALIU
 Tuumalo
 Usufono
 Auala
 Siialofa
 Paolotu
 Tausialii
 Fagaena
 Tuugamau
 Maota namuoli
 Maota namuasi
 Lagi
 Faleosilagi
 Falelauasi
 Peaufaamavae
TOGA O LE MALIU
 ie o le mavaega
 ie o le amiga

 Ufieleele

 Lafo

 Tualafo/lafo tanoa

 Faamatua/ measulu

 Afuelo

 ie o le faamagaloga ma isi
FA‟AUPUGA POO LE VAOGAGANA E MAUA I
LE MALIU

 O le lupe sa tu i matagiolo ua le toe olo


 Aue! ua maliliu toa, ua maimau ai aupega o le
taua.
 Ua gau le poutu toa sa fai ma siliaga

 Apisaloma e, ta fia oti e sui ai oe.

 Ua to le timu ua po le nuu

 Ua nuti le kate I le vaieli

 Ua ta‟ape papā ua tafea le tauofe

 Ua solo le fue ua gasolosolo ao o le lagi

 Le oti e, o fea o iai lou tui, le tu‟ugamau e, o fea o


iai lou manumalo.
FAAAUAU….
 Ua ifo le taulaumea ma loifofoga
 O le ti‟a e le fuatia
 O le ta e le agaia
 O le tao e velo i le maninoa
 O le maa togi faato
 Ua oti le toa ae ola ona ala
 O lo‟u oti o lo‟u manuia lea, ao lo‟u ola ua ia
Keriso ia
 Amuia lea auauna o loo valaau mai lona matai,
ao loo faapea ona fai.
 O lea ua to‟oto‟o atu nei i le vaaloa.
FAAAUAU….
 E iai igoa tauave o toga a aiga, nuu ma itumalo
taitasi o Samoa, ma e eseese uma foi nuu ma aiga
i lea aga.
 Ft.. O le toga a le nuu o Vaie‟e, o le “tao ma le
uatogi”
 O le toga a le aiga Sa-Malietoa, o le
“Lautaamutafea”
 O le toga a le itumalo o le aiga
Taulagi,(ft..Fasito‟otai ma Falese‟ela i Upolu, ao
Faga ma Sa‟asaa‟i i Savaii) o le “Si‟i ma tu‟u”
LAGI O LE MALIU
 O lagi i le maliu, o le sulaga lena o le oti, poo le
taulaga osi a le aganuu i luma o lona Atua.
 E faasefulu ona taulagi lagi o Samoa.

Ft: Ua gau olosaa, Ua po le nuu, Ua masaesae le


lagi, Ua taape papa, Ua pau le la, Ua to le timu, Ua
tafea le tauofe ma isi….
FAAAUAUA…
Faata‟ita‟iga o le faatinoga o se maliu.

E eseese ituaiga faatinoga o sauniga o tagata pe a


maliliu. E fua foi le faatinoga I le tulaga o iai le
tagata ua maliu. E vaai poo se matai alii(sa‟o), poo
se tulafale(tuua), o se faifeau poo se tinā matua, o
se talavou poo se pepe, ia poo se isi lava ituaiga o
tagata, ona fua loa lea iai o le mamafa poo le mamā
o le tapenaga poo le faatinoga o le maliu.
FAAAUAU…..
 Ft.. Afai o se maliu o se alii taua o se nuu, e
mautinoa lava e tu’i launiu tafāala o itu o le
auala. O le faailoga e faailoa atu ai i le atunuu, o
le tagata ua maliu poo ua tu‟umalo, o se tagata
tāua, poo se alii tāua(sa‟o). E mafai foi ona
faatino le tu‟i launiu o tafāala pe afai o se tulafale
alii(e matai tulafale toe matai alii)
 E eseese nuu ma afioaga ma a latou faiga poo
faatinoga o ni toe sauniga o se alii taua.
 Ft.. O nisi foi nuu e amo e matai le sa o lo latou
alii ma faapapā fana aga‟i i le maota e taoto ai le
alii mo leoleoga, ae e ese foi faiga o agaifanua a
nisi nuu.
VAOGAGANA O LE FAAIPOIPOGA
 Ia fua tele le niu  Tini o taupou
 O le aso o le  Tini o Tausala
nunuavaga.  Paolo ma gafa
 Ua sii le faletautu  Maupaolo
 Ua alu le aumoega  Osiga feagaiga
 Ua feiloa‟i i luma o  Usu/usuia
nuu ae le o tua o nuu  Fua le niu
 O le faamoemoe ua
 Faletautu
taunuu o le laau o le
 Aumoega
soifua
FAAAUAU… VAOGAGANA O LE
FAAIPOIPOGA.

 O le vavalu a teine o le pae


 Ia nuunuu atu ia faatini o tausala

 Ua o se ie e taatia i male

 Lau o le fiso, lau o le tolo, e ala e tasi le mauga i


Olo
 E le o se futu na tafea o le futu na tupu

 O le ie o le feagaiga e tu‟u oti

 Ta te le toe ta ta tuli pe oute toe fafagu ia te oe


la‟u pele.
FAATINOGA O SE FAAIPOIPOGA
Ua ese mamao le faatinoga o faaipoipoga I nei ona
po faatusa I aso ua mavae.
O aso ua mavae sa faatino lava I le faiga faa-
Samoa moni lava.
E amata mai lava I le si‟iina o le faletautu poo le
faamalamalamaga a se manaia.
A talia e le aiga o se taupou, ona nonofo ai lea o ni
matai poo ni taulelea foi e fai feau a le aiga, ao
fuafua le aso o le nunuavaga.
Sa pei foi e foliga matuiā le faatinoga o le
nunuavaga faa-Samoa ona o nisi o faatinoga e faia
ai.
FAAAUAU…
Peitai, o nei aso amata mai I le taimi na taunuu
mai ai misionare, ua telē lava se suiga I le
faatinoga o le nunuavaga poo le faaipoipoga.

Ua le gata ina sui lona igoa, mai le nunuavaga I le


“faaipoipoga” ae ua tele foi le suiga I lona faatinoga
e ese mai I le faatinoga sa iai ao lei taunuu mai
misionare I le 1830.
SAOFA’I
 O le saofa‟I poo le nofo, o le sauniga aloa‟ia e
faatinoina I se aso na fuafuaina e faataunuu ai,
ma le faamoemoe e faapa‟iaina ai se o le a
nofo(matai).
 O le faailoga o le amanaina o le tautua, o le a
faapaleina ai ma tauia e ala I le faasuafaina I se
suafa matai o le aiga.
 O se sauniga e mamalu ma tauoloa lona
faatinoina. Peitai, e eseese foi faatinoga e nuu ma
afioaga.
 E mautinoa e fai le lotu e faapaia ai nofo, e fai foi
le ava o le feiloaiga.
FAAAUAAU…
 O le faatino o le „ava o le feiloaiga, o le taimi foi
lea o le taulaga osi a le Samoa I lona Atua, auā e
manatu ifo I lona lava talitonuga, o le „ava o le
tapuaiga ma le taulaga osi I lona Atua.
 O se vaega mataina tele foi o le „ava I le matau I
taimi o saofa‟I, o le taimi o le faatau(saili se tasi e
lauga). E tumutumu iai tagata o le nuu, itumalo
ma le atunuu foi.
 O le faatau e finau ai matai poo faleupolu e saili
poo ai se tasi e osia le taulaga(lauga).
 E masani ona fai lafo(tupe/toga) e le aiga e ona
nofo mo matai uma o loo auai.
VAOGAGANA O LE SAOFAI
 Faafotu alii
 Faafotu tupu
 Faafotu o le vaaulu
 O le pou e afua mai i le tautua
 O le ala i le pule o le tautua
 E pisia pisia ae tauia
 Ua to le igagato
 Ua to le matūpalapala
 Pati le alofi.
FAAAUAU….
 O matai na vaeluaina iai le suafa o le Atua
 Na tofia e le Atua Samoa e pulea e matai

 E sama se mago, e saili se poto, e fili i le tai se


agavaa.
 E saili i le tai se tautai matapalapala

 O le faapa‟iaga o nofo

 O laei o le nofo

 O le ie o le nofo

 A pule ma le sauā e mapuitigā le nuu, ae a pule


ma le amiotonu, e fiafia ma olioli le nuu.
FAAAUAU…
 E saili I le malae se tulatoa
 O le „ava o malo usu

 O le tapuaiga a le itumalo

 O le fono o le ava

 O lafo (tupe/toga)

 O le faasolo

 Ua ui le ula

 O le faapaiaina o le nofo.
FAATINOGA O LE NOFO.
 O le faatinoga foi o nofo poo le sauniga o le saofa‟I
I aso ua mavae, ua iai foi ni vaega ua sui I nei
ona po.
 Ua le o toe tutusa, e le gata o mea ua faatino ai
ae ua ese foi le faagasologa o lona faiga poo le
faatinoga.
 O le suiga tele lava, ona ua iai le tupe ma le tele o
le vaaiga faaneionapo, sa lei mafai ona maua I
aso ua mavae.
 Ua maitauina foi nisi o afioaga, ua faatino a latou
nofo poo saofa‟I I le Aso Sa.
O LE A SOU FINAGALO I NEI SUIGA
UA IAI SAUNIGA FAALEAGANUU UA
IAI NEI?

O NI SUIGA LELEI POO NI SUIGA


LEAGA?
AISEA?????

You might also like