0 ratings0% found this document useful (0 votes) 90 views65 pagesSRPS EN 1340-2009 Serbian Norm For Concete Curbs
SRPS EN 1340-2009 Serbian norm for Concete curbs
Betonski ivicnjaci-Zahtevi i metode ispitivanja
Concrete curbs-requirements and test methods
Copyright
© © All Rights Reserved
We take content rights seriously. If you suspect this is your content,
claim it here.
Available Formats
Download as PDF or read online on Scribd
SRPSKI
STANDARD SRPS Maiti
Identigan sa EN 1340:2003
Betonski ivitnjaci — Zahtevi i metode
ispitivanja
Concrete kerb units — Requirements and test methods
Tizdanje
Referentna oznaka
INSTITUT ZA STANDARDIZACUU SRBUE_ 'SRPS EN 1340:2009 (sr)OIss SRPS EN 1340:2009
Ovaj standard doneo je direktor Instituta za standardizaclju Srbije reSenjem br. 149/7-52-02/2009 od
25, februara 2009. godine.
Oval standard je identiéan sa evropskim standardom EN 1340:2003 i objavijen je uz dozvolu
Evropskog komiteta za standardizaciju CEN, rue de Stassart 36, B-1050 Brussel
CEN i njegove dlanice u potpunosti zadrZavaju sva prava reprodukovanja i umnozavanja evropskih
standarda u bilo kom oblika i na bilo koji natin i oni se ne mogu umnozavati bez pisanog odobrenja
CEN-a Institutu za standardizaciju Srbije,
‘This standard is identical with EN 1340:
B-1050 Brussels.
}3 and is reproduced by permission of CEN, rue de Stassart 36,
‘All exploitation rights of the European Standards in any form and by any means are reserved world-wide to
CEN and its National Members, and no reproduction may be undertaken without the expressed permission in
‘writting by CEN through the Institute for Standardization of Serbia.
Nacionalni predgovor
‘Ovaj standard pripremila je ‘Komisija za standarde iz oblasti betona i betonskih proizvoda, KS U104.
‘Standard SRPS EN 1340 predstavija prevod evropskog standarda EN 1340:2003 sa engleskog na srpski jezik.
‘Veza srpskih dokumenata i citiranih evropskih i medunarodnih dokumenata
‘SRPS EN 10083-2:2004, Celici za halen i otpustanje — Deo 2: Tehnicki zahtevi za isporuku za nelegirane
Iovalitetne éelike (EN 10083-2:1991 + A1:1996, IDT)
‘SRPS ISO 48:2004, Guma i termoplastién elastomer — Odredivanje twrdove (tvrdoéa izmedu 10 IRHD
100 IRHD) (ISO 48:1994 + Amd. 1:1999, IDT)
SRPS ISO 7873:2005, Kontroine karte za aritmeticki prosek sa granicama upozorenja (ISO 7873:1993,
DT)
SRPS ISO 7966:2005, _Kontroine karte prikvatanja (ISO 7966:1993, IDT)
COstali evropski i medunarodni dokumenti na koje se ovaj standard normativno poziva primenjuju se 74
potrebe ovog standarda poito nisu preuzet kao identiéni srpski dokumentiEVROPSKI STANDARD EN 1340
EUROPEAN STANDARD
NORME EUROPEENNE
EUROPAISCHE NORM April 2003.
ICS 93.080.20
‘Verzija na srpskom jeziku
Betonski iviénjaci — Zahtevi i metode ispitivanja
Concrete kerb units — Bordures de trottoir en béton — Bordsteine aus Beton —
‘Requirements and test Prescription et méthodes Anforderungen und
‘methods dessai Priifverfahren
Ovaj evropski standard CEN je odobrio 16, oktobra 2002. godine.
Clanice CEN-a obavezne su da se pridréavaju Internih pravila CEN/CENELEC v kojima su definisani uslovi
fod Kojima ovaj evropski standard, bez izmena, stie status nacionalnog standarda, Azurirani spiskovi }
Pibliografske reference koje se odnose na te nacionalne standarde mogu se dobiti od Menadzment centra ili
od élanica CEN-a.
val evropski standard postjiu tri zvanne verzie (na engleskom, francuskom i nematkom jezik), eri
foo nekom drugom jeziku, nastala prevodenjem na nacionalni jezik pod odgovornoséu élanice CE
prijavijena Menadment centr, ima isi status kao zvaniéna verzija
Glanice CEN-a su nacionalne organizacije za standardizaciju Austrije, Belgije, CeSke Republike, Danske,
Finske, Francuske, Gréke, Holandije, Irske, Islanda, Italie, Luksemburge, Malte, Madarske, Nematke,
Norvekke, Portugala, Slovatke, Spanije, Svedske, Svajcarske i Ujedinjenog ‘Kraljevstva.
CEN
Evropski komitet za standardizaciju
European Committee for Standardization
‘Comité Européen de Normalisation
Europaisches Komitee fir Normung
‘MenadZment centar: rue de Stassart 36, B-1050 Brussels
«© 2003 CEN Sva prava reprodukovanja i umnoZavanj u bilo kom obliku ina bilo koji natin zadrZavajuélanice CEN-=
uu svim zemljama.
Ref, oznaka EN 1340:2003 ESRPS EN 1340:2009 oss
Predgovor
‘Ovaj dokument (EN 1340:2003) pripremio je Tehnitki komitet CEN/TC 178, Elementi za poplocavanje i
ivienjaci, &iji sekretarijat je u nadle*nosti BSI-ja.
Ovaj evropski standard mora da dobije status nacionalnog standarda ili objavjivanjem identiénog teksta ili
proglaSavanjem najkasnije do oktobra 2003, godine, a svi nacionalni standardi koji su w suprotnosti sa njim
‘moraju se povuéi najkasnije do januara 2005. godine.
COvaj dokument pripremio je CEN na osnovu mandata Koji je dobio od Evropske komisije i Evropskog
‘udruzenja za slobodnu trgovinu i on podréava bitne zahteve direktive(a) EU.
Za vem sa direktivom (direktivama) EU, videti informativni Prilog ZA, koji je sastavni deo ovog
dokumenta.
Ne zamenjuje se nijedan postojesi evropski standard.
Prilozi B, C, D, E, F, G, H, 1iJ su normativni, a prilozi A, K i ZA su informativa.
Prema Internim pravilima CEN/CENELEC, nacionalne organizacije 2a standardizaciju sledetih zemalja
obavezne su da primenjuju ovaj evropski standard: Austrije, Belgije, Ce8ke Republike, Danske, Finske,
Foaneuske, Gréke, Holandije, Iske, Islands, Italije, Laksemburga, Malte, Madarske, Nematke, NorveSke,
Portugala, Slovatke, Spanije, Svedske, Svajcarske i Ujedinjenog, Kraljevstva.oIss SRPS EN 1340:2009
Sadriaj
2 Normativne reference...
3 Termini i definicije..
Kriterijumi za vrednovanje usagla8enosti
Opite..
Dokazivanje usaglasenosti
Ocenjivanje usaglasenosti...
Ispitivanje tipa proizvodsa...
Podetno ispitivanjetipa..
‘Naknadna ispitivanjatipa
Uzimanje uzoraka, ispitivanje i kriterijum us
Fabritka kontrola proizvodnj
63.1
63.4 .
63.5 Ispitivanje proizvoda ..
63.6 Oznatavanje, skladistenje
6.3.7 Neusaglaseni proizvodi..
63.8 Kriterijumi usaglaSenosti proizvoda..SRPS EN 1340:2009 OIss
7 Omatavanje ..
ee)
8 Izvedtaj o ispitivanju.
Prilozi
Prilog A (informativan) Kontrolne Seme..
Prilog B (normativan) Procedura ispitivanja prihvatljivosti kolitine za isporuku
Prilog C (normativan) Uzimanje mera pojedinaénog elementa . 28
Prilog D (normativan) ie 30
Prilog E (normativan) 35
Prilog F (normativan) 37
Prilog G (normativan) 39
Prilog H (normativan) _Ispitivanje habanja u skladu sa ispitivanjem prema Bemeu.
Prilog1(nommatvan) —Metods za odredivane vednostotporost prema klizanju nepotiranog uzorka
(USRV). sms 49
Prilog J (normativan) i
Prilog K (informativan) Primer primene metoda za proveru évrstoce na zatezanje cepanjem.
promenljivih (6.3.8.3.B)...
Prilog ZA (informativan) “Tatke ovog evropskog standarda koje se odnose na odredbe Direktive EU za
gradevinske proizvode (89/106/EEZ)..©lss ‘SRPS EN 1340:2009
Betonski ivitnjaci — Zahtevi i metode ispitivanja
1 Predmet i podrugje primene
‘Ovim evropskim standardom utvrduju se materijali, svojstva, zahtevi i metode ispitivanja za nearmirane,
prefabrikovane cementno-betonske ivitnjake, kanale i vezne elemente koji se koriste na poploganim
saobra¢ajnicama i krovnim pokrivaéima,
Elementi moraju da ispunjavaju neke od sledeéih uslova:
Razdvajanje, fizitko ili vizuelno odvajanje, odvod ili zaustavijanje poploanih povrSina ili drugih povzSina.
‘Onda kada se redovno Koriste pneumatici sa dubokom Sarom, ponekad su neophodni i dodatni zahtevi.
‘Ovaj standard omoguéava oznaéavanje proizvoda i vrednovanje njihove usaglasenosti sa ovim evropskim
standardom.
Ne ratunajuéi toleranciju, ovaj standard ne sadr2i zahteve za popretne preseke, oblike i mere.
Ovaj standard se ne odnosi na osetljivost i vidljivost ivignjaka.
2 Normativne reference
U ovaj evropski standard ugradene su, putem pozivanja na datirane i nedatirane reference, odredbe iz. drugih
ublikacija. Ove normativne reference citirane su na odgovarajucim mestima u tekstu, a spisak publikacija dat je
bude. Kada se navode datirane reference, naknadne izmene ili revizije bilo koje od ovih publikacija primenjuju se
tha ovaj evropski standard samo ako su u njega ukljudene putem izmene ili revizije. Kada se navode nedatirane
reference, primenjuje se najnovije izdanje publikacije na koju se poziva (ukijueujuéi i izmene).
EN 10083-2, _ Quenched and tempered steels — Part 2: Technical delivery conditions for unalloyed
quality steels
EN 13369, ‘Common rules for precast concrete products
ENISO 4288, Geometric product specification (GPS) — Surface texture — Profile method: Rules and
procedures for the assessment of surface texture (ISO 4288:1996)
ENISO 6506-1, Metallic materials — Brinell hardness test — Part 1: Test method
ENISO 6506-2, Metallic materials — Brinell hardness test — Part 2: Verification and calibration of
testing machines
EN ISO 6506-3, Metallic materials — Brinell hardness test — Part 3: Calibration of reference blocks
18048, Rubber, vuleanised or thermoplastic — Determination of hardness (hardness between
10 IRHD and 100 IRHD)
1S0 4662, Rubber — Determination of rebound resilience of vuleanizates
1S0 7619, ‘Rubber — Determination of indentation hardness by means of pocket hardness meters
1807873, Control charts for arithmetic average with warning limits
180 7966, ‘Acceptance control charts
1SO 8486-1:1996, Bond abrasives — Determination and designation of grainsize distribution — Macrogrits
FA to F220
5SRPS EN 1340:2009 ©Iss
3 Termini i definicije
Za potrebe ovog evropskog standarda Koriste se sledeéi termini i defini
atoms iviénjak (concrete ke uit)
Pettabrikovant betonski element namenjen za razdvajanje povrSina istog il raiitog nivoa da bi omogvéio:
— fizitko ili vizuelno odvajanje ili zastitu;
— odvodne kanale, pojedinaéno ili u kombinaciji sa drugim ivignjacima;
— razdvajanje povr8ina po kojima se odvijaju razlitite vrste saobraéaja
32
‘Yezni element (complementary fitting)
Jeccban element, ponekad deo iviénjaka, Kanal itd. koji se Koristi kao prelazi deo za promens praves,
“oblika ili visine, odnosno mali deo za upotpunjavanje reda
33
ukupna duZina (overall length)
duvina ivignjaka bez spojeva i graniénika
34
visina (height)
rastojanje izmedu donje strane i vrha iviénjaka
35
donja strana (bed face)
donja povrSina koja je nakon polaganja u dodiru sa tlom
3.6
vidna povr3ina (face)
povrlina Koja treba, onako kako je to proizvodaé predvideo, da bude vidljive nakon polaganja i prilikeem
upotrebe
37
‘vidi sloj (facing layer)
Sioj betona na vidnoj povrtin ili delu vidne povrSne koji je od drugatijih materia ‘Vili razliitih svojstava
‘uodnosu na glavninu sloja podloge
NAPOMENA Razlilaje se od cementne previake koja se pravi se od finog cementnog mater ili cementne Pasi {
‘nanosi se na povrSinn iviénjaka,
38
‘ugao odstupanja bone ivice od vertikale (draw)
tigno Koji fine bona strana i vertikalna ravan koja sadrii celokupnt visine ivitnjaka, onako kako je to
prikazano na slici 1
39
‘kosina (chamfer)
zakoSena ivica, onako kako je to prikazano na slici 1
3.10
iviea (artis)
se Witnjaka na kome se spajaju dve njegove strane, Ivica moze biti zako8ena, zacbliens zarubljena,
Toptasta ili kos
6OIss SRPS EN 1340:2009
2
‘& ugao odstupanja bodne ivice od vertikale
Slika 1 — Primer kosine i ugla odstupanja botne ivice od vertikale
3.41
proizvodna mera (work dimension)
ereimore iviénjaka utvrdene za njegovu proizvodnju i u odnosu na koje bi stvame mere trebalo da bud
UsaglaSene u okviru utvrdenih dozvoljenih odstupanja,
3.12
naknadna dorada (secondary processing)
Droizvodni proces Koji se vidi nakon osnovne proizvodnje, pre ili akon ofvr8éavanja celog iviénjaka iti bilo
‘koje povrdine
3.43
‘stvarna mera (actual dimension)
‘mera iviénjaka koja je dobijena merenjem
3.44
otna strana sa Hebom (chased side face)
ota strana betonskog ivitnjaka sa ulegnutim profilom
3.5
otpornost prema proklizavanju (skid resistance)
Srosobnostspretevanja rlativaog kretanjaizmedu pneumatika vorila i saobraéajne povrtine iienjska
3.16
‘otpornost prema klizanju (slip resistance)
sposobmost spretavanja relativnog kretanjaizmedu stopala peaks i saobraéajne povesine ivignjaka
3.17
referentna linija (reference line)
Tinija po kojoj ée biti poredani iviénjaci, odnosno postavijen kanal
3.8
izlozena strana (traffic face)
strane ive oj je proizvodat predvideo za polozaj izmad povr8ine puta, Zime one obezbeduja zaStiny
saobraéaja
3.19
cementna previaka (wipe)
fini cementni malter ili cementna pasta Koja se nanosi na povrSinu elemenata‘SRPS EN 1340:2009 ©Iss
4 Zahteviza materijale
4.1 Opite
Za proizvodnju betonskih iviénjaka mogu se koristiti samo materijali dija je pogodnost ustanovijena u vidu
svojstava i performansi. Zahtevi za pogodnost za upotrebu materijala moraju se dati u dokumentaciji za
kontrolu proizvodnje proizvodata.
U slugaju kada su, na osnovu relevantnih specifikacija za usaglaSenost, dokazana svojstva i performanse
‘materijala, ne moraju se vrSitidalja ispitivanja,
Referentna Sema za kontrolu materijala data je u Prilogu A.
42 Azbest
‘Ne smeju se koristti azbest niti materijali koji sadrée azbest.
5 Zahtevi za proizvode
5.1 Opite
Zahtevi performansi za betonske ivinjake definisani su klasama koje su vezane za odredene oznake.
Ivitnjaci se mogu proizvoditi od potpuno jednoobraznog betona ili sa razligitim gornjim i donjim slojevima.
Kada se ivinjaci proizvode sa vidnim slojem, njegova debliina mora biti najmanje 4 mm preko cele povriine
koju je odredio proizvodat, sto se meri u skladu sa Prilogom C. Izolovana zma agregata koja zadiru u vidni
sloj se moraju zanemarit. Vidni sloj mora biti integralni deo ivignjake.
ZakoSena ivica koja je veéa od 2mm mora se opisati kao zarubljena. Njene mere mora da deklari8e
proizvoda’.
Ivitnjaci se mogu proizvoditi sa funkcionalnim i/ili dekorativnim profilima koji ne smeju
proizvodne mere ivitnjaka,
ukljudeni w
PovrSina ivignjaka moze biti teksturirana, sekundamo obradena ili tretirana hemikalijama; proizvoda’ mora
a opie i deklari8e tu zavrinu obradu i tretmane.
5.2 Oblikimere
5.2.1 Opite
Sva pozivanja na mere u ovoj podtaski odnose se na proizvodne mere.
Kriterijum usaglaSenosti koji se odnosi na svaki zaseban zahtev dat je u 6.3.8.1. Mere i odstupanja se moraju.
izmeritiu skladu sa Prilogom C,
‘Nacionalni standardi mogu da utvrduju popretne preseke i duZine ivignjaka.
‘NAPOMENA _ Velitina prostora koji pripada ivitnjaku trebalo bi da ukljutitoleranciju za spojnice i odstupanja.
5.2.2 Proizvodne mere
Proizvodaé mora da navede proizvodne mere.
NAPOMENA Preporuéena duina pravog iviénjaka zajedno sa spojem izosi 1 000 mm.Iss SRPS EN 1340:2009
52.3 Geometrija clementa
$23.1 Zayrina obrada
Ivignjaci se mogu proizvoditi sa ravnim krajevima ili sa posebnim zavréecima kojima se obezbeduyje spajanje
ili polaganje. Te karakteristike mora da deklari8e proizvoda’.
Na slikama 2, 3 i 4 prikazani su primeri.
2x. zy
Na sel jet
YsX-3mmiZ,sZ%—-3mm
Xnajmanje:2 1/5 bi> 20mm
Xnajvide: $13 bis 70mm
Zy najvibe: ¥72
Toleraneija za Xi Z-1,+2mm
Tolerancija za Yi Z,-2,+1 mm
L dudina
& Birina
‘Slika 2 — Primer moguénosti uklapanja; zahtev za mere i dozvoljena odstupanjaSRPS EN 1340:2009 Oss
Na slici je:
ZL dutina
Slika 3— Primer mera Zleba i ugla odstupanja botne ivice od vertikale
10OIss
‘SRPS EN 1340:2009
ivignjoka
3 si ude i odsetong dela
1 duzina
Slika 4 — Primer udubljenja ili odsefenog dela na donjem kraju ivignjaka
5.2.3.2 Radijalni ivignjact
‘adijaniivignjaci se moraju opisti kao ispupéent il udubjeni. Opis mora da se odnosi na referentnu inj
Poluprednik iviénjaka i njegova ukupna duzina mora se izmeriti do referentne linije i dud nje.
Poteljni polupreénici ivignjaka su 0,5 m; 1 m; 2m; 3m; 4m; Sm; 6m; 8m; 10m i 15 m. Preporufena
duZina iznosi 780 mm. Nacionalni standardi mogu utvrditi druge polupreénike i duZine.
2
_—_— ~~.
3 4 3
5
» »
Nase je:
1 viene
2 Kolovor
4 polprtaik
3 Rana
Slika 5— Primeri radijalnih ivignjaka: a) udubljeni i b) ispupéent
uuSRPS EN 1340:2009 Olss
52.33 Dozvoljena odstupanja
‘Vrednosti dozvoljenih odstupanja u odnosu na deklarisane proizvodne mere proizvodata jesu sledeée:
Duzina: £1 % sa milimetarskom taéno8éu od najmanje 4 mm, ali najviSe 10 mm,
Ostale mere, osim polupreénika:
zastrane: £3 % sa milimetarskom taéno8éu od najmanje 3 mm, ali najvi8e S mm.
zaostaledelove: +5 % nanajblizi milimetar sa najmanje 3 mm, ali najvige 10 mm.
Razlika izmedu svaka dva merenja visine pojedinatnog iviénjaka mora biti < 5 mm.
Za strane koje su opisane kao ravne i za ivice koje su opisane kao prave, dozvoljena odstupanja u ravnosti i
pravosti data su u tabeli 1.
Tabela 1 — Dozvoljena odstupanja u ravnosti i pravosti
Dozvoljena odstupanja u
ravnosti i pravosti
5.3. Fizitka i mehaniéka svojstva
5.3.1 Opite
Ivignjaci moraju biti usaglaseni sa sledesim zahtevima u trenutku kada ih proizvodaé deklari8e kao pogodne
za upotrebu.
Kada vezni element’ ili iviénjaci zbog svoje geometrije ne mogu da se ispitaju u skladu sa ovim standardom,
oni se smatraju usaglasenim sa ovim standardom pod uslovom da imaju najmanje isti kvalitet betona kao
ivignjaci koji su usaglaSeni sa ovim standardom.
5.3.2 Otpornost prema atmosferskim uticajima
53.2.1 Metode ispitivanja
Otpomost prema atmosferskim uticajima se odreduje ispitivanjima u skladu sa Prilogom D za otpomost
prema zamrzavanjuodmrzavanju ili u skladu sa Prilogom E za upijanje vode i kriterijumima usaglaSenosti
1263.82.
53.22 Performanse i klase
Ivignjaci moraju biti usaglaseni sa zahtevima iz tabele 2.1 ili tabele 2.2.
Preporutuje se da se na nacionalnom nivou izrade klase otpomosti prema atmosferskim uticajima koje se
zahtevaju u toj dréavi, kako bi se obezbedila postojanost blokova za upotrebu za koju se proizvod stavija u
promet.
2©Iss SRPS EN 1340:2009
Tabela 2.1 — Upijanje vode
Klasa ‘Ozaka Upijanje vode |
% mase
1 ‘A__| bez izmerenih performansi
2 B ‘$6 kao srednja vrednost
U slugaju kada se jave specijalni uslovi, kao Sto je est kontakt povr8ina sa solima za odledivanje u uslovima
zamrenutosti, zahtevi utvrdeni u tabeli 2.2 moraju da budu ispunjeni.
‘Tabela 2.2 — Otpornost prema dejstyu mrazaii soli za odmrzavanje
Gabitak mase nakon ispitivanja
otpornosti prema dejstvu mraza
S10
‘kao srednja vrednost, bez pojedinatne vrednosti > 1,5
533 Cvrstoéa pri savijanju
53.3.1 Metoda ispitivanja
Karakteristiéna évrstoga pri savijanju mora biti odredena ispitivanjem u skladu sa Prilogom F i krterijumima
usaglasenosti datim u 6.3.8.3.
53.32 Performanse i kiase
Karakteristitna &vrstoéa pri savijanju ne sme biti manja od odgovarajuée vrednosti klase iz tabele 3.
Nijedan od pojedinaénih rezultata ne sme biti manji od odgovarajuse najmanje évrstoée pri savijanju date uw
tabeli 3. Kada ivignjaci, zbog sopstvene geometrije, ne mogu da se ispitaju u skladu sa ovim standardom, mora
se smatrati da su uistoj kasi kao isptivan ivignjaci, pod uslovom da imaju najmanje istu Evrstocu betona.
Tabela 3 — Klase &vrstoée pri savijanju
a Karakteristiéna tvrstoca ‘Najmanja Evrstoéa pri
pri savijanju savijanju
MPa
I s 28.
2 T 4.0
3 U 48
Uputstvo za primenu moze se dati na nacionalnom nivou.
5.3.3.3 Postojanost tvrstoce
Prefabrikovani betonski ivignjaci mogu da obezbede zadovoljavajuéu évrstogu u_uslovima normalne
izlotenosti prilikom upotrebe tokom éitavog radnog veka, pod uslovom da su usaglaéeni sa 5.3.3.2 i da se
odréavaju na uobigajen naéin.
5.3.4 Otpornost prema habanju
53.4.1 Metoda ispitivanja
Ctpornost prema habanju se odreduje ispitivanjem habanja pomoéu Sirokog totka (videti Prilog G) ili,
alternativn, Bemeovim ispitivanjem (videti Prilog H). Ispitivanje habanja pomoéu Sirokog tocka jeste
referentno ispitivanje.
1BSRPS EN 1340:2009 ©Iss
5.3.42 Performanse
Zahtevi za otpomost prema habanju dati su u tabeli 4
‘Nijedan pojedinatni rezultat ne sme biti veti od zahtevane vrednosti.
Tabela 4— Klase otpornosti prema habanju
Zahtev
Tzmereno na alternativan nagin, w
skladu sa metodom ispitivanja
opisanom u Prilogu H
‘Bez izmerenih performanst
= 20 000 mm"/5 000 mm*
‘$18 000 mm*/5 000 mm"
Klasa
F
3 H
4 I
5.3.5 Otpornost prema klizanju i proklizavanju
53.5.1 Uslovi
Betonski ivignjaci imaju zadovoljavajuéu otpornost prema Klizanju/proklizavanju pod uslovom da im
‘celokupna gomja povrfina nije brusena Vili polirana kako bi se dobila vrlo glatka povrsina.
5.3.5.2 Metoda ispitivanja
‘Ako se u nekom izuzetnom slutaju zahteva vrednost otpomosti prema klizanjuproklizavanju, mora se
koristiti metoda ispitivanja opisana u Prilogu I, a najmanja vrednost otpornosti prema klizanju/proklizavanju
mora se deklarisati.
Ako povr8ina ivignjaka sadr4i ispupéenja, udubljenja ili druge povr8inske odlike koje onemoguéavaju
ispitivanje pomoéu opreme sa SRT klatnom, smatra se da proizvod zadovoljava zahteve ovog standarda i bez
ispitivanja. Kada je ivitnjak isuvi8e mali da bi se obezbedila povrSina za ispitivanje, proizvodat mora da
{spita veéi ivitnjak sa identitnom povrSinskom obradom,
NAPOMENA Vrednost otpomosti prema klizanju/proklizavanju odnosi se na ivitnjake u obliku uw kom su
proizveden i pomaze da se obezbedi odgovarajusa otpomost prema klizanju/proklizavanju na mestu ugradnje
5.3.53 Postojanost otpornosti prema klizanju i proklizavanju
Pod normalnim uslovima kori8éenja prefabrikovani betonski iviénjaci obezbeduju zadovoljavajuéu otpomost
prema Klizanju/proklizavanju tokom svog radnog veka, pod uslovom da se odravaju na uobiéajen nagin i
pod uslovom da najve¢i deo agregata koji su skloni prekomemom poliranju nije izlozen na gornjoj strani.
NAPOMENA © razvoju performansi zasnovanih na _metodi ispitivanja za postojanost otpomosti prema
Klizanju/proklizavanju raspravija se u tehnikom komitetu TC 178 WG4.
53.6 Performanse na dejstvo polara
53.6.1 Reakelja na polar
Betonski ivignjaci imaju reakeiju na pozar klase Al, bez potrebe za ispitivanjem”.
5.3.6.2 Performanse na dejstvo poZara spolja
Smatra se da betonski ivitnjaci koji se koriste za krovni pokrivaé zadovoljavaju zahteve za performanse na
dejstvo pozara spolja bez potrebe za ispitivanjem”.
Pozivanje je dato prema Odluci Komisije 96/603/EC, sa izmenom.
2 Videti Ode Komisije 2000/58375C.
4OIss SRPS EN 1340:2009
5.3.7 Toplotna provodljivost
‘Ako je predvideno da betonski ivignjaci doprinose toplotnoj provodljivosti nekog elementa, tada proizvodat
‘mora da deklari8e toplotnu provodljivost pomoéu projektnih podataka iz EN 13369.
54 Viruelni aspekti
5.4.1 Izgled
Vidna strana ivitnjaka ne sme imati gre8ke, kao Sto su naprsline ili mulje, onda kada se ispituju u skladu sa
Prilogom J.
U slutaju iviénjaka koji imaju dva sloja koji se ispituju u skladu sa Prilogom J, ne sme doéi do raslojavanja
(odvajanja) izmedu slojeva.
NAPOMENA Kada dode do iscvetavanja, ono nije &tetno po performanse ivitnjaka koji se koriste i ne smatra se
zmagajnim.
5.4.2 Tekstura
U sluaju kada se proizvode ivignjaci sa specijalnom povrSinskom teksturom, proizvodat mora da opie
teksturu.
[Ako se ispitivanje vr8i u skladu sa Prilogom J, uskladenost se mora obezbedit, pod uslovom da ne postoje
Fnatajne razlike u teksturi kod bilo Kojih uzoraka koji su dobijeni od proizvodata i koje je adobrio
proizvodat.
NAPOMENA Varijcije u konzistentnstiteksture ivignjaka koje mogu biti izazvane zbog neizbetnih varijaija u
svojstvima sirovih materijala i varijacijama priikom ofvrStivanja ne smatraju se maéajnim.
5.43 Boja
Boje se mogu nati na gornjem sloju ili u celokupnom iviénjaku, Sto je diskreciono pravo proizvodata.
‘Ako se ispitivanje vrli u skladu sa Prilogom J, uskladenost se mora obezbediti, pod uslovom da ne posoje
patajne razlike 1 boii Kod bilo kojih uzoraka Koji su dobijeni od proizvodaéa i koje je odobrio proizvodat.
NAPOMENA Varijacije u konzistentnosti boje i
nijansama i svojstvima sirovih materjala, kao i v
ajaka koje mogu biti izazvane zbog neizbeZnih vari
jama prilikom ovrSéivanja ne smatraju se zmagajnim.
6 Kriterijumi za vrednovanje usaglagenosti
61 Opite
Za potrebe ispitivanja proizvodaé mode grupisati proizvode u familje, onda kada se smatra da su vrednosti
jzabranog svojstva zajednidke za sve proizvode u okviru date familije. Takve familije su:
1) familia ivitnjaka prema EvrstoGi: ivignjaci proizvedeni od istog tipa materiale i pomoéu istih
proizvodnih postupaka, bez obzira na mere i boju;
2) familia ivignjaka prema vidnom sloju: ivignjaci kod kojih meSavina vidnog sloja sadr2i iste slave
Komponenta, §, agregat koji se korsti u meSavini (npr. prirodni reénisIjunak, drobljeni grani, por,
‘avait ili kreénjak) i Kod Kojih je primenjen isti povr8inski tretman zavrSnog proizvods, bez obzira na
mere i boju.
15SRPS EN 1340:2009 OIss
6.1.1 Dokazivanje usaglatenosti
Proizvodat mora da dokaze usagla’enost svog proizvoda sa zahtevima ovog standarda i deklarisanim
vrednostima (nivoima ili klasama) za svojstva proizvoda, tako Sto éc izvrSiti:
— ispitivanje tipa proizvoda (videti 6.2);
— fabridku kontrolu proizvodnje (videti 6.3), ukljutuju i ispitivanje proizvods.
6.1.2 Ocenjivanje usagla¥enosti
Pored toga, uskladenost proizvoda sa ovim standardom moze se ocenit
— kontrolisanjem proizvodatevih procedura za ispitivanje tipa i fabritku kontrolu proizvodnje koju bi
izvriila treéa strana;
— ili ispitivanjem prihvatljivosti koligine namenjene za isporuku (npr, u sluvaju spora, videti Prilog B).
6.2. Ispitivanje tipa proizvoda
6.2.1 Potetno ispitivanje tipa
Potetno ispitivanje tipa mora se izvrSiti kako bi se dokazala usaglaenost sa ovim standardom na poéetku
proizvodnje novog tipa proizvoda ili familie proizvodnih tipova, odnosno prilikom postavljanja nove
proizvodne linije da bi se potvrdilo da dostignuta svojstva proizvoda zadovoljavaju zahteve ovog standarda i
-vrednosti koje je deklarisao proizvoda’.
U slugaju kada je proizvod veé ispitan u skladu sa ovim standardom (isti proizvod, istih karakteristika, sa
{stom ili stroZom metodom ispitivanja i procedurom uzimanja uzoraka), dobijeni rezultati se mogu koristti
za zadovoljavanje podetnog ispitivanja tipa.
6.2.2 Naknadna ispitivanja tipa
Kada dode do promene sirovine, proporcija, proizvodne opreme ili procesa koji bi u znafajnoj meri
promenio neko ili sva svojstva gotovog proizvoda, moraju se ponoviti ispitivanja tipa za odredena svojstva.
‘NAPOMENA Primeri velikih promena:
1) _promena od prirodnog retnog sijunka na agregate drobljenog kamen ili promena tipa cementa ili klase;
2) delimigna zamena cementa mineralnim dodacima,
Za otpornost prema habanju i atmosferskim uticajima, ispitivanja tipa se moraju ponavijati periodiéno, sa
‘ubestalo’éu koja je data u tabeli 5, fak i onda kada ne dolazi do promena.
‘Tabela S— Ispitivanja tipa koja se periodiéno ponavijaju
Svojstvo Utestalost
[Habanje (samo Klase 3 i 4) "Tedan put godiinje po familiji iviénjaka po vidnom sloju
[Otpomost prema atmosferskim uticajima (samo | Jedan put godi&nje po familiji ivitnjaka po vidnom sloju” |
klasa 3)
1) Ako je rezltatispitivanja tia (gubitak mase) za familiju ivignjaka prema vidnom sloju manji od $0 % zahtevane
vrednosti, uéestalost ispitivanja se moze smanjiti na isptivanje jedan put na svake dve godine.
Ako se za familia ivignjaka prema vidnom sloju rutinsko ispitivanje upjanja vode sa uéestaloiéu za proizvode iz klase 2
vei da bi se dokazala konzistentnost sa iviénjacima datim na ispitvanje otpomosti prema zamrzavanjuwodmrzavany, |
zahtevana utestaost ispitivanja se moze smanjiti na jedno ispitivanje na svake dve godine.
Ako su ispunjena oba uslova, uestalostispitvanja se moze smanjiti na jedno ispitivanje na svake Betti godine.
16OIss SRPS EN 1340:2009
6.2.3 Urimanje uzoraka, ispitivanje i kriterijum uskladenosti
Bro ivignjaka koji se ispituje mora biti u skladu sa tabelom 6 za izabrano svojstvo.
Tabela 6 — Plan uzimanja uzoraka i kriterijum usagla¥enosti za poetna i naknadna ispitivanja tipa
[Debijina vidnog sloja aT C6 ® [Svaki ivitnjak mora da ispuni
izahteve
[Oblik i mere 52 Prilog C 8° [Svaki ivignjak mora da ispuni
zahteve
toa pri savijanja 332-tabela3 | PrilogF S| Nijedan ivignjak ne sme da imal
lévrstogu pri savijanju manju od|
Ikarakteristitne vrednosti za datu
Klasu
Otpomost prema habanjul 53.3 |PrilogGiiH| 3 |Svaki ivitnjak mora da ispuni
(samo klase 3 i 4) ahteve
lOtpomnost prema Klizanjw] 5.34 PrilogT 3 [Mora se deklarisati srednja vred-
/proklizavanju (samo onda| nost za pet ivignjaka
ada je ispitana)
JOtpomost prema atmoster-|
skim uticajima
~Klasa2] 5. Prilog E 3 | Nijedan ivignjak ne sme da imal
lupijanje vode veée od 6 % mase
~Kasa3} 53.1 PrilogD 3 |Srednja vrednost za tri iviénjaka ne
sme biti veéa od 1,0 kg/m’, a pri
tome nijedan pojedinagan rezultat
Ine sme biti vesi od 1,5 kg/m?
1) Ovi Iitajaci se mogu Koristi za naknadna ispitivanj.
2) C.6 se primenjuje iskljutivo za iviénjake sa vidnim slojem.
Ispitivanja tipa se moraju vrliti u skiadu sa referentnim metodama za ispitivanja tipa na koje se ovaj standard
poziva,
Ispitivanjatipa se obiéno vrSe pomotu proizvodateve opreme za ispitivanje.
Rezultati ispitivanja se moraju zabeleziti.
63 Fabritka kontrola proizvodnje
63.1 Opite
Proizvodat mora da uspostavi, dokumentuje i odréava sistem fabritke kontrole proizvodnje kako bi osigurao
usaglaSenost proizvoda stavijenih u promet sa utvrdenim ili deKlarisanim vrednostima,
Sistem fabritke kontrole proizvodnje mora da se sastoji od procedura, redovnih kontrotisanja i ispitivanja i
kori8éenja rezultata za kontrolu sirovina i drugih ulaznih materijala, opreme, proizvodnog procesa i proizvoda.
Primer odgovarajuse kontrolne Seme za fabri¢ku Kontrolu proizvodnje dat je u Prilogu A.
‘Moraju se zabelediti rezultati kontrole koji zahtevaju pokretanje odredenih mera, kao i rezultati ispitivanja.
‘Mere koje se preduzimaju kada kontrolne vrednost ili kriterijumi nisu zadovoljeni moraju biti zapisane.
7SRPS EN 1340:2009 OIss
63.2 Oprema
‘Sva oprema za merenje mase, merenje i ispitivanje mora biti kalibrisana i redovno kontrotisana u skladu sa
dokumentovanim procedurama, uéestalo%u i kriterijumima,
Kontrolna Sema za opremu data je w A.1.
633. Sirovine i drugi ulazni materijali
Specifikacije za sve ulazne materijale moraju biti dokumentovane,
Kontroina Sema za sirovine data je u A.2.
63.4 Proizvodni proces
Relevantne odlike postrojenja i proizvodnog procesa moraju biti definisane tako da daju utestalost
Kontrolnih provera i ispitivanja, zajedno sa kriterijumom koji se zahteva za opremu i proces proizvodnje.
Kontroina Sema za proizvodni proces data je u A.3.
63.5 Ispitivanje protzvoda
Plan uzimanja uzoraka i ispitivanja proizvoda mora se pripremiti i sprovesti
‘Uzorak mora biti reprezentativan u odnosu na proizvodnju.
Ispitivanja se moraju izvriti u skladu sa metodama na koje se ovaj standard poziva ili primenom
alternativnih metoda ispitivanja koje imaju dokazanu vezu sa standardnim metodama.
Kada vezni elementi ili ivignjaci zbog svoje geometrije ne mogu da se ispitaju u skladu sa ovim standardom,
oni se smatraju usaglaenim sa ovim standardom, pod uslovom da imaju najmanje isti kvalitet betona kao
{vignjaci koji su usaglaSeni sa ovim standardom.
Rezultati ispitivanja moraju ispuniti utvrdene kriterijume usaglaSenosti (videti 6.3.8) i moraju biti zabelezeni.
Primer kontroine Seme za ispitivanje proizvoda dat jeu A4.1.
Pravila modifikacije provere za ispitivanje proizvoda data suu A.S.
63.6 Oma€avanje, skladistenje | isporuka protzvoda
Oznatavanje, skladiftenje i kontrola isporuke, zajedno sa procedurama za postupanje sa neusaglaSenim
proizvodima (videti 6.3.7), mora biti dokumentovano.
Proizvodi mogu biti otpremljeni pre dobijanja konatnih rezultata ispitivanja fabridke kontrole proizvodnje,
pod uslovom da postoji moguénost za uspe8nu proceduru opoziva.
Primer kontroIne Seme za oznaéavanje, skladistenje i isporulcu dat je u A.4.2.
6.3.7 Neusaglageni proizvodi
Ako su rezultati ispitivanja proizvoda nezadovoljavajuéi, proizvodat mora da preduzme neophodne korake
kako bi otklonio nedostatke.
Proizvodi koji nisu usaglaSeni sa zahtevima moraju se odvojiti i oznatiti u skladu sa tim.
‘Ako se neusaglaSenost nekog proizvoda otkrije nakon isporuke, kupac mora biti obavesten o tome,
18o1ss SRPS EN 1340:2009
63.8 Kriterijumi usagla¥enosti proizvoda
Kada se kriterjum usaglafenosti u ovoj ta&ki moze razmatrati ili u vidu atributa ili u vidu promentjivib,
‘metoda koja se primenjuje mora biti diskreciono pravo proizvodata.
63.8.1 Oblikimere
A, Atributi
Usaglatenost proizvodnje sa 5.2 mora se oceniti za svaku proizvodnu liniju 2a period od jednog do éetiri
proizvodna dana (videti uzimanje uzoraka u skladu sa A.4.1.3). Svaki od zahteva iz 5.2 mora se razmatrati
posebno.
a) Ako uzorak Gini manje od osam iviénjaka (videti pravila modifikacije provere u A.5) i ako su svi
ivignjaci uskladeni sa svakim pojedinatnim zahtevom iz 5.% tada uzorak i odgovarajuéa proizvodnja
moraju biti prihvaéeni. U suprotnom, ovaj uzorak se mora povetati na osam ivitnjaka i mora se primeniti
procedura data pod stavkom b).
1b) Ako uzorak ini osam ivitnjaka i ako je najvi8e jedan ivignjak neuskladen sa bilo kojim pojedinatnim
zahtevom iz 5.2 koji je posebno razmatran, tada uzorak i odgovarajuca proizvodnja moraju biti
prihvaéeni. U suprotnom, ovaj uzorak se mora poveéati na 16 elemenata i mora se primeniti procedura
data pod stavkom c)..
©) Ako uzorak &ini 16 ivignjaka i ako su najvi8e dva ivitnjaka neuskladena sa bilo kojim pojedinatnim
zahtevom iz 5.2 koji je posebno razmatran, tada wzorak i odgovarajuéa proizvodnja moraju biti
prihvageni, Ako vise od dva ivignjaka nisu uskladena sa bilo kojim pojedinatnim zahtevom koji je
zezavisno razmatran, tada se uzorak i odgovarajuéa proizvodnja ne pritvataju i primenjuje se 6.3.7.
B, Promenijive
Kada je poznata standardna devijacija proizvodne linije i kada se ona redovno proverava, uskladenost
proizvodnje sa 5.2 se mora oceniti za svaku proizyodnu liniju po proizvodnom danu ili za najvi8e pet
iuzastopnih proizvodnih dana (videti uzimanje wzoraka u skladu sa A.4.1.3). Svaki od zahteva iz 5.2 mora se
razmatrati posebno.
‘Usaglaenost se ocenjuje na osnovu 10 % fraktila
Prihvatljivost razmatranih uzoraka se mora proveriti pomoéu kontrolne karte usaglaSene sa ISO 7966 ili
180 7873, vodeéi pritom ratuna o 5.2, pod uslovom da je verovatnoéa prihvatanja jednaka onoj koja se
dobija kao rezultat ocene prema atributima.
63.8.2 Otpornost prema atmosferskim uticajima (klasa 2 ~ upijanje vode)
Usagladenost proizvodnje sa 5.3.2 (Klasa 2) mora se oceniti za svaku familiju, i to tokom svih pet ili vise
proizvodnih dana, u skladu sa pravilima modifikacije provere (videti uzimanje wzoraka u skladu sa A.4.1.6)
2) Ako uzorak Sine tr ili fest ivignjaka (videti pravila modifikacije provere u A.5) i ako su oni uskladeni sa
zahtevima iz 5.3.2 (Klasa2), tada uzorak i odgovarajuca proizvodnja moraju biti prihvaéeni. U
suprotnom, ovaj uzorak se mora poveéati na devet iviénjaka i mora se primeniti procedura data pod
stavkom b).
1b) Ako uzorak Sini devet ivitnjaka i ako su oni uskladeni sa zahtevima iz 5.3.2 (Klasa 2), tada uzorak i
‘odgovarajuéa proizvodnja moraju biti prihvaéeni. U suprotnom, uzorak i odgovarajuéa proizvodnja se ne
prihvataju i primenjuje se 6.3.7.
19SRPS EN 1340:2009 o1ss
63.8.3 Cvrstoéa pri savijanju
A. Atributi
Usaglasenost proizvodnje sa 5.3.3 mora se oceniti za svaku proizvodnu liniju za period od jednog do éetri
proizvodna dana (videti uzimanje uzoraka u skladu sa A.4.1.4),
a. Ako uzorak ini osam ili manje ivitnjaka (videti pravila modifikacije provere u A.5) i ako tvrstoéa T za
svaki od ivitnjaka nije manja od karakteristiéne vrednosti iz tabele 3 za deklarisanu Kklasu, tada uzorak i
odgovarajuéa proizvodnja moraju biti prihvaéeni. U suprotnom, ovaj uzorak se mora povetati na 16
ivignjaka i mora se primeniti procedura data pod stavkom b).
b. Ako uzorak ini 16 ivitnjaka i ako je évrsto¢a T kod najvise jednog ivignjaka manja od karakteristitne
‘vrednosti iz tabele 3 za deklarisanu klasu, tada uzorak i odgovarajuéa proizvodnja moraju biti prihvaéeni.
U suprotnom, uzorak i odgovarajuéa proizvodnja se ne prihvataju i primenjuje se 6.3.7.
B. Promenljive
Kada je poznata standardna devijacija proizvodne linije i kada se ona redovno proverava, usagla’enost
proizvodnje sa 5.3.3 se mora oceniti za svaku proizvodnu liniju po proizvodnom danu ili za najvi8e pet
uwzastopnih proizvodnih dana (videti uzimanje uzoraka u skladu sa A.4.1.4).
Uskladenost se ocenjuje na osnovu 5 % fraktila,
Prihvatljivost razmatranih uzoraka se mora proveriti pomoéu kontrolne karte usaglasene sa ISO 7966 ili
ISO 7873, vodeéi pri tom raguna o 5.3.3, pod uslovom da je verovatnoéa prihvatanja jednaka onoj koja se
dobija kao rezultat ocene prema atributima (videti Prilog K).
‘Ako uzorak i odgovarajuéa proizvodnja nisu prihvateni, primenjuje se 6.3.7.
63.84 Vimuelni aspekti
Usaglaienost proizvodnje sa 5.4 mora se oceniti u slutaju sumnje (videti uzimanje uzoraka u skladu sa
A.4.1.2). Uzorak koji se ispituje mora da zadovolji zahteve standarda. U suprotiom, uzorak i odgovarajuca
proizvodnja se ne prihvataju i primenjuje se 6.3.7.
7 Omatavanje
Moraju se obezbediti sledeée stavke koje se odnose na elemente:
+ | * identifikacija proizvodata ili fabrike
* datum proizvodnje i,
*i1i* uw slufaju ranije isporuke u odnosu na datum za koji su iviénjaci
deklarisani kao pogodni za kori8cenje, identifikacija tog datuma
+ |» identifikacija kiasa kada god je to primenljivo (videti ispod)
* | * proj ovog evropskog standarda
. identifikacija proizvoda.
‘Na otpremnici, faktur ili deklaraciji proizvodaga,
2: Na 0,5 % elemenata sa najmanje jednom oznakom po paketu ili na samom pakovanju, pod uslovom da
se pakovanje ne koristi viSekratno.O©Iss SRPS EN 1340:2009
Kase i njihova identifikacija:
Zahtey zak
‘otpomost prema atmosferskim uticajima ABiliD
otpomost prema habanju FHilil
vrstoéa betona S,TiU
‘U slutajevima u kojima ZA.3 obuhvata iste informacije kao ova tatka 7, zahtevi iz ove tatke su ispunjeni za
proizvode sa CE-znakom.
8 Izve8taj o ispitivanju
U izveitaju o ispitivanju moraju se obezbediti sledeée stavke (pored onih za ispitivanje fabritke kontrole
proizvodnje):
1) naziy organizacije koja je izvrSila ispitivanje;
2) ime osobe koja je obavila ispitivanje;
3) datum ispitivanja;
4) naziv izvora iz kog je obezbeden uzorak;
5) _referencu uzorka, ukljuujuéi i datum proizvodnje;
6) ime osobe koja je uzela wzorak;
7) relevantan EN-broj i prilog;
8) naziv ispitivanja;
9) rezultatispitivan
10) sva prigodna zapazanja 0 uzork ili rezultatu ispitivanja.
aSRPS EN 1340:2009 OIss
Prilog A
(informativan)
Kontrolne Seme
A.1 Kontrolisanje opreme
Predmet City Metoda Usestalost
|A.1.1_ Oprema za ispitivanje i merenje
‘Sva oprema za ispiti-[Ispravno funkcionisanje i] Kalibrisanje, kada god je to|Prilikom (ponovne) ugra-|
vanje i merenje tagnost pogodno, u odnosu na|dnje, veéih popravki ili
Jopremu ‘koja je kalibrisana| jedanput goditnje
[prema nacionalnim. standar-
dima i koja se koristi
iskljutivo u ova svrhu, osim|
ako drugatije nije naznageno|
1u metodi ispitivanja
|A.1.2_ Oprema za skladi8tenje i proizvodnju
1 [Skladisienje [Odsustvo kontaminacije [Vizuelna kontrola ili druga|— Prilikom ugradnje
rmaterijala lodgovarajuéa metoda |— Nedeljno
2 Ispravno funkcionisanje_| Vizuelna kontrola [Dnevno
3 |Oprema za me-/Deklarisana taGnost proi-[Kalibrisanje prema opremi|—Prilikom (ponovne)|
renje mase lil zvodaéa ivitnjaka koja je Kalibrisana prema| —ugradnje
zapreminsko nacionalnim standardima i|__ Merenje mase: jedan-
doziranje koja se koristi iskijudivo ul put godisnje
ova svrhu
—Merenje zapremine:
dva puta godiinje
|— U stuéaju sumnje
[4 |Mesialice [Habanje i ispravno fun-[ Vimelna kontrola Nedeljno
Kcionisanje
Gistoéa i stanje Vizueina kontrola [Dnevno
2SRPS EN 1340:2009
A3 Kontrolisanje proizvodnog procesa
Predmet
‘Sastay me¥avine| Usaglasenost 5
Gi
pred:
'videnim sastavom (mere-|___merenje
OIss
[Dnevno
inje mase ili zapreminsko|—Provera_u odnosu na|
doziranje) dokumentaciju proizvo-
<énog procesa
2 [UsaglaSenost sa_predvi-| Analiza sveZeg betona [Mesetno
Jdenim vrednostima mese-
vine (samo po zapremini)
3 [Svezbeton __[Pravilno meSanje 'Vizuelna provera Dnevno za svaku meva-|
lieu
b Proizvodnja
mentovanim — fabritkim| fabritke procedure
UsagiaSenost sa doku- [Provera radnji u odnosu na|Dnevno
—lprveetureme, LL
A4 Kontrolisanje proizvoda
Predmet_| City ‘Metoda Ukestalost
[A.4.1_Ispitivanje proizvoda
T__ ] Vizueini aspekti | Videti 5.4 [Vizuelna provera [Dnevno |
2 Prilog J TU slutaju sumnje (azorak|
od deset ivitnjaka)
3 [Oblikimere | Videti 52 Prilog C ‘Osam —elemenata _po|
proizvodnoj liniji za Setri
[proizvodna dana
4 |Gurstoga pri sa-|Videti 5.3.3-tabela3 | Prilog F
vijanju
pet proizvodnih dana, bez|
obzira na veliginu
5 |Debijina vidnog| Videti 5.1 Prilog C (Osam —elemenata_po|
sloja familiji prema évrstoé,
[po proizvodnoj liniji za
pet proiavodnih dana, bez|
lobzira na veli¢imu,
[6 [Otpomost _pre-| Videti 53.2 Priog E FYedanput po familiji prema
ma atmosfer- Yvidnom sloju, po masini
skim uticajima| po proizvodniom dana
(samo klasa 2)
AA2 Oznatavanje, skladiitenje i isporuka
T JOzmatavanje | Oznaavanje proizvoda u] Vizuelna provera [Dnevno
skladu sa tatkom 7
2 |Skladistenje |Odvajanje neusaglaSenog| Vizuelna provera Dnevno
proizvoda
3 |Isporuka
tacija za utovar,
Ispravan period isporuke, | Vizuelna provera
jutovarivanje i dokumen-
=|
3) Videti 6.1.
24
Ty Nie ukljuteno lspitivanje ipa u skladu sa 6.2 ovog standarda.
2) Primenjuju se pravila modifikacije provere.OIss SRPS EN 1340:2009
AS Pravila modifikacije provere
[A.5.1 Uobiajena kontrola
| Uéestalost uzimanja uzoraka bi trebalo da bude u skladu sa A.4.1.
A.5.2_ Uobitajena do umanjena kontrola
[Umanjena kontrola odgovara polovini uéestalosti uobigajene kontrole”. Ona bi trebalo da se koristi kada je
na snazi uobiéajena kontrola, i to nakon prihvatanja 10 uzastopnih uzoraka.
[Dodatno umanjena kontrola je dozvoljena ako su pri umanjenoj kontroli ispunjeni isti uslovi kao ovi
| gorepomenuti, Dodatno umanjena kontrola bi trebalo da odgovara polovini uéestalosti umanjene kontrole.
[A5.3_Umanjena do wobitajena kontrola
[Kada je na snazi umanjena ili dodatno umanjena kontrola, vraéanje wobiéajene kontrole bi trebalo
da se obavi u bilo kom od sledecih sludajeva:
|— uzorak nije pribvaéen; ili
|— proizvodnja postane neredovna ili odlozena; ili
|—_drugi uslovi nalazu vra¢anje uobitajene kontrole.
[A.54 Pojatana kontrola 4
Pojatana kontrola zahteva dupliranje broja ivignjaka u wzorku.
[Ona bi trebalo da se koristi ukoliko se prilikom obitajene Kontrole otkriju dva neispravna uzorka od njih
pet uzastopnih uzoraka,
[ASS Pojatana do wobitajena kontrola
Pojatana kontrola bi trebalo da se primenjuje sve dok se ne prihvati pet uzastopnih wzoraksa.
[Nakon toga se moZe nastaviti sa uobiGajenom kontrolom.
A.5.6 Zaustavijena proizvodnja
‘Ako proizvodnja ostane na pojaéanoj Kontroli za deset uzastopnih uzoraka, proizvodnja bi trebalo da se
[smatra nekontrolisanom i trebalo bi da se zaustavi, Proizvodni sistem bi trebalo da se revidira i da se nadine
sve neophodne promene,
| Nakon popravke proizvodnog sistema, proizvodnja bi trebalo da zapotne sa pojatanom kontrolom.
T) Ako je bro} iviénjaka u uzorku paran, redukeija se primenjuje deljenjem broja ivitnjaka sa dva. U svim ostalimn|
slutajevima, uéestalost uzimanja uzoraka bi trebalo da se umanjiza dva, iainSRPS EN 1341
1009 OIss
Prilog B
(normativan)
Procedura ispitivanja prihvatljivosti koli¢ine za isporuku
B.1 Opite
Kod procedure uzimanja uzoraka i krterijuma uskladenosti koligine za isporuku postoje dva razliéita slutaja:
— Sluéaj I: proizvod nije prosleden na ocenu usaglasenosti koju vrli treéa strana (videti 6.1.1);
— Sludaj TI: proizvod je prosleden na ocenu usaglaSenosti koju vrsi treéa strana.
‘Ako se primenjuje drugi slutai, ispitivanje prihvatljivosti nije neophodno, osim u slutaju spora (videti 6.1.2).
Vizuelno ispitivanje mora se obaviti pre ispitivanja ostalih svojstava. Ispitivanje moraju zajedniéki da obave
‘kupac i proizvodaé na unapred dogovorenoj lokaciji, najée8ée u fabritkom krugu.
Ispitivanje, osim za vizuelne aspekte, mora se izvriti u Iaboratoriji oko tijeg izbora su kupac i proizvodat
postigli dogovor. Obe strane moraju dobiti moguénost da prisustvuju uzimanju wzoraka i ispitivanju.
{spitivanja se mogu vrSiti pomosu proizvodateve opreme za ispitivanje koja je kalibrisana na pouzdan natin.
U sluéaju spora, moraju se ispitati samo problematiéna svojstva.
B.2 Procedura uzimanja uzoraka
B21 Opite
Zahtevani broj ivignjaka se mora uzeti iz. svake partije iz kolitine za isporuku iviénjaka, i to najvite w
slede¢im koliginama, u skladu sa tatkama definisanim u B.1:
— Shutaj T: 1.000 m;
— Shutaj Ti: Zavisno od okolnosti spomog stuéaja, a najvise 2 000 m.
Ipak, delimitne partje iz kolidine isporuku moraju se dodati prethodnim potpunim partijama onda kada je
Koligina delimigne partje manja od polovine gorepomenute koligine.
Ivitnjaci koji se ispitaju moraju se izabrati tako da bud reprezentativni u odnosu na koliGinu za isporuku i
‘moraju biti ravnomemo rasporedeni kroz kolidinu za isporuku.
B.2.2. Broj ivitnjaka koji se uzima za uzorak
Bro) ivitnjaka koji se uzima kao wzorak iz svake partje mora biti u skladu sa tabelom B.1.
26Olss SRPS EN 1340:2009
B.2.3 Plan uzimanja uzorka
Tabela B.1
Plan uzimanja uzoraka
[Vizuelni aspektt 3? 4.16)"
[Debljina vidnog sloja 1 8 416)
[Oblik i mere 5.2 3s” 416)"
[Evrstoéa pri savijanju 5.3.3 — tabela 3 8 4 (16)
(Otponost prema _—_—habanjul 5.3.4 Prilog Gilt 3 3
(Klase 3 14)
lOtpomost prema Klizanju i prokliza-|5.3.5 Prilog T = 3°
vanju (samo kada je ispitana)
fOtpornost prema —_atmosferskim|
uticajima
| klasa2 532 Prilog E 3 30)
\—__klasa 3 53.2 Prilog D 3 3
1) Ow Ivitnjaci se mogu koristi za naknadnaispitivanje.
2) C.6 se primenjuje samo za ivignjake sa vidnim slojem.
3) Braj u zagradi predstavja bj Koji se wzima kao wzorak da bi se izbeglo sekundamo uzimanje uzoraka iz partie ako]
se, na osnovu kriterijuma uskladenosti (videti B.3.2), morajuispitati dodatni ivignjaci da bi se ocenila uskladenost,
B.3 Kriterijum uskladenosti
B3.1 Vizuelni aspekti
Kada se to zahteva u skladu sa 5.4, tekstura i boja uzorka ne smeju magajnije odstupati od referentnog
uzorka koji je proizvodaé dostavio, a kupac odobrio.
Ni na jednom ivignjak iz uzorka koji se ispituje ne smeju da postoje pukotine ili mrlje. Ivienjaci sa vidnim
slojem ne smeju pokazivati znake raslojavanja.
B32 Ostala svojstva
U studaju 1, primenjuju se kriterjumi uskladenosti za ispitivanja tipa iz tabele 6.
U sluéaju TI, za navedena svojstva se primenjuju kriterijumi uskladenosti za atribute iz, 6.3.8. Za ostala
svojstva se primenjuju kriterijumi uskladenosti iz tabele 6.
27