ACTION
IBYIGISHO BYA BIBILIYA MU ISHURI RYO KU ISABATO
By’Abakuze
ACTION
GUTABARWA
ACTION
Mata – Kamena 2019
Ibirimo
„WIBYIGISHO BYA
1. Umutabazi Wasezeranywe / 5 BIBILIYA MUISHURI
RYO KU ISABATO”
2. Gutabarwa Uvanwa mu Byaha / 10
Bitegurwa n’inteko
3. Gutabarwa Uvanwa muri Egiputa / 15 y’ubuyobozi buku-
4. Gutabarwa uvanwa mu Burezi ru bw’itorero
ry’Abadivantisite
bwo muri Egiputa / 20 b’Umunsi wa 7
Bavugurura
5. Gutabarwa Uvanwa mu Rupfu / 26
6. Gutabarwa Binyuze mu Muzuko / 31 General Conference
5240. Hollins Road Roanoke
7. Umurimo w’Ubutabazi / 36 - Virginia
24019
8. Gutabara Mugenzi Wacu / 41 5048 USA
9. Gutabarwa Dukizwa Indwara / 46 Internet: www.sdarm.org
E-mail:
[email protected]10. Gutabarwa Dukizwa Abanzi
Bacu / 52
11. Imana Itabara Ubwoko Bwayo/ 57 Byahinduwe mu Kinyarwanda
na “RWANDA MISSION”
12. Gutabarwa Ukizwa Kurimbuka / 62 y’Abadivantisite b’Umunsi
wa Karindwi Bavugura
13. Mu Rugo hamwe n’Umutabazi / 67
Ibi byigisho by’ Ishuri
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ryo kw’Isabato binabo-
ku Isabato, Ni porogarame y’ ibyigisho bya neka mu Kinyarwanda
kuri iyi website:
buri munsi.
www.sdarm.org/sbl
Ibi byigisho by’ ishuri ryo ku Isabato
bishingiye kuri Bibiliya n’ umwuka w’ ubu-
hanuzi gusa. Kwiga byimbitse muri iki gihe
bigomba gushishikariza buri wese witegura
kugaruka k’ Umukiza wacu Yesu.
Ijambo ry’Ibanze
Igihe Adamu na Eva bacumuraga, Imana ntiyabarekeye mu bwihebe butarimo
ibyiringiro. Ahubwo yabateguriye inshungu. Yatanze Umwana wayo w’ikinege
mu cyimbo cyabo, ibyo bikaba byari agateganyo ko gutabara abantu bose bagom-
baga kwakira iyi mpano y’ubuntu.
“Satani yakomerekeje agatsinsino ka Kristo, ariko Kristo we amena umutwe
wa Satani. Urupfu rw’Umukiza rwarimbuye uwari ufite imbaraga z’urupfu. Muri
buri gikorwa cyose yakoze kugira ngo agumane umunyago we, urupfu rwara-
neshejwe; kuko binyuze mu gupfa, Kristo yazanye umucyo w’ubugingo no ku-
dapfa binyuze mu butumwa bwiza.” -Ubusobanuro bwa Bibiliya bw’Abadivantiste
b’Umunsi wa Karindwi, vol. 7, p. 924.
“Imbaraga zose zo mu ijuru zinjiye mu murimo ukomeye wo kuzahura, guko-
meza, no kweza umutima w’umuntu. Imbaraga z’Ubumana zikoreshwa mu gukiza
aho kurimbura umurimo w’ibiganza by’Imana. Uyu murimo wo kwihotora wa-
gizwe intego yo gukiza abantu ubavana mu bunyage bw’ingabo za Satani, mu buba-
ta bw’icyaha, ndetse no kubayobora mu kwiyandikisha mu murimo w’agakiza.”—
Ijwi rya Bibiliya, 8 Werurwe, 1897.
Imana irashaka kuturokora ituvana mu byaha uyu munsi kugira ngo natwe
tubone uko dufasha abandi kubona ubwo butabazi. Mu gihe tuzaba twiga ibyigi-
sho by’iki gihembwe, tuzabona zimwe mu nzira zakoreshejwe kugira ngo abandi
babone ubutabazi, nk’uko Yesu yabigenje igihe yari ari hano ku isi. Ikintu kimwe
tugomba kuzirikana mu murimo wa Yesu ni uko ‘ubushake bwe yabukoreshaga
mu gukiza imitima y’abantu, ariko yarategerezaga, akabaho kandi agakora agen-
gwa n’Imana. Buri kintu cyose yagikoraga afitanye na Data wa Twese ubumwe
butunganye.”—Ibimenyetso by’Ibihe, 20 Ukuboza, 1899.
Nk’uko muri iki gihe tubona ibimenyetso by’uko kugaruka kwa Yesu kwege-
reje, tukabona intambara ndetse n’urusaku rw’ubugome ahantu hose, , nimureke
duhange amaso yacu ku gutabarwa guheruka k’ubwoko bw’Imana. Nimureke tu-
rangwe n’ubutwari dukomora mu masezerano y’Ibyanditswe Byera maze dutege-
reze Umutabazi wacu Ukomeye kugira ngo aze kutujyana imuhira.
“Muri Zaburi Dawidi avuga yuko Imana ari umudugudu n’umunara uko-
meye, ni ubuhungiro n’igihome; dushobora guhungiramo tugakira. Mbega igi-
tekerezo cy’igiciro cy’uko Imana ari ubuhungiro bwacu kandi ko izatubera umu-
fasha mu bihe byose ndetse n’ahantu hose, kandi ko mu gihe cyose cyihutirwa
Imana iba iri kumwe natwe. Ivuga yuko izaduha abamalayika bayo kugira ngo
baturinde mu nzira zose tunyuramo….
“Igihe Kristo yatangiraga urugamba rwo kurwanirira umuntu kuri aka kabum-
be gato k’isi, yiyemeje guhagarara nk’umusimbura wacu ndetse n’umurengezi,
kandi Imana ishyira ijuru ryose mu biganza bye, hamwe n’ubufasha bwose ndetse
n’imbaraga zose ijuru rishobora gutanga.”—Sermons and Talks, vol. 2, pp. 58, 59.
Imana idufashe idushoboze kwisunga izi mbaraga kandi tubashe kwi-
bonera ubutabazi no kubuhesha abandi duhura nabo buri munsi.
Icyiciro cy’Ishuri ryo ku Isabato cy’Inteko Nkuru Rusange
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 3
Ku Isabato, 6 Mata, 2019
Amaturo y’Isabato ya Mbere
Azagenerwa Ikigo cy’Uburezi
cy’Inteko Nkuru Rusange
“Mbega uburyo bene data na bashiki bacu
bakomeje kubana n’umugabane munini w’abantu
batigeze baburirwa, kandi bakaba badashyiraho
uburyo bwo kubakoramo umurimo binyuze mu ban-
tu Uwiteka Imana ishobora gukoresha bahesha izina
ryayo icyubahiro?
“Abayobozi bacu bamaze igihe kirekire ari inararibonye bagomba guso-
banukirwa akamaro k’ibi bintu, kandi bagomba gukora byinshi mu kongera izi
mbaraga zo gukora. Bagomba gushyiraho igenamigambi rituma bagera mu nzira
nyabagendwa nyinshi ndetse no mu mihora. Abizera bagomba gukora umurimo
wihariye wo gukiza imitima ahantu hose amarembo afungutse, kandi umusaruro
uzagaragarira mu mirimo yabo.”—Kubwiriza Ubutumwa, p. 114.
“Binyuze mu magambo aturuka ku Mana, twabwiwe yuko tugomba kurera,
kurera, kurera abasore n’abakobwa tubigisha gusobanukirwa ibyera by’Imana.
Ubu bumenyi buzabagirira agaciro gakomeye mu gihe bazaba bakorera Imana.
Imana irasaba ko intekerezo zitadindizwa no kwihuza n’itorero, ahubwo zigom-
ba gukomezwa, zigakuzwa, zigakungahazwa, zigahabwa ubushobozi, ndetse no
kuringanirizwa gukora umurimo wera utigeze guhabwa abantu bapfa.”—Urwibut-
so n’Integuza, 22 Werurwe, 1898.
Hamwe n’izi ntego zose ziri mu ntekerezo, Ikigo cy’Uburezi cy’Inteko Nku-
ru Rusange gikeneye inkunga y’amafaranga kugira ngo kibashe gusoza inyubako
cyatangiye.
Ikigo cy’Uburezi cy’Inteko Nkuru Rusange giteganya ko:
• Kizakomeza kwigisha abayobozi b’Inteko nkuru rusange, Ababwiriza bu-
tumwa bwiza, ndetse n’abavugabutumwa bigisha amahame yacu, imiyoborere
ndetse kugira uturere tw’iby’umwuka.
• Uburezi bukorewe ku ikorana buhanga bwitwa (iyakure). Mu gihe hakoze
amasemineri, amanama yose y’ingirakamaro byose bizajya bifatwa ku byuma
maze bishyirwe ku rubuga kugira ngo bikurikiranwe n’umuntu utabonetse mu
materaniro. Nawe ushobora kuba urimo!
• Ikigo cy’inama. Iyi nyubako nshya yateganirijwe kuzajya ikorerwamo inama
z’abarejiyonale—ndetse n’iz’inteko nkuru rusange.
• Urusengero nk’umucyo wo kumurikira abantu.
Ukwiye kuba umwe mu bafatanya n’Uwiteka mu kubaka ubwami bwe, ukwi-
riye kuba umwe mu bantu bumva ijwi ry’umutima ukiranuka kandi utunganye
riri gutabaza rigira riti: “Nimuze aho ndi mumfashe…”
Kubwo kugira ubuntu kwanyu gufatanije no kwizera mu gushyigikira uyu
mushinga, turabashimiye kandi tunasaba Uwiteka kugira ngo azabasesekazeho
ubutunzi. Amena.
Mwene so muri Kristo, ushinzwe icyiciro cy’ivugabutumwa Liviu Tudoroiu.
4 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Icyigisho cya 1 Ku Isabato, 6 Mata, 2019
Umutabazi Wasezeranywe
“Nzashyira urwango hagati yawe n’uyu mugore, no hagati
y’urubyaro rwawe n’urwe, ruzagukomeretsa umutwe nawe uza-
Amaturo y’Isabato ya mbere azagenerwa Ikigo cy’Uburezi cy’Inteko Nkuru Rusange
rukomeretsa agatsinsino.” (Itangiriro 3:15).
“Mu buhanuzi burebana no kugwabiza imbaraga za Satani [Adamu
na Eva] basobanukiwe n’isezerano ryo gucungurwa bakavanwa mu
irimbukiro ryazanywe n’igicumuro. Nubwo bagombaga kugerwaho
n’umubabaro utewe n’imbaraga z’umurezi wabo kubera ko bagus-
hijwe n’imbaraga z’ubushukanyi bwe kandi bagahitamo kutumvira
itegeko ryiza rya Yehova, ariko nanone ntibagombaga kurekerwa mu
bwihebe.”—Abahanuzi n’Abami, pp. 681, 682.
Igitabo Cyifashishijwe: Abakurambere n’Abahanuzi, pp. 63-70.
Kuwa Mbere 31 Werurwe
1. IMIBEREHO MURI EDENI
a. Ni iki umuntu yategetswe mbere yuko agwa? Itangiriro 1:27
“Mbere yuko icyaha cyinjira nta gicucu cyari mu ntekerezo z’ababyeyi
bacu ba mbere cyagombaga kwijimisha ubwenge butuma basobanukirwa
imico y’Imana. Bashyiraga hamwe n’ubushake bw’Imana mu buryo
bwuzuye. Umwambaro wabo wari umucyo w’ubwiza, umucyo w’Imana,
niwo wari ubagose. Uyu mucyo wera kandi utunganye wamurikiraga buri
kintu cyose babaga bageze hafi yacyo.”—Ibihamya by’Itorero, vol. 8, p. 255.
b. Ni gute ibyaremwe bihishurira umuntu Imana? Itangiriro 1:31;
Abaroma 1:20.
“Mu murima wa Edeni Imana yarahigaragarizaga, imico yayo yaraha-
hishukiraga binyuze mu byaremwe byari bizengurutse [Adamu na Eva].
Buri kintu cyose amaso yabo yarebaga cyagiraga icyo kibigisha. Iby’Imana
bitagaragara, ‘ndetse n’imbaraga zayo z’iteka ryose ndetse n’ubumana
bwayo,’ byaragaragaraga neza, bikabasobanukira nk’ibintu byahis-
huwe.”—Ibid.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 5
Kuwa Kabiri 1 Mata
2. ICYAHA KIZANA IMPINDUKA
a. Ni izihe ngaruka icyaha cyazanye mu byaremwe? Itangiriro
3:17-19. Ni gute ibi bigira ingaruka ku muntu kubyerekeye gu-
sobanukirwa imico y’Imana?
“Igicumuro cyazanye indwara zibasira ibimera bya hano ku isi maze
zitambika hagati y’ibyaremwe n’Imana yabiremye. Iyaba Adamu na Eva
batari barasuzuguye Umuremyi wabo, iyaba baragumye mu nzira yo
gukiranuka, baba barakomeje kwiga Imana binyuze mu mirimo yayo.
Ariko igihe bategeraga amatwi umushukanyi kandi bagacumura ku Mana,
umucyo w’imyambaro yo gukiranuka yo mu ijuru wabavuyeho. Mu gihe
bari bamaze gutandukana n’uwo mucyo mvajuru, ntibari bagishobora gu-
sobanukirwa n’imico y’Imana igaragarira mu mirimo y’intoki zayo.
“Nanone kandi binyuze mu kutumvira k’umuntu ibyaremwe bya-
huye n’impinduka. Kubera kugerwaho n’umuvumo w’icyaha, ibyaremwe
bishobora gutanga ubuhamya budatunganye burebana n’Umuremyi
wabyo. Ntabwo bishobora kugaragaza imico ye mu buryo buboneye.”—Ib-
ihamya vol. 8, pp. 255, 256.
b. Ni izihe mpinduka zabayeho muri kamere ya kimuntu? Yere-
miya 17:9, 1 Abakorinto 2:14.
“Kamere zabo zahindanijwe n’icyaha; cyacogoje imbaraga zabo zo gu-
hangana n’ikibi maze gikingura inzira ya Satani kugira ngo abigarurire mu
buryo buhagije. Mu gihe bari bakiri intungane, baguye mu bishuko; maze
bamaze gusobanukirwa yuko bacumuye, ntibongeye kubona imbaraga zo
guhagarara mu butungane bwabo.”—Abakurambere n’Abahanuzi, p. 61.
“Mu gihe cyose kamere muntu yitandukanije n’Isoko y’ukuri, muri
yo haba harimo imbaraga irwanya ubushake n’inzira by’Imana. Imbaraga
z’umubiri, intekerezo, n’ubwenge by’umuntu byose biyoborwa n’ibyifuzo
bibi. Ibyo akunda biranduye, kandi buri mbaraga yose y’ubwenge umun-
tu yahawe kugira ngo ayikoreshe iby’ubwenge yarahenebereye. Umun-
tu yapfiriye mu bicumuro n’ibyaha. Ibyifuzo nibyo bimuyobora, irari
niryo rimutegeka, kandi ipfa rye riyobowe n’imbaraga adashobora gut-
sinda. Avuga iby’umudendezo, no kwisanzura mubyo akora, ni imbata
y’akahebwe. Ntabwo akiri uwe. Ntabwo agifite ububasha bwo kure-
ba ubwiza bw’ukuri; kuko umutima wa kamere ari umwanzi w’Imana,
kuko utumvira amategeko yayo. Ukuri akubona nk’ikinyoma, n’ikinyoma
akakibona nk’ukuri. Umutima uyoborwa na Satani ni umunyantege nke
mu mbaraga z’iby’umwuka.—Urwibutso n’Integuza, 17 Gashyantare, 1891.
6 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Gatatu 2 Mata
3. IMANA IHAGOBOKA
a. Ni akahe gateganyo Imana yatanze ko gutabara ubuheruka uwo
muryango wacumuye? Itangiriro 3:15
Amaturo y’Isabato ya mbere azagenerwa Ikigo cy’Uburezi cy’Inteko Nkuru Rusange
“Itangazo rya mbere ryo gucungurwa ryahawe umuntu binyuze mu
nteruro yabwiwe Satani mu murima wa Edeni. Uwiteka yaravuze ati,
[Soma Itangiriro 3:15]. Aya magambo, yaryanaga mu matwi y’ababyeyi
bacu ba mbere, yari isezerano kuri bo. Nubwo yavuzwemo intambara iri
hagati y’umuntu na Satani, yanatangaje ko imbaraga z’umushukanyi uko-
meye zagombaga gushenjagurwa ubuheruka. Adamu na Eva bari baha-
gaze nk’abanyabyaha imbere y’Umucamanza wo gukiranuka, bategereje
iteka ryazanywe n’igicumuro; ariko mbere yuko bumva iby’imibereho
y’umuruho n’agahinda byagombaga kuba umugabane wabo, cyangwa se
iteka ry’uko bazasubira mu mukungugu, bari babanje kumva amagam-
bo abahesha ibyiringiro. Nubwo bagombaga guhura n’imibabaro itewe
n’imbaraga z’umunyagitugu ukomeye, bagombaga guhanga amaso yabo
ku kumunesha guheruka.”—Abakurambere n’Abahanuzi, pp. 65, 66.
“Umwana w’Imana yatambiwe kugira ngo abe impongano y’igicumuro
cyabo kubw’amaraso ye bwite. Bahawe agahe k’imbabazi kugira ngo ni-
bagakoresha neza binyuze mu kwizera imbaraga za Kristo zikiza, umunsi
umwe bazabe abana b’Imana.”—Abahanuzi n’Abami, p. 682.
“Ntabwo urwango rwigeze rugaragara ku rugero rwo hejuru nk’igihe
Kristo yazaga kuba umuturage wa hano kuri iyi si. Uhereye mbere na
mbere nta kiremwa na kimwe cyabayeho ku isi cyigeze kwanga icyaha
urwango nyakuri nka Kristo. Yabonye uburyo cyuzuwemo n’imbaraga
z’ubushukanyi kandi zonona mu bamalayika bera, maze akoresha imba-
raga ze zose kugira ngo akirwanye.”—Ubutumwa Bwatoranijwe, vol. 1, page 254.
b. Ni irihe hame rya kamere muntu nyuma yo kugwa kwe rigaraga-
za gusohora kw’isezerano ry’urwango? Zaburi 10:4; Abaroma
3:11. Mu cyimbo cyo kurwanya Satani, ni iki umutima wa kame-
re urwanya? Abaroma 8:7.
“Igihe umuntu yacumuraga amategeko y’Imana, kamere ye yaranduye,
yabaye isanga n’ingoyi na Satani, nta nkomyi ibyitambitsemo. Mu mitere-
re karemano, nk’uko bisanzwe, nta rwango ruri hagati y’umunyabyaha
ndetse n’uwabaye inkomoko y’icyaha. Bose bahindutse babi binyuze mu
buhakanyi…. Iyo Imana idatabara, Satani n’umuntu bagombaga kwishyi-
rira hamwe kurwanya Ijuru; kandi mu cyimbo cyo kwimakaza urwango
rwo kurwanya Satani, umuryango wose wa muntu wagombaga kwishyira
hamwe ukarwanya Imana.”—Intambara Ikomeye, p. 505.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 7
Kuwa Kane 3 Mata
4. UMUTABAZI WAGOMBAGA KUZA
a. Ni ikihe gitambo gitangaje Yesu yatanze kugira ngo arokore
umuntu waguye? Abafilipi 2:5-8.
“Igihe cyose icyaha cyamaze, Umukiza yari ahari. Kristo yamenye ko agomba
kubabazwa, ariko yemera kuba inshungu y’umuntu. Igihe Adamu yacumuraga,
Umwana w’Imana yaramwigaragarije ubwe nk’inshungu y’inyokomuntu, ndetse
amuhindukira imbaraga zo kumurokora iteka ryazanywe n’igicumuro igihe yapfi-
raga ku musaraba w’i Kalvari.”—Ubusobanuro bwa Bibiliya bw’Abadivantiste b’Umunsi
wa Karindwi, vol. 1, p. 1084.
“Umuntu w’icyo gihe yemeye gushukwa na Satani, kandi nubwo hari ibyo
Imana yari yamubwiye ko atagomba gukora, Kristo, Umwana w’Imana, yahagaze
hagati y’abazima n’abapfuye, maze aravuga ati, ‘nimureke icyo gihano kingereho.
Nzahagarara mu mwanya w’umuntu. Azahabwa andi mahirwe.’”—Ibid., p. 1085.
b. Ni gute Imana yashatse gucengeza mu ntekerezo z’umuntu in-
garuka z’icyaha ndetse n’agateganyo k’Umukiza yashyiriweho?
Abaheburayo 9:13, 14; Abaroma 6:23.
“Igitambo cya mbere Adamu yatambye cyamubereye umuhango uteye umuba-
baro ukomeye mu mutima. Ikiganza cye cyagombaga kubangukira gukuraho ubu-
gingo, bushobora gutangwa n’Imana yonyine. Nibwo bwambere yari agiye kubona
urupfu, kandi yasobanukiwe yuko iyaba yarumviye amategeko y’Imana, nta rupfu
rwagombaga kubaho yaba ku muntu cyangwa ku nyamaswa. Mu gihe yasogotaga
icyo gitambo kiziranenge, yahindishijwe umushyitsi no gutekereza ko icyaha cye ki-
gomba kumena amaraso atagira inenge y’Umwana w’Intama w’Imana. Iki gikorwa
cyatumye asobanukirwa mu buryo bwimbitse gukomera kw’igicumuro cye, kita-
gombaga kugira ikindi kigikuraho kitari urupfu rw’Umwana w’Imana ukundwa.
Kandi yatangajwe n’impuhwe z’Imana zitarondoreka zatumye itanga inshungu
imeze gutyo kugira ngo akire igicumuro cye. Inyenyeri y’ibyiringiro yarasiye mu
mwijima n’ahazaza hateye ubwoba, maze arokorwa kurimbuka gushishana kwari
kumutegereje.”—Abakurambere n’Abahanuzi, p. 68.
“Gahunda yo gutamba ibitambo yashyiriweho kugira ngo yigishe umun-
tu kwicisha bugufi, mu gihe yagomba kwitegereza kugwa kwe guteye agahinda,
ndetse no kumuyobora ku kwihana ndetse no kwiringira Imana yonyine, binyuze
mu Mucunguzi wasezeranywe, maze akababarirwa ibyaha bye bya kera byo kwica
amategeko yayo.”—Amateka yo Gucungurwa, p. 145, 146.
c. Vuga bamwe mu bantu bahanuye ibyo kuza k’Umukiza. Yuda 14,
15; Itangiriro 49:8-10; Kubara 24:17.
8 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Gatanu 4 Mata
5. MBESE RYATINZE GUSOHORA?
a. Mbese ni ibihe bitekerezo by’abantu benshi ku birebana
n’Umutabazi wasezeranywe? Ezekiyeli 12:22.
Amaturo y’Isabato ya mbere azagenerwa Ikigo cy’Uburezi cy’Inteko Nkuru Rusange
“Kuza k’Umukiza kwari kwaravuzwe mbere y’igihe muri Edeni. Igihe
Adamu na Eva bumvaga iri sezerano ku nshuro ya mbere, babonye ko
ritazatinda gusohora. Bakiranye ibyishimo umwana wabo w’imfura, kuko
bari biringiye yuko ashobora kuba Umucunguzi. Ariko isezerano ryatinze
gusohora. Abahawe iryo sezerano bwa mbere bapfuye bataribonye. Guhe-
ra mu gihe cya Enoki, isezerano ryasubiwemo kenshi binyuze mu baku-
rambere ndetse n’abahanuzi, bakomeza kugira ibyiringiro byo kuboneka
kwe,ariko ntiyaza.”—Uwifuzwa Ibihe Byose, p. 31.
b. Ni ikihe cyabaye igisubizo cy’Imana? Abagalatiya 4:4. Mbese
mu by’ukuri koko Imana itinza isezerano ryayo?
“Nk’uko inyenyeri zihurira mu isanzure ariko buri nyenyeri ikanyura
mu nzira yagenewe, niko n’imigambi y’Imana itagira ikiyihutisha ndetse
n’ikiyitinza….. “Hatabuzeho umunsi hadasazeho umunsi, ingabo z’ Uwi-
teka zose ziva mu gihugu cya Egiputa” Kuva 12:41, isezerano risohora mu
gihe gikwiriye. Ndetse no mu nama nkuru yo mu ijuru hari haremejwe
isaha yo kuza kwa Kristo. Mu gihe isaha nini yari igaragaje ko igihe kigeze,
Yesu yavukiye i Betelehemu.
“Igihe gikwiriye gisohoye, Imana yatumye Umwana wayo.’ Ubusha-
ke bw’Imana nibwo bwayoboraga imirimo y’amahanga, ndetse n’ibyifuzo
hamwe n’inzira z’abantu, kugeza igihe isi yari imaze gutegurirwa kwakira
Umutabazi.”—Ibid., p. 32.
Kuwa Gatandatu 5 Mata
IBIBAZO BYO KUZIRIKANWA
1. Mbere yo kugwa, ni gute umuntu yashoboraga gusobanukirwa imico
y’Imana?
2. Ni gute kamere muntu yahindutse kubera ingaruka z’icyaha?
3. Ni mpamvu Imana yahaye umuntu urwango? Nihehe twagombaga kuba
rutaharangwa?
4. Ni mpamvu ki Imana yahaye umuntu umuhango wo gutamba ibitambo?
5. Mbese kuza k’Umutabazi kwaratinze? Nibyo cyangwa sibyo? Kuki?
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 9
Icyigisho cya 2 Ku Isabato, 13 Mata, 2019
Gutabarwa Uvanwa mu Byaha
“Ariko Imana ishimwe iduha kunesha ku bw’ Umwami wacu
Yesu Kristo.” (1 Abakorinto 15:57).
“Iryo jambo rihishura ububi bw’icyaha rifite imbaraga zo guhin-
dura umutima w’umuntu ukaba mwiza kandi ukaguma gutyo.”—Ib-
ihamya ku Bagabura, pp. 80, 81.
Igitabo Cyifashishijwe: Kugana Yesu, pp. 23-35.
Kuwa Mbere 7 Mata
1. INGARUKA Z’ICYAHA
a. Mbese icyaha ni iki, kandi ni izihe ngaruka z’icyaha z’ako
kanya? 1 Yohana 3:4; Yakobo 1:15.
“Iyo icyaha kitabaho, nta macakubiri yagombaga kuba mu ijuru
cyangwa mu isi. kutumvira amategeko y’Imana byazanye umubabaro
w’uburyo bwose ugaragarira ku byo yaremye.”—Ubugingo Bwejejwe, p. 76.
“Abatuye isi bose bakomeza kwica amategeko ya Yehova, kandi ba-
gakomeza kwibera mu byaha, urupfu nirwo ruzabageraho.”—Ubusobanuro
bwa Bibiliya, vol. 6, p. 1116.
b. Ni irihe hame rikomeye ry’urukundo ritakara iyo dukoze icya-
ha? 1 Yohana 4:7, 8.
“Dukeneye kwihana kuko tutagira urukundo rw’Imana. Ntabwo ya-
kunzwe n’umutima wose, n’ubugingo bwose, ndetse n’urukundo rutiga-
banije; kandi itegeko rya kabiri ntabwo ryumviwe, ariryo ngo, ‘Ukunde
mugenzi wawe nk’uko wikunda.’”—Ukuri kw’Iki Gihe, 26 Mutarama, 1893.
“Imana iha agaciro ubwinshi bw’ibyo dukorana urukundo kuruta
ubwinshi bw’ibyo dukora. Urukundo ni impano itangwa n’ijuru. Ntiru-
shobora kurangwa mu mutima wa kamere. Iyi mbuto yo mu ijuru yera
imbuto ari uko Kristo agizwe nyambere…. Urukundo rukora ibyiza kan-
di nta kindi rwakora kitari icyiza. Abafite urukundo bose bera imbuto zo
kwera, kandi amaherezo yabo ni uguhabwa ubugingo buhoraho.”—Ubuso-
banuro bwa Bibiliya, vol. 7, p. 952.
10 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Kabiri 8 Mata
2. MU BUBATA BW’IBYAHA
a. Ni iyihe mbaraga y’icyaha iteye ubwoba itsikamiye inyoko-
muntu uyu munsi? Imigani 5:22; Abaroma 7:14-23.
“Iyo ingeso imwe mbi yo mu mico, icyifuzo kimwe cy’icyaha, byi-
mitswe igihe kirekire, biburizamo imbaraga zose z’ubutumwa bwiza. Buri
kamenyero kose kabi ko kutitegeka gakomereza umutima mu kwanga
Imana.”—Kugana Yesu, p. 34
b. Ni ubuhe bubata Kristo ashaka kudukuramo, kandi ni uwuhe
mudendezo aduhamagarira kwinjiramo? Abaroma 8:21; 2 Petero
2:19. Ni gute Kristo abigenza? Yohana 8:31, 32.
“[Satani] ayobora abantu mu bubata, akababohera mu gukora ibyo
ashaka; kandi kugira ngo agere ku mugambi we, abakomereza mu bu-
cakara bwe bubi. Kugira ngo umuntu acike ubu bubata, Uwiteka yahaye
abari mu isi Umwana We w’ikinege kandi akunda cyane, kubera umuntu.
Binyuze mu mbaraga za Kristo, ababaswe na Satani bose bashobora kuba-
turwa.”—Ibimenyetso by’Ibihe, 5 Mutarama, 1891.
“Ntabwo ukuri gushobora gushyira umutima mu bubata. Kuva mu
kuri ujya mu binyoma nibyo bishyira umutima mu bubata. Umuntu wese
wabaye isanga n’ingoyi na Kristo aba abatuwe ku bubata bw’ibyaha.”—
Ibid.,
c. Ni uwuhe muhamagaro Kristo aduha twese? Abaheburayo 3:7, 8;
Yosuwa 24:15.
“Mu ntambara ikomeye iri hagati y’icyiza n’ikibi, buri wese muri twe
agomba guhitamo uruhande akwiriye guhagararamo, kandi imibereho
yacu n’imico yacu bizagaragaza uwo dukorera. Nitwirengagiza kumvira
amategeko y’Imana, tuzahinduka iminyago ya Satani, kandi Kristo nta-
bwo azakundwa ndetse ngo yubahwe mu mitima yacu no mu mibere-
ho.”—Ibid., 5 Mutarama, 1891.
“Kristo yiteguye kutubatura mu byaha, ariko ntabwo ashyira ubusha-
ke ho agahato; kandi ubushake nibukomeza kwinangirira mu byaha buza-
ba ingaruzwamuheto y’ikibi, ndetse nitutakira ubuntu bwe, nta nubwo tu-
zifuza kubaturwa; none ni ikihe yakora kirenze icyo? Tuzaba twirimbuye
ubwacu bitewe no kwanga urukundo rwe twihenuye.”—Kugana Yesu, p.34
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 11
Kuwa Gatatu 9 Mata
3. GUTABARWA KW’IBIREMWAMUNTU BYOSE
3
a. Ni gute mwamenya ko Imana yifuza kurokora buri wese mu
cyaha? 1 Tomoteyo 2:3, 4; Yohana 1:12
“[Kristo] ntakiriza abantu mu byaha, ahubwo abakiza abavana mu
byaha. Kandi abantu bose bumva bakeneye Umukiza, kandi bakaza kuri
we bizeye imbaraga ze, bazanesha ibyaha. ‘Abamwemeye bose bakizera
izina rye, yabahaye ubushobozi bwo kuba abana b’Imana.’”—Ibimenyetso
by’Ibihe, 24 Gashyantare, 1898.
b. Ni gute Imana yateganije kurokora inyoko muntu yose? 1 Yoha-
na 4:14; Yohana 3:16. Ni ryari yateganirije uku gutabarwa?
Abaheburayo 2:14. 15; Abaroma 5:8.
“Igihe Umukiza yari agiye gutanga yaranguruye ijwi rirenga ati, ‘Bira-
rangiye,’ urupfu rwazanywe na Satani rushyizwe ku karubanda. Intamba-
ra ikomeye yari imaze igihe kirekire irwanwa yari igeze ku musozo, kan-
di kurimbuka guheruka kw’ikibi kwari kugaragajwe. Umwana w’Imana
yanyuze mu marembo y’igituro kugira ngo ‘urupfu rwe aruhinduze ubusa
ufite ubutware bw’ urupfu ari we Satani.’”—Intambara Ikomeye, p. 503.
“Icyatumye Kristo apfa si ukugira ngo ahindure icyaha gukiranuka,
ndetse no gucumura amategeko ku bushake. Yapfiriye kugira ngo aga-
ragaze uburyo icyaha ari kibi bikabije, ndetse n’uburyo ari ikintu cyo
kwangwa urunuka. Binyuze mu rupfu rwe yafashe imfunguzo z’ikuzimu
n’urupfu. Ntabwo Satani ashobora kuyobora adafite ishyari, kandi ngo
ye gushaka kubahwa nk’imana. Yubakiwe ingoro nyinshi, kandi ibitam-
bo by’abantu byatambiwe ku bicaniro bye. Ariko inzandiko zo gutabara
ikiremwamuntu zasinyweho n’amaraso y’Umwana w’Imana. Inzira yari
ifunguwe kugira ngo ubutumwa bw’ibyiringiro n’imbabazi bubwirizwe
kugeza ku mpera z’isi.”—Youth Instructor, 28 June, 1900.
c. Iyo twitegereje ubutabazi twateguriwe n’Imana, ni ubuhe bu-
tumwa tugomba guhita dushyira abari mu isi? 2 Abakorinto
5:18-21.
“Nkuko Imana yatoranije Kristo kugira ngo amubere intumwa mu isi, Kris-
to nawe yatoranije abantu bose abereye Umucunguzi, kugira ngo bahagararire
Kristo mu isi, bigaragarira mu mbabazi ze.”—Manuscript Releases, vol. 16, p. 193.
12 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Kane 10 Mata
4 4. GUTABARWA UVANWA MU BUBI BW’IBYAHA.
a. Ni hehe tugomba guhanga amaso honyine kugira ngo turokoke
ububi bw’icyaha? Yohana 1:29.
“Kristo yishyiraho ububi bw’icyaha, maze akabukura ku munyabya-
ha, maze agahagarara acirwaho iteka ry’Umutangamategeko. Yaje muri
iyi si kugirango yumvire amategeko mu bumuntu bwe, kugira ngo ikire-
go cya Satani kuvuga ko umuntu adashobora kumvira amategeko gihin-
durwe ikinyoma.”—Ibimenyetso by’Ibihe, 7 Mata, 1898.
b. Ninde wishyizeho ububi bw’ibyaha byacu mu cyimbo cyacu,
kandi yabikoze ate? Yesaya 53:4-6.
“Dushobora gukizwa ububi bw’ibyaha, tugakizwa iteka ry’amategeko,
ndetse n’ibihano byo gucumura binyuze gusa mu buntu bubonerwa mu mi-
babaro, urupfu n’umuzuko bya Kristo.”—Ubutumwa Bwatoranijwe, vol. 1, p. 389.
“Ububi bwose bw’icyaha bwatsikamiye umutima w’Umucunguzi
w’isi. Ibitekerezo bibi, amagambo mabi, ibikorwa bibi bya buri muhungu
na buri mukobwa wese wa Adamu, byagombaga kumugerekwaho kuko
yihinduye inshungu y’umuntu. Nubwo we ubwe nta gukiranirwa kwari
muri we, intekerezo ze zashengurwaga kandi zigakomeretswa n’ibicumuro
by’abantu, kandi utigeze kumenya icyaha yahindutse icyaha ku bwacu,
kugira ngo binyuze muri we duhinduke gukiranuka kw’Imana.”—Ubuntu
bw’Imana Butangaje, p. 172.
“Ububi bw’icyaha nibwo bwatumye umujinya wa Data wa twese
umanukira ku ncungu y’umuntu, maze bishengura umutima w’Umwana
w’Imana.”—Ukuri kw’Iki gihe, 4 Gashyantare, 1886.
c. Ni gute umurimo wo kweza umutima ho ibyaha uzarangira? 1
Yohana 1:9; Zaburi 103:12.
“Nubwo twaba tuzi kandi dusobanukiwe ububi bw’icyaha, tugomba
guha agaciro imbabazi z’Imana binyuze mu guhongerererwa. Uwiteka ya-
sezeranye ko bitewe n’igitambo gihongerera, azatubabarira gukiranirwa
kwacu mu gihe twihannye. Kandi muri iki gihe Kristo arimo kudusabi-
ra, mu gihe cyose Data wa twese acyakira igitambo cye gihongerera, ni-
mureke dusabe tuzahabwa. Nimureke abantu bose bature ibyaha byabo
maze babireke bikururirwe mu rubanza hakiri kare kugira ngo bahabwe
imbabazi za Kristo, kandi ngo izo mbabazi zandikwe imbere y’amazina
yabo.”—Manuscript Releases, vol 3, pp. 197, 198.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 13
Kuwa Gatanu 11 Mata
5. GUTABARWA UVANWA MU MBARAGA
Z’IBYAHA
a. Ni akahe gateganyo kuzuye kashyizweho kugira ngo turokorwe
imbaraga z’ibyaha? Abaroma 5:20 (ahaheruka); Yuda 24, 25.
“Imana ifite ubuntu busaze ndetse ‘imbabazi zitegereje yuko twazisa-
ba. Ariko impamvu ituma tutiyumvisha ubukene bukomeye dufite, ni uko
twihanga amaso aho kuyahanga kuri Yesu. Ntabwo twerereza Yesu kandi
ngo twishingikirize ku mbabazi mu buryo bwuzuye….
“Ubuntu busaze bwarateganijwe kugira ngo umutima wose wizera
abashe kubaturwa ku byaha; kuko abo mu ijuru bose, ndetse n’imitungo
yabo itagira urubibi byashizwe aho dushobora kubishyikira…. Muri twe
ubwacu turi abanyabyaha; ariko muri Kristo turi abakiranutsi….. Kris-
to akora umurimo wo kurwanya imbaraga z’icyaha, kandi aho icyaha
cyuzuye, ubuntu burushaho gusaga.”—Ubuntu bw’Imana Butangaje, p. 181.
b. Ni ikihe cyigisho dukomora ku masengesho y’umusoresha
w’ikoro wari mu rusengero? Luka 18:13, 14. Mbese ni iki Imana
ishobora gukorera abantu bameze batyo? Abagalatiya, 2:16, 17
“Umukoresha w’ikoro w’umukene, …yari asobanukiwe ko we ubwe
ari umunyabyaha, kandi ko n’abantu bamubona mu ishusho yabo; ariko
yajyaga yiyumvisha yuko hari icyo akeneye; iyo abantu hari icyo baken-
nye, kandi binyuze mu mutwaro we maze akaza imbere y’Imana ayisaba
imbabazi zayo. Umutima we wugururiwe Umwuka Wera w’Imana ku-
gira ngo akore umurimo ushimishije kandi agashyirwa kure y’imbaraga
z’icyaha. Umufarisayo w’intagondwa abifatanije no gusenga yihangira
gukiranuka yagaragaje ko umutima we warwanyaga Umwuka Wera…..
ntabwo yari asobanukiwe no kwandura kwe… yumvaga ntacyo akeneye,
niyo mpamvu ntacyo yahawe.”—Kugana Yesu, pp. 30, 31.
Umukoresha w’ikoro wazamutse mu rusengero ajya gusenga ni icyitegerere-
zo cyiza cy’umuntu ujya gusenga atunganye kandi yitanze.”—My Life Today, p. 19.
Kuwa Gatandatu 12 Mata
IBIBAZO BYOKUZIRIKANWA
1. Ni gute twamenya yuko hari icyaha, urukundo rukaba rudahari?
2. Ni iki kivana umutima mu byaha?
3. Ninde Yesu yabashishije gutsinda icyaha?
4. Ni gute Yesu adukiza ububi bw’icyaha?
5. Ni gute Umwuka w’Imana adukiza imbaraga z’imbaraga?
14 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Icyigisho cya 3 Ku Isabato, 20 Mata, 2019
Gutabarwa Uvanwa muri Egiputa
“Kwizera ni ko kwatumye ava muri Egiputa ntatinye umujinya
w’ umwami, kuko yihanganye nk’ ureba Itaboneka.” Abaheburayo
11:27.
“Abaheburayo bari biteze yuko bazatabarwa bakavanwa mu bu-
retwa bwabo hatabanje kubaho ikigeragezo cyihariye cyo kwizera
kwabo, cyangwa se kubabazwa. Hariho benshi bari biteguye kuva
mu Egiputa, ariko ntibari bose. Akamenyero ka bamwe kari karamaze
guhwana n’ak’Abanyegiputa abo bifuzaga kugumana na bo.”—Impano
z’umwuka, vol. 3, p. 196.
“Umurimo wa Mose wajyaga kumworohera cyane iyaba benshi
mu Baheburayo batari barononekaye, kugeza ubwo bumva bada-
shaka kuva mu Egiputa.”—Ibid., p. 202.
Igitabo Cyifashishijwe: Abakurambere n’Abahanuzi, pp. 247-251, 273-280.
Kuwa Mbere 14 Mata
1. BYARI BYARAHANUWE NA YOSEFU
a. Igihe Yosefu yapfaga, ni ubuhe buhanuzi yahanuye burebana
na bene se? Ni iyihe ndahiro yabasabye kumurahira? Itangiriro
50:25, 26.
“Abami babiri baheruka bimye ingoma ya Egiputa bari abanyagitugu
kandi bagiriraga nabi cyane Abaheburayo. Abakuru b’Abisirayeli biyeme-
je gukomeza ukwizera kwa Isirayeli kwagendaga guhenebera, bakoresheje
kubibutsa amasezerano ya Aburahamu, ndetse n’amagambo ya gihanuzi
yavuzwe na Yosefu mbere yuko apfa, ababwira ibyo gutabarwa kwabo
bavanwa mu Egiputa.”—Inkuru yo Gucungurwa, p. 113.
b. Ni gute ubu buhanuzi bwasohoye? Kuva 13:18, 19.
“Mu gihe Abisirayeli bavaga mu Egiputa, basohoje amasezerano
y’igiciro, arebana n’amagufwa ya Yosefu mu buryo bugamije gusoho-
za amasezerano y’Imana yari amaze igihe kirekire, kandi ayo magufwa
yakomeje kubera Isirayeli urwibutso rwo gutabarwa mu gihe cy’imyaka
y’umwijima bw’ububata.”—Abakurambere n’Abahanuzi, p. 282.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 15
Kuwa Kabiri 15 Mata
2. UBURYO BW’IMANA BWO GUTABARA
a. Byagenze gute igihe Mose yageragezaga gutabara Abisirayeli
akabavana muri Egiputa akoresheje imbaraga ze bwite? Kuva
2:11-15. Ni kuki ibyo Imana yabyemeye?
“Mu kwica Umunyegiputa, Mose yaguye mu ikosa rihwanye n’iryagiye
rikorwa inshuro nyinshi na ba sekuruza, ryo gukora umurimo Imana yasezeranye
ko izawikorera. Ntabwo byari ubushake bw’Imana ko irokora ubwoko bwayo
binyuze mu ntambara, nk’uko Mose yabyibwiraga, ahubwo yagombaga gukoresha
imbaraga zayo bwite zishobora byose, kugira ngo abe ariyo yonyine ihabwa icyuba-
hiro. Nyamara nanone iki gikorwa cy’ubuhubutsi cyari kiyobowe n’Imana kugira
ngo ibone uko isohoza imigambi yayo. Ntabwo Mose yari yagategurirwa gukora
umurimo we ukomeye. Yagombaga kubanza kwiga icyigisho cyo kwizera nk’uko
Aburahamu na Yakobo bacyigishijwe—cy’uko batagomba kwishingikiriza ku mba-
raga cyangwa ku bwenge bwa kimuntu, ahubwo ko bagomba kwishingikiriza ku
mbaraga z’Imana isohoza amasezerano yayo.”—Abakurambere n’Abahanuzi, p. 247.
b. Igihe Mose na Aroni basubiraga mu Egiputa , babanje guterani-
riza hamwe abakuru ba Isirayeli kugira ngo babamenyeshe ga-
hunda y’Imana yo kuvana Isirayeli muri Egiputa. Ni gute abo
bakuru babyifashemo? Kuva 4:29-31.
c. Nyuma yo kongererwa imitwaro no kubona ko nta kimenyetso
cyo gutabarwa kigaragara, ni iyihe nyifato yaranze Abana
b’Isirayeli? Kuva 5:19-21; 6:9. Ni mpamvu ki Imana yatinze
kubarokora?
“Abaheburayo bari biteze kubona umudendezo wabo hatabanje kubaho iki-
geragezo cyihariye cyo kwizera kwabo, cyangwa umubabaro ugaragara cyangwa
umuruho. Ariko nanone ntabwo bari biteguye kurokorwa. Biringiraga Imana igice,
kandi ntabwo bashakaga kwihanganira kunyura mu mibabaro kugeza igihe izabo-
nera ko ari ngombwa kubakorera. Benshi bahisemo kwigumira mu buretwa aho
kwishora mu ngorane kubwo gutegereza kujya mu gihugu cy’amahanga; kandi
akamenyero ka bamwe kari karamaze kuba nk’ak’Abanyegiputa maze bahitamo
kwigumira muri Egiputa. Ariko Uwiteka ntiyigeze abarokora ari uko abanje kuga-
ragaza imbaraga ze imbere ya Farawo. Yagengaga ibihe mu buryo bwuzuye ku-
geza ubwo umwuka w’uwo mwami wa Egiputa w’umunyagitugu uzagaragarira
kandi ikanigaragariza byuzuye ubwoko bwayo. Binyuze mu kwitegereza ubuta-
bera bwayo, imbaraga zayo, n’urukundo rwayo, bagombaga guhitamo kuva muri
Egiputa maze bagahitamo kwiyegurira umurimo wayo.”—Ibid., p. 260.
16 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Gatatu 16 Mata
3. URWIBUTSO RWO GUTABARWA
a. Ni ubuhe busobanuro bwari bwihishe inyuma y’umunsi muku-
ru wa Pasika? Kuva 12:21-27.
“Kwizihiza Pasika byatangiranye no kuvuka kw’ishyanga
ry’Abaheburayo. Mu ijoro riheruka ry’uburetwa bwo mu Egiputa, mu gihe
hatagaragaraga ikimenyetso na kimwe cyo gutabarwa, Imana yabategetse
kwitegura gukora urugendo uwo mwanya. Yari yamaze kwihanangiriri-
za Farawo ikoresheje igihano giheruka ku Banyegiputa, kandi inategeka
Abaheburayo guteraniriza imiryango yabo mu mazu yabo. Bagombaga
gusiga amaraso y’Umwana w’Intama ku nkomanizo z’imiryango, kandi
bagombaga kurya umwana w’intama, kandi bakamurisha imitsima idasem-
buye n’imboga zisharira. Aravuga ati, ‘Uku abe ari ko muzazirya: muza-
zirye mukenyeye, mukwese inkweto, mwitwaje inkoni, muzazirye vuba
vuba. Iyo ni yo Pasika y’ Uwiteka.’Kuva 12:11 Nijoro mu gicuku imfura zose
z’Abanyegiputa zarishwe. Nuko uwo mwanya umwami yohereza ubu-
tumwa kuri Isirayeli ati, ‘Nimuhaguruke muve mu bantu banjye, mugende
mukorere Uwiteka nk’ uko mwavugaga.’ Kuva 12:31. Abaheburayo bava mu
Egiputa maze bajya mu gihugu cyabo bwite. Uwiteka yari yarabategetse ko
Pasika izajya iziririzwa buri mwaka. Aravuga ati, “Kandi uko abana banyu
bababajije bati ‘Uyu muhango wanyu ni uw’iki?’ Mujye mubasubiza muti
‘Ni igitambo cya Pasika y’Uwiteka, kuko yanyuze ku mazu y’Abisirayeli
bari muri Egiputa agakiza amazu yacu, ubwo yicaga Abanyegiputa.’ Ubwo
nibwo buryo inkuru yo gutabarwa gutangaje yagiye isuburwamo uko ib-
inyejana bihaye ibindi.”—Uwifuzwa Ibihe Byose, pp.76, 77.
b. Ni iki Pasika yabibutsaga? Kuva 13:3, 9, 10.
“Mu kubavana mu Egiputa, Imana yashakaga kubahishurira imba-
raga zayo n’imbabazi zayo, yuko bagomba kuyikunda no kuyiringira.
Yabambukije inyanja itukura—bakurikiwe n’Abanyegiputa, badashobora
kuyambuka—kugira ngo basobanukirwe ko ntacyo bakwimarira, maze
bakenere ubufasha bwabo ku Mana; maze ngo ibone kubatabara. Ubwo
nibwo buryo bujujwemo urukundo no gushima Imana ndetse no kwirin-
gira ko imbaraga zayo zizabafasha. Yarabiyegereje nk’umutabazi wabo
ibavana mu buretwa bwabo bw’igihe gito.”—Abakurambere n’Abahanuzi, p. 371.
“Byari umugambi w’Imana ko uku kwigaragaza kw’imbaraga gushi-
kamisha kwizera k’ubwoko bwayo, no kugira ngo urubyaro ruzabakomo-
kaho ruzajye ruyiramya nk’Imana imwe rukumbi yabakoreye ibitanga-
za.”—Inkuru yo Gucungurwa, p. 115.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 17
Kuwa Kane 17 Mata
4. YESU, PASIKA YACU
a. Ni iki cyatangaje Yesu igihe yasuraga urusengero agejeje ku
myaka 12? Luka 2:41, 42, 46, 47. Ni iki nanone yasobanukiwe?
“Ku nshuro ya mbere Umwana Yesu yitegereje mu rusengero. Yabonye
amakanzu yera y’abatambyi bakoraga inshingano zabo z’ingenzi. Yabonye
igitambo kiva amaraso kiri ku gicaniro cy’ibitambo. Arapfukama asenga-
na n’abaje kuramya, mu gihe umwotsi w’umubavu wazamukaga imbere
y’Imana. Yitegereje imihango ikomeye irebana n’umuhango wa Pasika.
Umunsi ku munsi yabonaga ubusobanuro bwabyo mu buryo burushijeho.
Buri gikorwa cyose cyaseserezaga ku mibereho ye bwite. Ibyiyumviro bishya
byakangukiraga muri we imbere. Bucece kandi ameze nk’uwatwawe, yasa-
ga n’uri kwiga ikibazo gikomeye. Ubwiru bw’umurimo we bwasobanukira-
ga Umukiza.”—Uwifuzwa Ibihe Byose, p. 78.
b. Ni gute igitambo cya Yesu cyashushanywaga na Pasika? 1
Abakorinto 5:7; Yesaya 53:7; Yohana 1:29.
“Pasika yibutsaga ugucungurwa kw’abana b’Isirayeli, nanone kan-
di yashushanyaga Kristo, Umwana w’Intama w’Imana, watambwe ku-
gira ngo acungure umuntu waguye. Amaraso yasizwe ku nkomanizo
z’imiryango yashushanyaga amaraso ahongerera ya Kristo, kandi nanone
byari urwibutso ruhoraho rw’uko umuntu wacumuye agomba kwishin-
gikiriza kuri ayo maraso kugira ngo arokorwe imbaraga za Satani, ndetse
azabashe gucungurwa ubuheruka… Pasika yaziririzwaga kugira ngo ibe
urwibutso rwo gucungura abana ba Isirayeli bavanwa mu Egiputa. Yari
urwibutso kandi ifite icyo ishushanya. Igishushanyo cyageze kucyo cya-
shushanyaga igihe Kristo, Umwana w’Intama w’Imana utagira inenge,
yapfiraga ku musaraba.”—Umwuka w’Ubuhanuzi, vol. 1, p. 201.
“Ku munsi wa mirongo ine, hizihizwaga Pasika, kandi yari ikubiye-
mo imihango ikomeye y’urwibutso rwo gucungurwa mu buretwa bwo
mu Egiputa, kandi inatunga agatoki igitambo cyagombaga kuvana abantu
mu bubata bw’ibyaha. Igihe Umukiza yatangaga ubugingo bwe i Kalvari,
ubusobanuro bwa Pasika bwari burangiye, maze isimburwa n’umuhango
w’ifunguro ryera ry’Umwami nk’urwibutso rw’icyo gihe cyashushanywa-
ga na Pasika.”—Abakurambere n’Abahanuzi, p. 539.
“Mose yashushanyaga Kristo, wagombaga kuza agakuraho ubwami
bw’icyaha cyigaruriye umuryango wa muntu, ndetse no kurokora ababaye
ingaruzwamuheto z’imbaraga zacyo.”—Ibimenyetso by’Ibihe, 6 Ugushyingo, 1884.
18 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Gatanu 18 Mata
5. IKIMENYETSO CYO GUCUNGURWA KWACU
MURI IKI GIHE
a. Ni iki Isabato yibutsaga abana ba Isirayeli? Gutegeka kwa Ka-
biri 5:15
b. Ni gute Isabato ari ikimenyetso cyo gucungurwa uvanwa mu
bubata bw’icyaha? Kuva 31:13; Ezekiyeli 20:12.
“Nk’uko Isabato yari ikimenyetso gitandukanya Isirayeli igihe bavaga
mu Egiputa bajya muri Kanani yo ku isi, na n’ubu ni ikimenyetso gitan-
dukanya ubwoko bw’Imana bwasohotse mu isi bukaba bwerekeje mu bu-
ruhukiro bwo mu ijuru. Isabato ni ikimenyetso kigaragaza isano iri hagati
y’Imana n’ubwoko bwayo, ikimenyetso kigaragaza yuko bumvira amate-
geko yayo. Itandukanya abumvira amategeko n’abayacumura…
“Isabato yahawe abatuye isi nk’ikimenyetso cy’uko Imana ari Umu-
remyi, nanone kandi ikaba ikimenyetso cy’uko ariyo itweza. Imbaraga
zaremye ibintu byose ninazo zongera kurema umutima ku ishusho yayo
bwite. Umuntu wese weza umunsi w’Isabato ibabera ikimenyetso cyo
kwezwa. Kwezwa nyakuri ni ugushyira hamwe n’Imana, ni ukuba umwe
na yo mu mico. Iyo mico yakirwa binyuze mu kumvira ayo mahame aga-
ragaza imico yayo. Kandi Isabato ni ikimenyetso cyo kumvira. Umuntu
wese wumvira Isabato y’itegeko rya kane abikuye ku mutima azashobora
no kumvira andi mategeko yose. Yezwa binyuze mu kumvira.”—Ibihamya
vol. 6, pp. 349-350.
Kuwa Gatandatu 19 Mata
IBIBAZO BYO KUZIRIKANWA
1. Ni ibihe byiringiro Yosefu yahaye Abisirayeli byo kuzatabarwa bavanwa
mu Egiputa?
2. Ni gute Mose yagaragaje kutizera gahunda y’Imana yo gutabara Isirayeli?
Ni gute dushobora gukora ibimeze gutyo?
3. Ni kuki umuhango w’urwibutso rwo gucungurwa kwa Isirayeli wiswe
Pasika?
4. Ni ikihe gihe cyashushanywaga na Pasika? Ni gute uko gucungurwa kwa
gombaga kugerwaho?
5. Ni kuki Isabato ari ikimenyetso cyo gucungurwa? Gute?
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 19
Icyigisho cya 4 Ku Isabato, 27 Mata, 2019
Gutabarwa uvanwa mu Burezi bwo
muri Egiputa
“Ntimukigane imigenzo y’abanyamahanga.” (Yeremiya 10:2)
“Ndasaba ababyeyi gushyira abana babo ahantu batazahumanywa
n’uburezi bupfuye. Umutekano wabo rukumbi ushingiye ku kwigira
kuri Kristo. Niwe huriro rikomeye ry’Umucyo w’isi. indi micyo yose
n’ubundi bwenge bwose, ni ubupfu.”—Urwibutso n’Integuza, 17 Kanama, 1897
Ibitabo Byifashishijwe: Uburezi, pp. 45-50;
Urugo rw’Umudivantiste, pp. 181-190.
Kuwa Mbere 21 Mata
1. UBWENGE BUCIRIRITSE BWO MURI EGIPUTA
a. Ni gute ubwenge bwa Salomo bwagereranijwe n’ubwo mu Egi-
puta? 1 Abami 5:10.
“Hariho uburezi bufitiye ab’isi akamaro. Umugambi wabwo ni ukun-
guka iby’isi, no kunezeza iby’ibyifuzo by’inarijye. Kugira ngo ubwo burere
bugerweho, abanyeshuri benshi babutakazaho igihe ndetse n’amafaranga
barundanya mu ntekerezo zabo ubumenyi butari ngombwa. Ab’isi babi-
bara ko ari ukwiga; ariko siko Imana ibibona mu ntekerezo zabo.”—Inama
ku Babyeyi, Abarimu, n’Abanyeshuri, p. 64.
b. Dushingiye kuri Salomo, ishingiro ry’ubwenge nyakuri ni iri-
he? Imigani 9:10; 8:13; 15:33.
“Umurimo ukomeye wo muri ubu buzima ni ukubaka imico, kandi
kumenya Imana nirwo rufatiro rw’uburezi nyakuri bwose.”—Abakurambere
n’Abahanuzi, p. 596.
“Ubwenge bushingiye mu bunararibonye bwo kwera nyakuri, bugara-
garira mu mibereho ya buri munsi yo kwitanga no gukora, kandi bugara-
garira mu kumenyereza biruseho umubiri, intekerezo ndetse n’umutima.
Uku kwegurira Imana imbaraga zacu zose bikoma mu nkokora kwishyi-
ra hejuru. Gukwirakwiza imbaraga z’ubumana byubahisha umuhati wo
guhirimbanira kugera ku bwenge buzatubashisha gukoresha imbaraga
zacu z’ubwenge zo mu rwego rwo hejuru kugira ngo byubahishe Imana
kandi biheshe bagenzi bacu umugisha.”—Ibihamya, vol. 8, p. 63.
20 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Kabiri 22 Mata
2. MOSE YITANDUKANYA NA EGIPUTA
a. Mose yigishijwe ubwenge bungana iki muri Egiputa yafatwaga
nk’igihugu cyateye imbere cyane kuruta ibindi muri icyo gihe?
Ibyakozwe n’Intumwa 7:22.
“Mu mashuri y’Abanyegiputa, Mose yahawe inyigisho zo mu rwego rwo he-
juru mu miyoborere no mubya gisirikare. Yari icyiratwa cy’ishyanga ryose, kubera
igihagararo cye cy’igikundiro, yari munini, kandi wari waramenyereje intekerezo ze
muri ibyo bintu ndetse no gukora inshingano za cyami, kandi wari indashyikirwa
nk’umuyobozi wa gisirikare. Umwami wa Egiputa yari n’umwe mu bagize ubu-
tambyi; kandi Mose, kubera kwanga gufatanya nabo mu kuramya kwabo kwa gipa-
gani, yigishijwe amabanga yose y’idini y’Abanyegiputa.”—Uburezi, p. 62.
b. Mu gihe Mose yari ahanganye no guhitamo ibyubahiro byo mu
isi no gukorera Imana, n’iki Mose yahisemo? Kubera iki?
Abaheburayo 11:24-27.
c. Ni iki Mose yari akeneye kugira ngo yitandukanye n’uburezi
bubi yigiye muri Egiputa? Kuva 3:1 (Ahabanza).
“Mu ishyamba ry’i Midiyani, Mose yarimazemo imyaka mirongo ine aragira
intama. Yasaga n’uwari waratandukanye burundu n’umurimo yari yaritoje mu mi-
bereho ye, yahaherewe ikinyabupfura cyagombaga kumubashisha gukora umuri-
mo we. Ubwenge bwo kuyobora abantu batajijutse kandi batagira ikinyabupfura
bubonwa binyuze mu kwitegeka….
“Imbaraga zari zimugose muri Egiputa, urukundo yakundwaga n’uwari mu
mwanya wa nyina, umwanya w’icyubahiro yarimo nk’umuhungu w’umwami,
ibinezeza n’ibyangiza by’uburyo inshuro inzovu, imihango y’idini y’ibinyoma yo
kwiyeza, uburiganya ndetse n’ubwiru bw’idini y’ibinyoma, byari byaramaze gufata
icyicaro mu ntekerezo no mu mico bye. Mu mibereho ye yo kwiyoroshya kwe ko
mu butayu, ibyo byose byarashize.”—Uburezi, pp. 62, 63.
“Nk’uko byagendekeye Mose, benshi bakwiye kumera nk’abatarize kugira
ngo babone uko biga ibyigisho by’ingenzi bakeneye kwiga. Yari akeneye kwitoza
ikinyabupfura haba mu bwenge no muby’umwuka, kandi Imana yabanye na we
mbere yuko aringanirizwa gutoza abandi mu ntekerezo no mu mutima.”—This Day
With God., p. 321.
“Ntabwo uburezi Mose yaherewe muri Egiputa aribwo bwamubashishije gut-
sinda abanzi be, ahubwo yabibashishijwe no kwizera guhoraho kandi kudatezuka,
kutashoboraga gucogora mu ngorane zikomeye cyane.”—Ibimenyetso by’Ibihe, 12
Nyakanga, 1905.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 21
Kuwa Gatatu 23 Mata
3. KUBATURWA UVANWA MU BUREZI
BW’ABANYEGIPUTA
a. Ni iyihe nama tugomba kumvira mu gihe turera abana bacu?
Yeremiya 10:2; Imigani 19:27.
“Iyo duteye umugongo Ijambo ry’Imana maze tugatungwa n’inyandiko
z’abantu batahumekeweho, intekerezo zirasigingira kandi zigahenebera.
Ntizishobora kugirana ubumwe n’amahame y’ukuri kw’iteka kwimbitse
kandi kwagutse. Intekerezo zimenyereza kumva ibintu bisanzwe, kandi
bitewe no kubatwa n’ibyo bintu bishiraho, zicika intege, imbaraga zazo
zikaburizwamo, maze nyuma y’igihe runaka zikaba zitagishobora kwa-
guka.
“Ubu bwose ni uburezi bupfuye. Umurimo wa buri mwalimu ugomba
kuba uwo gukangura intekerezo z’abasore akazerekeza ku kuri kw’ijambo
ryahumetswe. Ubu nibwo burezi bukenewe muri ubu buzima ndetse no
mu buzima bugiye kuza.”—Imigani ya Kristo, pp. 41, 42.
b. Ni uwuhe mugambi w’Imana kuri twe, nk’uko yari iwufitiye
Isirayeli? Gutegeka 14:2. Ni iki twifuza mu cyimbo cyawo,
nk’uko byagenze kuri Isirayeli? 1 Samweli 8:5.
“Ikinyabupfura ndetse n’uburezi Imana yageneye Isirayeli mu nzira
zo mu buzima bwabo bwose, byari bigamije gutandukanya ubwo bwoko
n’andi mahanga. Uyu mwihariko, wagombaga gufatwa nk’amahirwe
n’umugisha bidasanzwe, ntabwo byakiriwe. Kwiyoroshya no kwigomwa
ari nabyo byari ingenzi cyane mu iterambere ryabo, bashatse kubigurana
icyubahiro ndetse no kutitegeka nk’iby’amahanga ya gipagani. Bifuza-
ga ‘Kuba nk’andi mahanga yose’ (1 Samweli 8:5).Gahunda y’Imana ire-
bana n’uburezi yifuzaga barayihigitse, kandi icyubahiro kiyigenewe ba-
racyiha.”—Uburezi, pp. 49, 50.
c. Ni akahe kaga tugomba kwirinda? Yohana 12:43. Mbese Kristo
ashobora gutura mu mutima wirema ibice? Matayo 6:24.
“Si umugambi w’Imana ko abo yacunguriye gukora umurimo wayo,
bimenyereza gukorera Mamoni, bimenyereza gushimwa n’abantu, gu-
habwa ibyubahiro by’abantu, cyangwa se bakamera nk’ab’isi.”—Urufatiro
rw’Uburezi bwa Gikristo, p. 470.
“Ntabwo tugomba kuba ab’Imana igice kandi ngo tube ab’isi igi-
ce. Ntabwo dushobora kuba abana b’Imana keretse tubaye bo mu buryo
bwuzuye.”—Kugana Yesu, p. 44.
22 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Kane 24 Mata
4. GUTOZWA BUNDI BUSHYA BIRAKENEWE
a. Ni mpamvu ki dukeneye guhabwa n’Imana ubundi burezi? Aba-
camanza 17:6; Yesaya 53:6. Ni mpamvu ki ababyeyi bo mu Bisira-
yeli bari bakeneye guhabwa ubundi burezi nyuma yo kuva muri
Egiputa? Ni gute ibyacu byaba bitandukanye n’ibyabo?
“Mu gihe bavaga mu Egiputa, hari Abisirayeli bake bari biteguye kuba
abakozi bakorana nayo mu gutoza abana babo. Ababyeyi nabo ubwabo
bari bakeneye kwigishwa no gutozwa ikinyabupfura. Kubera kuba in-
garuzwamuheto z’uburetwa igihe kirekire, byatumye baba injiji, abantu
batagira uburere kandi bahenebereye. Kumenya Imana no kuyizera byari
gake cyane. Bari baratewe urujijo n’inyigisho zipfuye kandi zonona bitewe
no kubana n’abapagani igihe kirekire.”—Uburezi, p. 34.
“Ababyeyi bakeneye kwihangana n’imbaraga z’iby’umwuka, kugira
ngo binyuze mu kubaha Imana babashe kwitandukanya n’imico y’ab’isi
bimenyereje.”—Urwibutso n’Integuza, 13 Ugushyingo, 1894.
b. Byagendekeye gute Abisirayeli banze kwakira inyigisho Imana
yashakaga kubaha? 1 Abakorinto 10:5, 6. Ni ibihe byaha baroha-
miyemo bitewe n’uburere bakuye mu Egiputa?
“Uwiteka ntiyigeze atererana ubwoko bwe mu ngendo zabo zo mu
butayu, ariko benshi muri bo baretse Uwiteka. Uburezi baherewe mu Egi-
puta byatumye bagwa mu bishuko, mu gusenga ibigirwamana, mu bu-
sambanyi, kandi kubera ko basuzuguye amategeko y’Uwiteka, abantu
bakuze hafi ya bose bavuye mu Egiputa barimbukiye mu butayu, maze
abana babo baba aribo bemererwa kwinjira i Kanani.”—Urwibutso n’Integuza,
17 Ukuboza, 1895.
c. Ni iki tugomba kuzirikana mu ntekerezo zacu mu gihe dushaka
kurera abana bacu n’abasore? 1 Yohana 2:15-17; Abaroma 12:2.
“Icyigisho gikomeye kigomba guhabwa abasore nk’abaramya Ima-
na, ni icy’uko bagomba kwimenyereza amahame ya Bibiliya, maze isi
bakayishyira ku mwanya wa nyuma. Imana ishobora kwigisha abantu
bose uko bagomba gukora imirimo ya Kristo, ndetse n’uko bashobora
kwinjira mu marembo y’umurwa wo mu ijuru. Ntitugomba kwemera ko
isi itwihanisha; ahubwo tugomba gukorana umwete kugira ngo twiha-
nishe isi.”—Ibid., 17 Kanama, 1897.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 23
Kuwa Gatanu 25 Mata
5. GUKURIKIZA GAHUNDA Y’IMANA
a. Ni gute gahunda y’Imana ya katanga ka mbere y’uburezi bwa-
garagariye mu mibereho ya Aburahamu? Ni uwuhe musaruro
wari witezwe muri ubwo burezi? Itangiriro 18:19.
“Muri gahunda y’Imana y’uburezi yagendanaga n’imiterere
y’umuntu nyuma yo kugwa kwe, Kristo yahagaze nk’uhagarariye Se,
aba nk’umurunga uhuza Imana n’umuntu; niwe mwigisha mukuru
w’ikiremwamuntu. Kandi yagennye ko abagabo n’abagore bahinduka
abamuhagarariye. Umuryango wari ishuri, kandi ababyeyi bari abalimu.
“Uburezi bwari bushingiye mu muryango ninabwo bwakwirakwijwe
mu gihe cy’Abakurambere. Kandi mu mashuri yahanzwe icyo gihe, Ima-
na yagennye ko hashyirwaho amabwiriza agamije iterambere ry’imico….
Abantu bari bashinzwe amahame y’Imana arebana n’imibereho, biberaga
mu mirima no mu misozi. Bari abahinzi, abandi bari aborozi b’amashyo
n’imikumbi.”—Urugo rw’Umudivantiste, p. 181.
b. Ni kuki gusabana n’Imana ari umugabane w’ingenzi w’uburezi?
Yobu 22:21.
“Iyo intekerezo z’umuntu zigiranye ubumwe n’intekerezo z’Imana,
umuntu upfa akaba umwe n’Uhoraho, bigira ingaruka nziza ku mu-
biri, intekerezo, n’ubugingo. Muri ubwo bumwe hakubiyemo uburezi
bw’ikirenga. Biri muri gahunda y’Imana kugera kuri iryo terambere.”—
Ibyakozwe n’Intumwa, p. 126.
Kuwa Gatandatu 26 Mata
IBIBAZO BYO KUZIRIKANWA
1. Mu cyimbo cyo kunezeza ibyifuzo byo kwikunda, ni uburezi nyakuri
butuyoboramo gukora?
2. Ni gute twakwitandukanya na Egiputa muri iki gihe? Ni kuki dukeneye
gukora ibi?
3. Ni mu buhe buryo twigana ab’isi mu buryo tureramo abana bacu?
4. Ni kuki ababyeyi benshi muri iki gihe bakeneye kwigishwa uburyo
bw’Imana bwo kurera? Ni iki bakeneye kwitandukanya nacyo?
5. Ni hehe amashuri ya mbere yatangiriye, kandi ni gute dukwiriye gusubira
kuri gahunda y’Imana yo kurera muri iki gihe?
24 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
KU ISABATO, 4 GICURASI, 2019
Amaturo y’Isabato ya Mbere azage-
nerwa urusengero rw’I Bhutan
Buthan, izwi muri rusange nk’ubwami bwa
Bhutan, iherereye mu Burasirazuba bwa Hima-
layas muri Aziya y’Amajyepfo, mu Majyarugu-
ru y’Ubushinwa, naho ku zindi mpande ikaba
izengurutswe n’Ubuhindi. Bhutan ifite abaturage
bangana n’ibihumbi 750,000 kandi ubuso bwacyo
bungana na kilometero kare (38,394 km2). Umurwa
mukuru wacyo ni Thimphu. Mu mwaka w’I 2008, ya-
retse kuba igihugu kiyoborwa n’ubwami buhererekanijwe ahubwo kiyoborwa
n’ubwami bugendeye ku itegeko nshinga.
Bhutan ni igihugu kigizwe n’Ababudiste barenga 81% byabaturage
bose bagendera ku myizerere yihariye ya Buddhism. Umugabane munini
w’abasigaye ni Abahindu. Abakristo ni agatsinda k’abantu bake cyane muri
iki gihugu, kandi nabo abenshi muri bo ni Abagaturika. Ivugabutumwa ntiri-
shobora gukorwa ku mugaragaro. Nubwo bimeze bityo, hakozwe umurimo
ukomeye hakoreshwe uburyo butandukanye bw’ivugabutumwa.
Mu myaka ibiri ishize, umuryango umwe wasuye mu majyaruguru y’Ubuhinde
maze uhumvira ubutumwa bw’Ivugurura. Bakunze ubwo butumwa mu gihe kitari
kinini maze basubiye i Bhutan batangira gusenga Imana y’urukundo kandi y’ukuri.
Uwo muryango wakwirakwije inkuru nziza ku bandi bantu bo muri Bhutan. Ibi
byabyukije amatsiko akomeye muri bamwe muri abo bantu.
Igikenewe muri iki gihe ni ahantu ho gusengera. Icyo dukeneye mbere
na mbere ni ikibanza maze nyuma y’aho tukazabona kubakira Uwiteka uru-
sengero. Kugira ngo uyu murimo ugerweho, bene data b’aho biyemeje kugira
imitungo batanga bayikuye muri bo ubwabo. Umubagane umwe w’uwo mu-
tungo wamaze kugera mu bubiko bw’Umwami wacu wo mu Ijuru, ariko tu-
racyakeneye umugabane munini w’ibisabwa. Ubu rero turatabaza umuryan-
go w’itorero wa bene data ku isi yose kugira ngo badufashe kugera kuri uyu
mushinga w’agaciro.
“Abizera b’amatorero yacu bagomba kwita cyane ku murimo wo mu rugo
n’uwo mu mahanga. Bazahabwa imigisha myinshi nibarangwa n’imihati yo kwi-
tangaho igitambo binyuze mu gushinga amabendera y’ukuri mu karere gashya.
Amafaranga atanzwe muri uyu murimo azabagarurira ubukire. Imitima mishya
yihannye kandi yishimiye umucyo uturuka mu Ijambo, nabo bazahindukirira ba-
tange imitungo yo kugeza imicyo y’ukuri ku bandi.”—Ibihamya, vol. 9, p. 49.
Turasaba Imana kugira ngo ikabakabe imitima yanyu kugira ngo mutan-
gane ubuntu muri uyu mushinga, kugira ngo umurimo w’Uwiteka wa hano
Bhutan ubashe kujya mbere, kandi hatebutswe kugaruka k’Umwami wacu
n’Umukiza. Amena.
Bene so na bashiki banyu bo muri Bhutan
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 25
Icyigisho cya 5 Ku Isabato, 4 Gicurasi, 2019
URUPFU Sbl gutabarwa
Gutabarwa Uvanwa mu Rupfu
“Wa rupfu we, kunesha kwawe kuri he? Wa rupfu we, urubori
rwawe ruri he?” (1 Abakorinto 15:55).
“Abantu Imana yatoranije bashobora kuvanwa mu birindiro
by’inshingano zabo, bakaba barasinziriye, kandi baruhutse kugeza
igihe Yesu azabakangurira kugira ngo asangire na bo ubwiza buta-
rondoreka bw’iteka ryose.”—The Upward Look, p. 272.
Ibitabo Byifashishijwe: Umwuka w’Ubuhanuzi, vol. 4, pp. 351-369;
Abahungu n’Abakobwa b’Imana, pp. 229, 230.
Kuwa Mbere 28 Mata
1. IBIGIZE UBUZIMA
a. Vuga uburyo byagenze kugira ngo Imana ihe umuntu ubuzima.
Itangiriro 2:7; 1 Abakorinto 15:45 (ahabanza).
2
“Igihe Imana yaremaga umuntu ku ishusho yayo, umuntu yaremye
yari atunganye mu miterere ye yose, ariko nta bugingo yagiraga. Nuko
Imana yihariye kandi ihoraho ihumekera muri uwo muntu umwuka
w’ubugingo, maze aba muzima, n’ikiremwa gifite ubwenge. Ibice byose
bigize umubiri w’umuntu byatangiye gukora…. Umuntu yahindutse ubu-
gingo buzima.”—Umurimo wo Gukiza, p. 415.
b. Iyo umuntu apfuye, ni gute uyu murimo wakozwe wihusubira-
mo? Zaburi 146:4;104:29.
“Ubuzima bw’umubiri ni ikintu buri muntu wese ahabwa. Si ikintu gi-
horaho cyangwa kidapfa; kuko Imana, Umutangabugingo, yongera kubwi-
subiza. Umuntu ntashobora kuyobora ubuzima bwe uko yishakiye.”—Ma-
ranatha, p. 302.
26 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Kabiri 29 Mata
2. MBESE URUPFU NI IKI?
a. Bigendekera umuntu gute iyo apfuye? Umubwiriza 9:5, 6; Zabu-
ri 6:5.
“Iyaba abapfuye bashobora kuba bibereye mu munezero wo mu iju-
ru cyangwa bakaba bari kubabarizwa mu muriro utazima wa gehinomu,
mbere urubanza rw’ahazaza rwari kuba rumaze iki? Inyigisho zo mu
Amaturo ‘Isabato ya Mbere azagenerwa urusengero rw’I Bhutan
ijambo ry’Imana kuri izi ngingo z’ingenzi cyane ntabwo zijijishije cyan-
gwa se ngo zibe zivuguruza; zishobora kumvwa n’intekerezo z’abantu
bose. Ariko nanone ninde ushobora kubonera ubwenge cyangwa gukira-
nuka muri iyi nyigisho yabaye gikwira? Mbese abakiranutse, nyuma yuko
ibyabo bisuzumirwa mu rubanza, basohorerwaho n’uyu mwanzuro ngo,
‘Nuko nuko mugaragu mwiza, ukiranuka wakoze neza,… injira mu mu-
nezero wa Shobuja,’ maze bakaba bamaze imyaka myinshi bari imbere
yayo? Mbese inkozi z’ibibi zo zaba zaravanywe ahantu ho kubabarizwa
kugira ngo zicirweho iteka ry’Umucamanza w’abari mu isi bose ngo: “Ni-
mumve imbere mwa bivume mwe, nimwinjire mu murimo w’iteka’? Ma-
tayo 25:21, 41. Yoo, byaba bigayitse cyane! Byaba ari ikirego giteye isoni ku
bwenge n’ubutabera bw’Imana!”—Intambara Ikomeye, p. 549.
“Gusobanukirwa neza icyo ‘Ibyanditswe bivuga’ birebana nuko
abapfuye bamera ni ingenzi cyane muri iki gihe. Ijambo ry’Imana rivuga
yuko abapfuye ntacyo bazi, nta rwango kandi nta rukundo bagira kuko
bameze nk’abarimbutse.”—Kubwiriza ubutumwa, p. 249.
b. Mbese bigendekera gute umubiri iyo dupfuye? Umubwiriza
3:20; Itangiriro 3:19.
“Imana yavuze ko nk’igihano cy’icyaha cya Adamu, umuntu yagom-
ba gusubira mu gitaka aho yaturutse: ‘uri umukungugu mu mukungu-
gu, kandi mu mukungugu nimwo uzasubira.’ (Itangiriro 3:19).”—Umwuka
w’ubuhanuzi, vol. 4, p. 352.
c. Mbese urupfu rugereranywa n’iki? Yohana 11:11-14.
“Ku mwizera, urupfu ni akantu k’ubusa busa. Kristo avuga yuko ari
urw’akanya gato. ‘Umuntu niyumvira ijambo ryanjye, ,’ ‘.ntazapfa iteka ryo-
se.’ Ku Mukristo, urupfu ni ibitotsi, ni akanya gato k’ituza n’umwijima. Ubu-
gingo buba buhishanywe na Kristo mu Mana, kandi, ‘ubwo Kristo ari we bu-
gingo bwacu azerekanwa, namwe muzaherako mwerekananwe na we muri
mu bwiza.’ Yohana 8:51, 52; Abakolosayi 3:4.”—Uwifuzwa Ibihe Byose, p. 787.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 27
Kuwa Gatatu 30 Mata
3. AHO ABAPFUYE BAJYA
a. Ni gute urupfu rw’iteka rusobanurwa? Yobu 7:9, 10; Zaburi
146:4. Tumaze kumva ibi bitekerezo, ni iki ibi bituyobora guko-
ra? Zaburi 90:12.
“Gupfa ni ikintu gikomeye, ariko ikirushijeho gukomera ni ukubaho.
Buri gitekerezo cyose, buri jambo ryose na buri gikorwa cyose byo mu mi-
bereho yacu tuzongera guhura nabyo. Ibyo dukora muri iki gihe, nibyo bi-
garagaza uko tuzamera iteka ryose. Urupfu ruzana kubora k’umubiri, ariko
ntacyo ruhindura ku mico. Kuza kwa Kristo ntabwo kugomba guhindura
imico; ahubwo ni uko kuyishimangira by’iteka ryose ubutazahinduka…
“Ndahamagarira abizera b’itorero kuba Abakristo, no gusa na Kris-
to. Yesu yari umukozi utarikoreraga, ahubwo wakoreraga abandi…. Niba
muri Abakristo muzakurikiza urugero rwe.”—Kwizera Kumbeshejeho, p. 169.
“Nimuhange amaso kuri buri nshingano nk’iyera, nubwo yaba yoro-
heje kuko ifite umwanya wayo mu murimo w’Imana. Ntimukagire ikin-
tu na kimwe mwemera ko kibibagiza Imana. Nimwinjize Kristo mubyo
mukora byose. Ubwo nibwo imibereho yanyu izuzurwa no kurabagirana
ndetse no gushima.”—Mu Buturo bwera bwo mu Ijuru, p. 226.
“Buri kanya kose kuzuwemo n’ingaruka z’iteka ryose. Tugomba kuba
abantu bakorera ku gihe, biteguye kujya ku murimo igihe cyose baha-
magawe. Amahirwe dufite muri iki gihe yo kuvuga Ijambo ry’ubugingo
ku mutima urisonzeye dushobora kutongera kuyabona. Imana ishobora
kubwira uwo muntu iti, ‘Muri iri joro uranyagwa ubugingo bwawe,’ kandi
bitewe no kwirengagiza inshingano agasangwa atiteguye. (Luka 12:20).”—
Kwizera Kumbeshejeho, p. 158.
b. Mbese abantu bose bajya he iyo bapfuye? Ibyakozwe 2:29, 34,
35; Zaburi 89:48; Umubwiriza 9:10.
“Muri ibi Byanditswe Byera tubonamo igitekerezo kigaragaza ko
umukiranutsi ahabwa ingororano ye cyangwa abanyabyaha bagahabwa
ibihano byo gupfa. Abakurambere n’Abahanuzi ntibari bafite ubwo bwis-
hingizi. Kristo n’Intumwa ze ntacyo babivuzeho. Bibiliya yigisha yeruye ko
abapfuye badahita bajya mu ijuru uwo mwanya. Bavugwa yuko baba ba-
sinziriye kugeza ku muzuko. 1 Abatesalonike 4:14; Yobu 14:10-12. Akagozi
k’ifeza kataracika n’urwabya rw’izahabu rutarameneka (Umubwiriza 12:6),
intekerezo z’umuntu zirashira. Abamanuka bajya mu bituro baba bari mu
ituza. Ntacyo baba bazi cy’ibibera munsi y’izuba. Yobu 14:21. Mbega ikiru-
huko cyera ku bakiranutsi bananiwe!”—Intambara Ikomeye, p. 549, 550.
28 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Kane 1 Gicurasi
4. GUTABARWA UVANWA MU RUPFU
a. Mbese urubori rw’urupfu ni uruhe? 1 Abakorinto 15:56.
“Nimureke turangwe n’umwuka wa Kristo. Yasize intebe ya cyami,
maze ubumana bwe abutwikiriza ubumuntu, nuko aza kuri iyi si, yoretswe
kandi yahindanijwe n’umuvumo, kugira ngo aze guhangana n’umurezi
Amaturo ‘Isabato ya Mbere azagenerwa urusengero rw’I Bhutan
w’umuntu, no kugira ngo atuvane mu bubata bw’ibyaha n’urupfu.”—Ur-
wibutso n’Integuza, 16 Nyakanga, 1889.
b. None se ni iki dushobora kuvuga iyo turebye kunesha kwa
Kristo? 1 Abakorinto 15:55, 57. Ni gute adukiza urupfu? Umu-
rongo 3; 1 Timoteyo 2:5 6.
“Kristo yacunguye buri kiremwamuntu cyose akoresheje amaraso
ye. Yapfuye urupfu rw’agashinyaguro kugira ngo akize ibiremwamun-
tu urupfu rw’iteka ryose. Yatanze ubugingo bwe buzira inenge kugira
ngo ahesha umunyabyaha ubugingo bubonerwa mu bugingo bw’Imana.
Binyuze mu rupfu rwe, yashyizeho inzira y’agateganyo umuntu ashobora
gucikiramo Satani, maze akamwegereza Imana, kandi binyuze mu kwize-
ra Umucunguzi, agahabwa imbabazi….
“Ufite imbaraga zose mu ijuru no mu isi azahembura buri mutima
wose wihana kandi wizera…. Yitaye cyane kuri buri mutima, kuko yawu-
guze ikiguzi cy’ubugingo bwe bwite kugira ngo hatagira umuntu n’umwe
uzimira.”—Abahungu n’Abakobwa b’Imana, p. 230.
c. Binyuze mu rupfu rwe bwite, ni iki Kristo yarimbuye? Abahe-
burayo 2:14.
“Igihe Umukiza yari agiye guhera umwuka yaratatse ati, “Biraran-
giye,’ maze urupfu rwazanywe na Satani ruratsindwa. Intambara ikomeye
yari imaze igihe kirekire yari ifatiwe umwanzuro, kandi ahazaza hahe-
ruka h’icyaha hari hashyizwe ku mugaragaro. Umwana w’Imana yanyuze
mu marembo y’igituro, kugira ngo ‘urupfu rwe aruhinduze ubusa ufite
ubutware bw’ urupfu ari we Satani.’ Abaheburayo 2:14. Icyifuzo cya Lusi-
feri cyo kwishyira hejuru cyatumye avuga ati: ‘Nzazamuka njye mu ijuru
nkuze intebe yanjye y’ ubwami isumbe inyenyeri z’ Imana’,…nzaba nk’
Isumbabyose.’ Imana iravuga iti, ‘nguhindurira ivu imbere y’abakureba
bose kandi ntabwo uzongera kubaho ukundi.’ Yesaya 14:13, 14; Ezekiyeli
28:18, 19.”—Intambara Ikomeye, pp. 503, 504.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 29
Kuwa Gatanu 2 Gicurasi
5. KUROKORWA UVANWA MU GUTINYA URUPFU
a. Ni ubuhe bwoba bushyira abantu benshi mu bubata muri iki
gihe? Binyuze mu rupfu rwe, ni iki Kristo yifuza kudukorera
muri iki gihe? Abaheburayo 2:15.
“Muri buri gihe cyose cy’umubabaro, Kristo yisungaga Se. ‘Yaneshes-
haga amaraso’ muri icyo gihe ubwoba bwo gucogora bwabaga bumeze
nko gutinya urupfu. Mu gihe yari apfukamye mu gashyamba ka Getse-
mani, mu mubabaro we wo mu mutima, ibitonyanga by’amaraso bya-
tembye biturutse mu mubiri, maze bitosa ubutaka yari apfukamyeho.
Yasenganye umubabaro mwinshi kandi abogoza amarira, kandi yumvi-
kanaga nk’umuntu wari ufite ubwoba. Imana yaramukomeje, kandi izako-
meza abantu bose bicisha bugufi, maze bakayegurira ubugingo, umubiri
n’umwuka, bakabishyira mu biganza by’Imana isohoza amasezerano.”—
Ubutumwa Bwatoranijwe, vol. 3, p. 131.
b. Mbese ni iki tudakwiriye gutinya? Kuki? Matayo 10:28-31; 1 Yo-
hana 4:4.
“Imana ihora yitaye ku bwoko bwayo… Kristo yigishije abigishwa be
ko urugero rw’uburinzi Imana iha buri kintu cyose ruhwanye n’umwanya
yagishyizemo mu gihe cyo kuremwa. Yerekeje intekerezo zabo ku nyoni
ziguruka mu kirere. Avuga ko nta gishwi na kimwe kigwa hasi Data wo
mu Ijuru atabizi. Kandi niba irinda igishwi cyoroheje icyitaho gutyo, mbe-
se ntizarushaho kwita cyane ku bantu Kristo yapfiriye kandi b’igiciro mu
maso yayo. Agaciro k’umuntu, icyubahiro imuha, byahishuriwe mu mu-
saraba w’i Kalvari.”—My Life Today, p. 292.
Kuwa Gatandatu 3 Gicurasi
IBIBAZO BYO KUZIRIKANWA
1. Sobanura uburyo umuntu yahindutse ubugingo buzima.
2. Mbese urupfu ni iki ku Mukristo?
3. Ni gute urupfu rugira ingaruka ku mico?
4. Ni gute Kristo yanesheje urupfu?
5. Ni gute Kristo yagezweho no gutinya urupfu, kandi ni gute yarutsinze?
30 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Icyigisho cya 6 Ku Isabato, 11 Gicurasi, 2019
Gutabarwa Binyuze mu Muzuko
“Yesu aramubwira ati, nijye kuzuka n’ubugingo, unyizera naho
yaba yarapfuye azabaho, kandi umuntu wese ukiriho unyizera nta-
zapfa iteka ryose.” (Yohana 11:25, 26).
“Yesu Kristo yanesheje urupfu, kandi aca iminyururu y’igituro, kandi
abasinziriye mu gituro bose bazasangira nawe gutsinda kwe; bazasohoka
mu bituro byabo ari Abaneshi.”—Ubutumwa Bwatoranijwe, vol. 2, p. 272.
Igitabo Cyifashishijwe: Uwifuzwa Ibihe Byose, pp. 779-787.
Kuwa Mbere 5 Gicurasi
1. IBYIRINGIRO BY’AGAHOZO
a. Ni ubuhe bwishingizi Yobu yari afite bw’ubugingo bw’ahazaza?
Yobu 19:25-27; 14:14.
“Umukurambere Yobu mu ijoro ry’umubabaro we yatakanye ibyirin-
giro ati: ‘Ariko jye ubwanjye nzi yuko Umucunguzi wanjye ariho, Kandi
ko amaherezo azahagarara mu isi….Kandi uruhu rwanjye nirumara kub-
ora, Nzareba Imana mfite umubiri. Nzayireba ubwanjye, Amaso yanjye
azayitegereza si ay’ undi.’”—Maranatha, p. 13.
b. Ni ayahe masezerano dufite arebana n’umuzuko? Hoseya 13:14;
2 Timoteyo 4:7, 8.
“Ikibazo ngo, ‘Mbese umuntu napfa, azongera kubaho?’ cyarashu-
bijwe. Binyuze mu kwishyiraho igihano cy’ibyaha, no kumanuka mu gitu-
ro, Kristo yakinguriye igituro abantu bose bapfa bizeye. Imana mu ishusho
y’umubiri wa kimuntu yazanye ubugingo no kudapfa kugira ngo bigara-
garire mu butumwa bwiza. Mu gupfa kwe, Kristo yari ahaye ubugingo
buhoraho abamwizera bose. Mu gupfa kwe, yari aciriyeho iteka uwaba-
ye inkomoko y’icyaha no kutumvira kugira ngo agerweho n’igihano
cy’ibyaha—urupfu rw’iteka ryose.”—Ibihamya, vol. 6, pp. 230, 231.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 31
Kuwa Kabiri 6 Gicurasi
2. IMPINDUKA ZITANGAJE
a. Byagendekeye gute umubiri nyuma y’urupfu rwa Lazaro? Yoh-
ana 11:39.
“Lazaro yari yashyizwe mu buvumo bwo mu rutare, maze bashyira
ku muryango wabwo igitare kinini. Kristo arababwira ati, “Nimukureho
igitare.” Marita atekereje ko ashaka kureba iyo ntumbi gusa, amubwira ko
intumbi imaze iminsi ine ihambwe, kandi ko yatangiye kubora.”—Uwifuzwa
Ibihe Byose, p. 534.
“Bashyize intumbi ya Lazaro mu gituro cyo mu rutare, ari intumbi
ikonje kandi ituje.”—The Youth’s Instructor, May 4, 1899.
Ni izihe mpinduka zabayeho igihe cy’umuzuko? 1 Abakorinto 15:51-54.
“Abakiranutsi bazima bazahindurwa ‘mu kanya gato nk’ako guhum-
bya.’ Bazambikwa icyubahiro kubw’ijwi ry’Imana; ubu bazaba bambaye
kudapfa kandi hamwe n’abakiranutsi bazutse bazazamurirwa icyarimwe
bajye gusanganira Umwami mu kirere. Abamalayika ‘bateranya intore ze
mu birere bine, uhereye impera y’ ijuru ukageza iyindi mpera yaryo.’”—In-
tambara Ikomeye, p. 645
“Urupfu rudutandukanya n’inshuti zacu dukunda. Duhumiriza ama-
so yacu maze tukabashyira mu gituro, kure y’aho amaso yacu adashobora
kureba. Ariko imitima yacu yuzuyemo ibyiringiro. Ntabwo twatanduka-
nijwe by’iteka, ahubwo inshuti zacu zasinziriye muri Yesu tuzongera
guhura nazo. Bazongera kuzukira muri iki gihugu cy’umwanzi. Umu-
tangabugingo agiye kugaruka. Amamiriyari y’abamalayika bera agiye
kuza amushagaye mu rugendo rwe. Yaciye ingoyi z’urupfu n’iminyururu
y’igituro, maze iminyago y’igiciro isohokamo ifite ubuzima bwiza
n’ubwiza budapfa.”—Kwizera Kumbeshejeho, p. 185.
“Umwihariko w’umuntu wese urindiwe kugeza ku muzuko, nubwo
ibice by’umubiri cyangwa ingingo biba byaragiye mu gituro. Imirimo
itangaje y’Imana ni ubwiru ku muntu. Intekerezo, arizo mico y’umuntu,
bisubira ku Mana, kugira ngo ibikweyo. Ku muzuko buri muntu wese aza-
garurirwa imico ye bwite. Imana mu gihe cyayo gikwiriye izahamagara
abapfuye bose, yongere ibasubizemo umwuka w’ubugingo, kandi ibwire
amagufwa yumye kongera kubaho. Umubiri wa mbere uzongera kubaho,
ariko uzaba utarangwamo indwara n’ubusembwa ubwo aribwo bwose.
Uzongera kubaho ufite umwihariko wari usanganywe, ku buryo inshuti
zizamenyana.”—Ubusobanuro bwa Bibiliya bw’Abadivantiste b’Umunsi wa Karindwi,
vol. 6, p. 1093.
32 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Gatatu 7 Gicurasi
3. GUTEGEREZA IBYIRINGIRO BY’UMUGISHA
a. Ni ikihe gihe gifatanye n’umuzuko? Yohana 14:1-3.
“Tumaze igihe kirekire dutegereje kugaruka k’Umukiza wacu. Ariko
nta n’umwe wiringiye iri sezerano. Bidatinze tugiye kuba mu rugo rwacu
twasezeraniwe.”—Ibihamya vol. p. 254.
“Umugambi wo kugenda kwa Kristo wari uwo kugira ngo amare abi-
gishwa ubwoba. Ntabwo byari bisobanuye ko batandukanye by’iteka ryo-
se. Yari agiye kubategurira ahabo, kugira ngo nagaruka azabajyane aho
ari. Mu gihe ari kububakira amazu, nabo bagomba kubaka imico ihuje
n’iy’ijuru.”—Uwifuzwa Ibihe Byose, p. 663.
b. Ni irihe humure dufite rirebana n’abapfuye? Ni ubuhe bwishin-
gizi dufite bw’uko umuzuko uzabaho? 1 Abatesalonike 4:13-17.
“Umutangabugingo azahamagara umugabane we yacunguye mu
muzuko wa mbere, kandi kugeza kuri iyo saha yo kunesha, ubwo impan-
da y’imperuka izaba ivuze, kandi inteko nini y’abantu ikazazuka inesheje
iteka ryose, buri mukiranutsi wese wasinziriye azarindanwa umutekano
kandi arindwe nk’ibuye ry’izahabu, rizwi n’Imana mu izina. Binyuze mu
mbaraga z’Umukiza zari muri bo igihe bari bakiriho kandi kubera ko ba-
sangiye n’Imana kamere yayo, bazazuka mu bapfuye…
“Yesu Kristo yanesheje urupfu kandi aca ingoyi z’igituro, maze abasin-
ziriye mu gituro bose basangira kunesha; bazasohoka mu bituro byabo ari
abaneshi.”—Ubutumwa Bwatoranijwe, vol. 2, pp. 271, 272.
c. Ni iki ibi bitwiringiza? Tito 2:13.
“Aho twajya hose, dukwiriye kugendana umwuka w’ibyiringiro bya
Gikristo ndetse n’umunezero; ubwo nibwo abatari muri Kristo bazare-
herezwa mu idini tubwiriza; abatizera bazabona gushikama ko kwizera
kwacu. Dukeneye kurabukwa ubwiza bwo mu ijuru, mu gihugu kiran-
gwamo ubwiza bwose n’umunezero.”—Lift Him Up, p. 244.
“Kristo ari hafi kugaruka. Ibi tugomba kubiganira inshuro nyinshi. Ibi
nibyo bigomba kuzura mu ntekerezo zacu.”—Upward Look, p. 311.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 33
Kuwa Kane 8 Gicurasi
4. UMUZUKO: IKIMENYETSO CY’UBUMANA
a. Ni gute umuzuko wa Kristo ari ingingo yo kwibandwaho yo
kwizera n’ibyiringiro byacu? 1 Abakorinto 15:16-22.
“Kristo yakoze ibishoboka byose kugira ngo buri mwana wese wa
Adamu, binyuze mu mibereho yo kumvira, abashe kunesha ibyaha kandi
azabashe kuzuka ava mu gituro kugira ngo ahabwe umurage wo kudapfa
waguzwe amaraso ya Kristo.”—Mu Buturo Bwera bwo mu Ijuru, p. 44.
b. Ni ayahe magambo Kristo yavuze agaragaza ko yari afite imba-
raga z’ubugingo muri we? Yohana 10:17, 18; 2:19-21.
“Igihe ijwi rya malayika ukomeye ryumvikaniraga ku gituro cya Kris-
to, rivuga ngo, So aragushaka, Umukiza yasohokanye mu gituro ubugingo
bwari muri we….
“Ubwo yasohokaga mu gituro cya Yosefu, Kristo yavuze amagambo
yo kunesha ati, ‘Nijye kuzuka n’ubugingo.’ Aya magambo yashoboraga
kuvugwa n’Ubumana gusa. Ibyaremwe byose bibeshejweho n’ubushake
ndetse n’imbaraga by’Imana. Kubaho kwabyo bibikesha ubugingo
bw’Imana. Uhereye ku mukerubi wo hejuru kugeza ku kiremwa cyoro-
heje hanyuma y’ibindi byose, byose bibeshejweho n’Isoko y’ubugingo.
Uwabaye Umwe n’Imana wenyine niwe washoboraga kuvuga ati, mfite
ubushobozi bwo gutanga ubugingo bwanjye, kandi mfite ubushobozi bwo
kubusubirana. Mu bumana bwe, Kristo yari afite ubushobozi bwo guca
ingoyi z’urupfu.”—Uwifuzwa Ibihe Byose, p. 785.
“Intekerezo za Kristo zari zisinziriye mu gituro hamwe n’umubiri
we, kandi ntabwo zagiye mu ijuru… Ibintu byose byari bigize ubugingo
n’ubwenge bya Yesu byagumanye n’umubiri we mu gituro; kandi ubwo
yagisohokagamo yari ashyitse neza; ntabwo yahawe intekerezo zivuye mu
ijuru. Yari afite ububasha bwo gutanga ubugingo bwe no kongera kubu-
subirana.”—Umwuka w’Ubuhanuzi, vol. 3, pp. 203, 204.
c. Ni ubuhe buhanuzi bundi bwasohoye ubwo Yesu yazukaga?
Zaburi 68:18.
“Abantu bose basohotse mu gituro igihe Kristo yazukaga bazukiye
ubugingo buhoraho. Bari inteko nini y’iminyago yazamukanye na we
nk’umuganura wo kunesha urupfu n’igituro.”—Ubutumwa Bwatoranijwe, vol.
1, pp. 304, 305.
34 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Gatanu 9 Gicurasi
5. ABANDI BAZUKIYE UBUGINGO
a. Ninde Elisa yazuye binyuze mu mbaraga za Kristo zikora ibi-
tangaza? 2 Abami 4:32-37.
“Uko niko uyu mugore yahawe ingororano zo kwizera. Kristo,
Umutangamategeko mukuru, yamukirije umwana w’umuhungu. Uko
niko abakiranutsi bazagororerwa igihe azaba agarutse, maze urubori
rw’urupfu ndetse n’igituro bimirwe no kunesha. Ubwo nibwo azongera
kugarurira abagaragu be abana babo batandukanijwe n’urupfu.”—Abaha-
nuzi n’Abami, p. 239.
b. Ninde Yesu yazuye ubwo yari yegereje iherezo ry’umurimo we
hano ku isi? Yohana 11:38, 39, 43. Ni uwuhe mugambi yari afite
igihe yakoraga iki gitangaza?
“Kristo yaragaragaje mu buryo bwuzuye ko afite ububasha bwo gu-
tegeka urupfu n’igituro. Iki gitangaza gikomeye ni ikimenyetso Ima-
na yakoreye abantu kugira ngo ibahamirize neza ko yatumye Umwana
wayo mu isi kubw’agakiza kabo. Uku kwigaragaza kw’imbaraga zo mu
ijuru kwari guhagije kwemeza intekerezo z’abantu ziri munsi y’ububasha
bw’ubwenge kandi ko zigomba kuyoborwa n’umutimanama. Abantu
bose babonye umuzuko wa Lazaro bayobowe mu kwizera Yesu. Nyama-
ra urwango rw’abatambyi bari bafite rwo kumurwanya rwariyongeye.
Barwanije ibimenyetso byose bigaragaza ubumana bwe, kandi iki gitanga-
za gishya nicyo cyari kibyukije uburakari bwabo…. Bahise bafata imyan-
zuro irushijeho gukomera yo kuburizamo umurimo wa Kristo.”—Uwifuzwa
Ibihe Byose, p. 537.
Kuwa Gatandatu 10 Gicurasi
IBIBAZO BYO KUZIRIKANWA
1. Ni gute Kristo aduha ibyiringiro byo kuzuka?
2. Ni izihe mpinduka zizabaho mu muzuko, kandi ni gute izasigara imeze?
Ni mpamvu ki?
3. Ni gute abakiranutsi basinziriye bategereje kuzabona?
4. Ni ubuhe busobanuro watanga bw’uko Yesu ashobora gutanga ubugingo
bwe akongera kubusubirana?
5. Ni iki igitangaza cyo kuzura Lazaro cyagaragazaga?
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 35
Icyigisho cya 7 Ku Isabato, 18 Gicurasi, 2019
Umurimo wo Gutabarwa
“Umwuka w’Umwami Imana ari kuri jye, kuko Uwiteka yansi-
ze amavuta ngo mbwirize abagwaneza ubutumwa bwiza, yantumye
kuvura abafite imvune mu mutima no kumenyesha imbohe ko zibo-
howe, no gukingurira abari mu nzu y’ imbohe.” Yesaya 61:1.
“Binyuze mu guheneberezwa n’icyaha, umuntu yashyize ubushake
bwe munsi y’ubutware bwa Satani. Yabaye imbata yihebye y’ubutware
bw’umushukanyi. Imana yatumye Umwana wayo mu isi kugira ngo
akureho ubwo butware bwa Satani, kugira ngo abone uko yireherezaho
ubushake bw’umuntu.”—Australasian Union Conference Record, June 1, 1900.
Igitabo Cyifashishijwe: - Uwifuzwa ibihe Byose, pp. 547-551.
Kuwa Mbere 12 Gicurasi
1. KWIMIKA UBWAMI BW’IMANA
a. Ni ikihe kibazo Kristo yabajije kirebana n’ubwami bw’Imana?
Mariko 4:30. Ni iki Yesu yashakaga kwerekezaho intekerezo
z’abantu?
“Kristo yasanze ubwami bwo ku isi bwarononekaye cyane…. Igihe
Kristo yazaga mu isi kwimika ubwami, yitegereje abayobozi bo ku isi,
maze aravuga ati, “Mbese ubwami bw’ Imana twabugereranya n’ iki?’
Nta kintu na kimwe yashoboraga kugereranya n’ubutegetsi bwa gisivile
bwariho icyo gihe…..
“Gushyiraho ikinyuranyo cy’ibibi ndetse n’akarengane byakorwaga
n’abantu bose niwo wari umurimo wa Kristo….. Yateguye ubwami bu-
tagombaga gukoresha imbaraga; ubwoko bwe ntibwagombaga kumenya
iby’agahato…. Yavuye mu ijuru aje nk’Umusannyi uje kubohora imbohe
no kuzahura ikiremwamuntu cyahonyanzwe kugira ngo agihe ku migisha
ikomeye kandi y’ubuntu busaze bw’ijuru, kugira ngo binyuze mu mbara-
ga zo gukiranuka kwe, umuntu waguye kandi agahenebera, abashe gu-
sangira n’Imana kamere yayo.”—Ubuntu bw’Imana Butangaje, p. 14.
“Kristo yashinze ubwami bwe ku mahame atandukanye. Yahama-
gaye abantu atari ukugira ngo abahe icyubahiro ahubwo ari ukugira
ngo bamukorere, kugira ngo umunyambaraga yishyireho ubumuga
bw’umunyantege nke. Ubushobozi, umwanya w’icyubahiro, impano,
uburezi, byashyiraga ababifite mu nshingano ikomeye yo kuba abagaragu
ba bagenzi babo.”—Uwifuzwa Ibihe Byose, p. 550.
36 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Kabiri 13 Gicurasi
2. UMURIMO WA KRISTO
a. Ni gute imiterere yo kuza k’Umucunguzi yagaragajwe? Yakora-
ga mu zihe mbaraga? Yesaya 42:1-4.
“Umunyabyaha ruharwa utagira kwizera n’ibyiringiro, Kristo ya-
gombaga kumutera umwete aho kumuca intege. Yagombaga kugaburi-
ra umukumbi nk’umwungeri; yagombaga guhuriza abana b’intama mu
biganza bye, maze akazishyira mu gituza cye.”—Ubusobanuro bwa Bibiliya
vol. 4, p. 1146.
b. Ni irihe zina ry’icyubahiro Mesiya yagombaga guhabwa? Yesa-
ya 9:6.
“Kristo ni ‘Umwami w’amahoro (Yesaya 9:6), kandi umurimo we ni
uwo kuzana mu isi no mu ijuru amahoro yangijwe n’icyaha…. Umun-
tu wese wemera kureka ibyaha bye maze umutima we akawugururira
kwakira urukundo rwa Kristo, basangira nawe amahoro yo mu ijuru…..
“Umutima ufitanye ubumwe n’Imana usangira nayo amahoro yo mu
ijuru kandi uzakwiza ahawuzengurutse imigisha wakiriye.”—Ibitekerezo byo
ku Musozi w’Umugisha, pp. 27, 28.
c. Ni iki cyaranze imibereho ya Kristo mu murimo we? Ibyakozwe
n’Intumwa 10:38. Ni ibihe bintu bifatika bigaragaza ko haku-
biyemo umurimo wa Kristo? Matayo 4:23, 24.
“Yesu Umukiza wacu ‘agenda agirira abantu neza’ afite umutima wa-
shenguwe n’ubumuga bwacu, amatwi ye yiteguye kumva gutakishwa
n’imibabaro kw’abantu, ibiganza bye byiteguye gufasha abacogoye
n’abihebye.”—Ubuntu bw’Imana Butangaje, p. 14.
“Abarwayi baturukaga imihanda yose bakaza bamukurikiye kugira
ngo bamusabe ubufasha. Hari n’abandi benshi bazaga basonzeye kumva
amagambo ye no kugira ngo abakozeho ikiganza cye. Uko niko yagenda-
gendaga mu midugudu yose n’imigi abwiriza ubutumwa bwiza kandi aki-
za abarwayi—Umwami w’abami yiyambitse umwambaro usuzuguritse
wa kimuntu.”—Umurimo wo Gukiza, p. 22.
“Kristo w’umugwaneza, umunyampuhwe, n’umunyarukundo, kandi
udashobora kugereranya n’abandi bose, yari ahagarariye imico y’Imana, kan-
di buri munsi yakoreraga Imana umurimo ndetse n’umuntu.”—ibid., p. 423.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 37
Kuwa Gatatu 14 Gicurasi
3. UMURIMO WA KRISTO UGOMBA KUBA UWACU
a. Ni gute umurimo wa Kristo wabaye mugari binyuze ku guhu-
mekerwa n’imbaraga y’Umwuka Wera? Yesaya 61:1-3.
“Umurimo wavuzwe n’umuhanuzi ni umurimo wa buri mwigishwa
wese. Tugomba gushyira mu bikorwa amagambo ya Kristo, no kugara-
gariza abandi isezerano ry’ubuntu, gukiranuka kwa Kristo. Tugomba ku-
garagariza abari mu isi ko dufite amavuta y’ubuntu mu mperezo zacu
n’amatabaza yacu. Umurimo wa buri wese uhagarariye Kristo, baba abagabu-
ra n’abakorerabushake, ni ukumenyesha abandi agakiza gakomeye bahawe
nk’impano y’Imana itangirwa ubuntu.”—Urwibutso n’integuza, 27 Werurwe, 1894.
b. Ni iki duhamagarirwa gukora nk’abayoboke ba Kristo? Yesaya
58:6, 7.
“Abantu bose bagize ubwami bwa Kristo bazamugaragaza mu mico
no mu myifatire.”—Ubuntu bw’Imana Butangaje, p. 14.
“Binyuze mu guheneberezwa n’icyaha, umuntu yashyize ubushake
bwe munsi y’ubutware bwa Satani. Yabaye imbata yihebye y’ubutware
bw’umushukanyi. Imana yatumye Umwana wayo mu isi kugira ngo
akureho ubwo butware bwa Satani, kugira ngo abone uko yireherezaho
ubushake bw’umuntu. Yamutumye kumenyesha imbohe ko zibohowe,
kuruhura abafite imitwaro ibaremereye, no gukingurira abari mu nzu
y’imbohe.”—Guhamagarwa Kwacu Guhebuje, p. 104.
“Nimushake abakene n’imbabare zibakeneyeho ubufasha, maze
mubagaragarize urukundo n’impuhwe, mubafashe mubatera ubutwari
n’ibyiringiro ndetse no guhumurizwa binyuze mu gusangira nabo ibyiza
Imana yabahaye. Ubwo nibwo muzaba mukora umurimo Imana ishaka ko
mukora.”—Medical Missionary, June 1, 1891.
“Umurimo wa Kristo ugomba kutubera icyitegererezo. Yajyaga ahantu
hose akora ibyiza. Mu rusengero no mu masinagogi, mu nzira no mu migi,
mu maguriro no mu mazu y’ubucuruzi, ku nkengero z’inyanja no mu mi-
sozi, yahabwirizaga ubutumwa bwiza kandi agakiza abarwayi. Imibereho
yarangwaga n’umurimo wo kutikunda, kandi igomba kutubera igitabo
twigiraho. Urukundo rwe rutuje kandi rwuzuye impuhwe ruraducyahira
kwikunda kwacu ndetse n’ubugwari bwacu.”—Ibihamya vol. 9, p. 31
c. Ni irihe sezerano Kristo yahaye abigishwa be rirebana
n’imbaraga zagombaga gukwiza hose ubutumwa bwiza?
Ibyakozwe n’Intumwa 1:8.
38 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Kane 15 Gicurasi
4. ABAHAMYA BO GUTABARWA
a. Ni ayahe magambo ahumuriza adushishikariza kugera ikirenge
mu cya Yesu dusanga abandi? Yesaya 52:7; 61:6-9.
“Imana irashaka ko mujya kure y’amatorero yacu kugira ngo muyiko-
rere mufite umwete. Irashaka yuko mukoresha ibiterane by’abatari abizera
b’amatorero yacu, kugira ngo abantu bige ukuri k’ubu butumwa buheruka
bw’umuburo. Hariho uturere muzakirwamo neza, maze abantu babashi-
mire ubufasha mwabazaniye. Imana ibafashe kugira ngo mukore uyu mu-
rimo kurenza uko mwawukoze mbere.”—Ibihamya, vol. 9, 107.
“Bizadusaba umuhati w’iby’umwuka kugira ngo dukore umurimo
w’Imana tutikanyiza. Abakora ibyo ntibagomba kubererekera umwuka
wo kwikanyiza, kwishakira ibyubahiro, kwifuza, gukunda ibinezeza,
cyangwa se kwihunza umusaraba.”—Urwibutso n’Integuza, 7 Gashyantare, 1893.
b. Ni uruhe rugero rutangaje Yesu ashaka ko ababatuwe mu byaha
bakurikiza? Matayo 8:28; Mariko 5:6-8, 18-20.
“Abantu babiri Yesu yirukanyemo dayimoni nibo babaye abavugabu-
tumwa ba mbere Kristo yohereje ngo bajye kubwiriza ubutumwa bwiza i
Dekapoli. Mu gahe gato gusa aba bantu babonye amahirwe yo gutegera
amatwi ibyigisho bya Kristo. Nta kibwiriza na kimwe cyasohotse mu minwa
Ye cyari cyarigeze kibinjira mu matwi. Ntabwo bashoboraga kwigisha aban-
tu nk’uko abigishwa bahoranaga na Kristo babikoraga. Ariko mu mitima
yabo bari bafite igihamya cy’uko Yesu yari Mesiya. Bagombaga kuvuga
ibyo bazi, ibyo babonye ubwabo n’ibyo bumvise, ndetse no gukorwaho
n’imbaraga za Kristo. Ibi nibyo buri wese ufite umutima wakabakabwe
n’ubuntu bw’Imana agomba gukora. Yohana, umwigishwa ukundwa, ya-
randitse ati, ‘Uwahozeho uhereye mbere na mbere, uwo twumvise, uwo
twiboneye n’amaso yacu, kandi uwo twitegereje intoki zacu zikamukoraho,
ari we Jambo ry’ubugingo….Ibyo twabonye tukabyumva ni byo tubabwira.’
(1 Yohana 1:1-3). Nk’abahamya ba Kristo, tugomba kuvuga ibyo twabonye,
ibyo twiboneye n’amaso yacu, ibyo twumvise kandi intoki zacu zikabikora-
ho. Niba dukurikira Yesu intambwe ku yindi, tuzabona ikintu cyiza tubwira
abandi kirebana n’inzira yatuyoboyemo. Dushobora kuvuga uburyo twa-
gerageje amasezerano yayo maze tukabona ko ari ay’ukuri. Dushobora gu-
tanga ubuhamya bw’uburyo twamenye ubuntu bw’Imana. Ubu nibwo bu-
hamya Umwami wacu ashaka ko dutanga, kandi nibwo buzamara ubukene
bw’isi igiye kurimbuka.”—Uwifuzwa Ibihe Byose, p. 340.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 39
Kuwa Gatanu 16 Gicurasi
5. GUKORERA MU KWICISHA BUGUFI
a. Ni iyihe nyifato yaranze Yesu igihe yakoreraga abandi, kandi ni
iki dushobora kuyigiraho? Yohana 6:38; Yakobo 4:6, 10.
“Ubugwaneza no kubaturwa bifite imbaraga bitangwa binyuze mu
maraso ya Kristo. Inshuro nyinshi mu byigisho bye, Kristo yagaragazaga
agaciro ko kwicisha bugufi nyakuri, agaragaza uburyo ari ngombwa gufa-
sha abandi, kugira impuhwe no gukundana….
“Nta cyizere gishobora kugirirwa umuntu naho yaba akomeye,
ubwenge bwa kimuntu cyangwa se igenamigambi rye. Tugomba kwishyi-
ra munsi y’uburinzi bw’ubwenge butarondoreka, tukamenya neza ko
ntacyo tubasha gukora tudafite Yesu.”—Urwibutso n’Integuza, 18 Kanama, 1896.
b. Ni gute nshobora kujya gufasha abankeneyeho ubufasha? Yobu
29:15, 16; Matayo 25: 34-40.
“Mumenye neza ko mutagomba kwibanda gusa ku bantu bake mufi-
te; ahubwo mugomba no gusanga abaniha bose, ababakeneyeho ubufasha
bose ndetse n’ubutabazi; kandi ikirenze ibyo, mugomba gushakashaka
abakene mukabafasha. Yobu aravuga ati, ‘Nakurikiranaga urubanza rw’
uwo nari ntazi.’ Ntabwo yategerezaga ko atumirwa, maze ngo nyuma
y’aho avuge ati, ‘ntabwo nzagufasha.’”—ibid., October 15, 1901.
“Isi yuzuyemo abagabo n’abagore bahetse umutwaro uremereye
w’agahinda n’imibabaro ndetse n’ibyaha. Imana yatumye abana bayo
kugira ngo bamuhishurire ubakuraho iyo mitwaro maze akabaha uburu-
hukiro. Ni umurimo w’abagaragu ba Kristo gufasha, gutanga umugisha
no gukiza.”—Ibid., October 29, 1903.
Kuwa Gatandatu 17 Gicurasi
IBIBAZO BYO KUZIRIKANWA
1. Ni gute ubwami bwa Kristo butandukanye n’ubwami bw’isi?
2. Ni gute nagira uruhare mu murimo wa Yesu wo kugarura amahoro ya
zanyazwe n’icyaha?
3. Mu gihe dukijijwe ububata bw’ibyaha, ni iki tugomba gukora?
4. Ni gute nagaragaza kunezezwa no kutikunda Imana yangaragarije?
5. Ninde nkwiriye gufasha? Ni uwuhe murimo wanjye?
40 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Icyigisho cya 8 Ku Isabato, 25 Gicurasi, 2019
Gutabara Mugenzi Wacu
“Mutange namwe muzahabwa. Urugero rwiza rutsindagiye, ru-
cugushije, rusesekaye ni rwo muzagererwa, kuko urugero mugera-
mo ari rwo muzagererwamo namwe.” (Luka 6:38).
“We waremye isi niwe nyiri ubutunzi bwose, kandi azaha umu-
gisha buri wese uhesha abandi umugisha.”—Umurimo wo Gukiza, p. 200.
Igitabo Cyifashishijwe: Umurimo wo Gukiza, pp. 161-182.
Kuwa Mbere 19 Gicurasi
1. GUKURIKIZA URUGERO RWA YESU
a. Ni gute Yesu yigishije abigishwa be gukorera abandi? Yohana
13:34.
“Urugero rw’Umukiza wacu nirwo rugomba kuba ibendera twitwaza
mu murimo wacu ku muntu wese ugeragezwa kandi ucumura. Uburyo
atugaragariza kutwitaho, kutugirira impuhwe no kutwihanganira, ninako
tugomba kubaragariza abandi…. Niba Kristo atuye muri twe, tuzaran-
gwa n’urukundo rutikanyiza mu bantu bose mubyo tugomba kubagiri-
ra. Mu gihe tubonye abagabo n’abagore bakeneye kugirirwa impuhwe no
guhabwa ubufasha, ntabwo tuzabaza tuti, ‘Mbese bakwiriye gufashwa?’
ahubwo tuzavuga tuti, “Ni gute nabafasha?’”—Umurimo wo Gukiza, p. 162
b. Ni gute Yesu yigishije agaragaza agaciro k’umutima? Luka 15:4-
10. Ni iki dushobora kubyigiraho?
“Igiceri cyazimiriye mu mukungugu no mu bishingwe nk’uko ki-
vugwa mu mugani w’Umukiza, cyari igiceri cy’ifeza nziza. Nyiracyo ya-
giye kugishaka kuko cyari gifite agaciro. Niko bimeze no kuri buri mutima
waheneberejwe n’ibyaha, ni uw’agaciro gakomeye mu maso y’Imana….
“Urukundo rwa Kristo rwagaragariye mu magambo no mu bikorwa,
ruzishakira inzira mu mutima, aho amategeko n’amagambo bidashobora
kugira ikintu bigeraho.
“Dukeneye kugirira impuhwe nyinshi abakene, imbabare, ndetse
n’imitima isakirana n’ibyaha, ya yindi ikunda kugwa mu mafuti, mu bya-
ha kandi ikihana, imitima ikunda kugeragezwa no gucika intege nk’uko
zaranze Kristo”—Ibid.,pp. 163, 164.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 41
Kuwa Kabiri 20 Gicurasi
2. GUFASHA ABAGERAGEZWA
a. Ni gute twakwihutira gufasha abantu batari mu mukumbi?
Luka 14:23.
“Intekerezo z’Umukristo wese zirasabwa gukorana umugambi
uhamye, hagamijwe inyungu zifatika no gusingira amahirwe yisumbuye
mu gukiza abo Satani ashaka kurimbura. Nta kintu na kimwe kigomba
gukoma mu nkokora umuhati wacu wo gukiza imitima yazimiye.”—Umu-
rimo wo Gukiza, p. 164.
b. Ni iyihe nyifato igomba kuturanga mu gihe dufasha abahan-
ganye n’ibyaha? Kubera iki? Abagaratiya 6:1; Abaroma 14:10.
“Isano tugirana n’umwanzi, kwangirika ko mu ntekerezo, ndetse
n’ingeso mbi bihora bibabaza Kristo; ariko ntabwo yigeze arangwa
n’imvugo igaragaza ko yakomerekejwe nabyo cyangwa se ko byamuban-
gamiye. Akamenyero kabi kose karanze umuntu, kwishuka gukomeye,
cyangwa se gutwarwa n’irari bya kimuntu, ibyo byose yabirebanaga umu-
tima wuzuye impuhwe. Nitwakira Umwuka we, tuzafata abantu bose nka
bene data, bafite ibishuko ndetse n’ibigeragezo nk’ibyacu, bahora bagwa
inshuro nyinshi kandi bagaharanira kongera kubyuka, barwana intam-
bara yo gucika intege n’ibirushya, nyamara bakaba bakeneye kugirirwa
impuhwe no gufashwa. Ubwo nibwo buryo dushobora kubasanga atari
ukugira ngo tubace intege cyangwa se tubahutaze, ahubwo tugamije
gukangura ibyiringiro mu mitima yabo……
“Bitewe n’ubumuga natwe ubwacu dufite twiyiziho, tuzagirira im-
puhwe abandi bafite ubumuga….
“Umwuka wo kugira impuhwe, ubugwaneza n’inyifato yo gukiza
umutima, ushobora gukiza umunyabyaha kandi bigatwikira ibyaha byin-
shi.”—Ibid., pp. 165, 166.
c. Ni ikihe cyigisho cya Kristo dukwiriye guhoza mu ntekerezo
mu gihe tugerageza gufasha abageragezwa? Matayo 7:12.
“Dukeneye kwishyira mu mwanya w’abantu bageragezwa. Tujye tu-
zirikana imbaraga y’umurage mubi twarazwe, ingendo mbi twanduzwa
n’abo tubana ndetse n’abatuzengurutse, ndetse n’imbaraga z’ibyo twi-
menyereje bibi. Mbese none tuzatungurwa no kubona ko hari abantu
benshi baheneberejwe n’ibyo byose? Mbese tuzatungurwa no kubona ba-
titaye ku mbaraga dukoresha dushaka kubazahura?—Ibid., p. 168.
42 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Gatatu 21 Gicurasi
3. GUFASHA ABATIRINDA
a. Ni iki tugomba kwibuka mu gihe tugerageza gufasha abandi
kunesha binyuze mu bakura mu bikorwa byabo? Abagalatiya
6:9; Yuda 23
“Mu gihe tugerageza gufasha ababaswe no kutirinda tugomba gu-
hora twibuka yuko tutari gufasha abantu bazima, ahubwo ko ari abantu
bamaze igihe kirekire ari ingaruzwamuheto z’imbaraga z’abadayimoni.
Mujye mwihangana kandi mushinyirize. Ntimukajye mutekereza ku nyi-
fato igaragara yo kubamagana kandi ibakumira, ahubwo mujye mwita ku
mibereho y’igiciro yatumye Kristo apfa kugira ngo aducungure. Mu gihe
umusinzi asobanukiwe no kwangirika kwe, mujye mukoresha imbaraga
zanyu zose, kugira ngo mumugaragarize ko muri inshuti ye…..
“Nimubumburire Bibiliya umuntu wese ugeragezwa kandi uhan-
ganye n’ikibi, mumusubiriremo kenshi amasezerano y’Imana…… Muko-
meze kurangwa n’uwo muhati udatezuka mufite kwihangana, kugeza igi-
he ikiganza kidandabirana cyuzuwe n’umunezero kizasingira ibyiringiro
byo gucungurwa binyuze muri Kristo.
“Mugomba gufata ibiganza by’abageragezwa kugira ngo mubafashe,
kandi iyo nsinzi ntabwo izaba ari iyanyu. Bazakomeza kugeragezwa n’ibibi.
Inshuro nyinshi bazajya batsindwa no kongera kurarikira ibiyobyabwenge,
kandi bazajya bagwa inshuro nyinshi; ariko ntugahagarike imihati yawe yo
kumufasha kubera iyo mpamvu.”—Umurimo wo Gukiza, p. 172, 173.
b. Ni gute abantu babaswe n’akamenyero kabi banesha? Zaburi
119:11; 17:4.
“Nimubwire ugeragezwa kudahanga amaso ku ngorane, ku ntege nke
zo muri kamere ye, cyangwa se ku mbaraga z’ibishuko, ahubwo ajye ahan-
ga amaso Ijambo ry’Imana.”—Ibid., p. 181
“Abantu babaswe n’akamenyero kabi bagomba gukangurirwa kuran-
gwa n’umuhati kurwabo ruhande…. Bose bazarushywa n’ubusa keretse
nibahagurukira kurwana intambara bo ku giti cyabo…..
“Imana irabahamagarira gukanguka no gukomerera muri Kristo bajya
gukiriza Imana abantu bangiritse bitewe no kubatwa n’ibyaha.”—Ibid., p. 174.
c. Kugira ngo bagere ku gutsinda, ni iki bagomba kwibandaho?
Abafilipi 4:8; Umubwiriza 9:10 (ahabanza)
“Gukoresha intekerezo n’umubiri mu murimo w’ingirakamaro ni in-
genzi cyane kuko bihinduka ingabo ikingira ibigeragezo.”—Ibid., p. 177.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 43
Kuwa Kane 22 Gicurasi
4. UMURIMO WO GUFASHA ABAKENE
a. Ni uwuhe mukene wa mbere kandi wihutirwa tugomba guhera-
ho dufasha? Abagalatiya 6:10.
“Mu buryo bw’umwihariko, Kristo yahaye itorero rye inshingano
yo kwita ku bizera b’abakene. Avuga ko abakene bagomba kwitabwaho
muri buri torero. Abakene bahorana natwe, niyo mpamvu ahereza abizera
b’itorero inshingano yihariye yo kubitaho.
“Nk’abizera bagize umuryango nyakuri, bagomba gufashanya, kwita
ku barwayi, gukomeza abanyantege nke, kwigisha abadasobanukiwe, gu-
toza abadafite ubunararibonye, ubwo nibwo ‘abo mu nzu y’abizera’ baza-
shobora kwita ku bakene no gufasha abatishoboye. Nta mpamvu n’imwe
ikwiye gutuma aba bantu birengagizwa.”—Umurimo wo Gukiza, p. 201.
b. Ni iki twakorera umukene uhora mu gihombo inshuro nyinshi;
kandi ni gute dushobora kumufasha? Imigani 13:23.
“Binyuze mu gushyira mu bikorwa ibyo dusabwa, tugomba guhora
dufasha abakene uko bishoboka kose. Muri rusange, abantu batatorejwe
gukora umurimo usanga ari abanebwe batamenyereye gukora, ntibaran-
gwa no kwihangana, kuzigama no kwiyanga….
“Urukundo nyakuri rufasha abantu kwifasha bo ubwabo…. Kugira
ubuntu bw’ukuri bisobanuye ibintu birenze gutanga impano zigaragara.
Bisobanuye kwita ku bantu badukeneyeho ubutabazi…… Kubaha ibiteke-
rezo, igihe ndetse no kubafasha ukoresheje imbaraga zawe bwite biruta
cyane gutanga amafaranga. Urwo nirwo rukundo nyakuri.
“Abantu bigishwa kwishingikiriza kubyo bahawe, bakeneye kwiga
cyane uko babyaza umusaruro ibyo bahawe.”—Ibid., pp. 194, 195.
c. Ni ayahe masezerano ahabwa abantu bafasha abakene? Luka
6:35, 38; Imigani 28:27.
“Nta muntu n’umwe ukwiriye gutinya ko gufasha bizamutera ubuke-
ne. Kumvira amategeko y’Imana Bizana ihirwe ryinshi.”—Ibid., p. 187.
“Ni umugambi w’Imana ko abakire n’abakene bihuriza hamwe mu mi-
runga yo kugira impuhwe no gufasha. Abafite ubutunzi, impano, ndetse
n’ubushobozi bagomba gukoresha izi mpano kugira ngo baheshe bagenzi
babo umugisha.”—Ibid., p. 193.
44 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Gatanu 23 Gicurasi
5. GUFASHA ABATISHOBOYE
a. Ni uwuhe murimo wundi wo gufasha w’Umukristo ugira uruha-
re mu idini y’Ukuri? Yakobo 1:27; Yeremiya 49:11; Gutegeka kwa
Kabiri 10:18. Ni uwuhe mugisha uboneka muri uyu murimo?
“Mu gihe abantu bose bamaze gukora ibyo basabwa mu gufasha abake-
ne kugira ngo nabo ubwabo bifashe, haba hakiriho abapfakazi n’impfubyi,
abegeze mu zabukuru, abatagira kirengera ndetse n’abarwayi bakeneye
kugirirwa impuhwe no kwitabwaho. Aba bose ntibakwiriye kwirenga-
gizwa na rimwe. Aba bose Imana ubwayo niyo yabashyize mu biganza
by’ibisonga byayo kugira ngo babagaragarize imbabazi, urukundo ndetse
no kubitaho.”—Umurimo wo Gukiza, p. 201.
“Imana ntiyi geze ishyiraho agateganyo ko kugaburira abapfakazi
n’abakene ikoresheje igitangaza cyo kohereza manu ivuye mu ijuru, cyan-
gwa se ngo ibikona bibazanire ibyo kurya; ahubwo izakorera ibitangaza
mu mitima y’abantu ikoresheje kubakuramo kwikunda ndetse no kubago-
mororeramo isoko y’urukundo nk’urwa Kristo.”—Ibid., p. 202.
“Hari umugisha uboneka mu gusabana kw’abageze mu zabukuru
n’abasore. Abasore bashobora kumurika umucyo mu mitima no mu mibere-
ho by’abageze mu zabukuru….. Kandi abasore bashobora kubonera ubufasha
mu bwenge no mu bunararibonye bw’abageze mu zabukuru.”—Ibid., p. 204.
b. Ni iki tuzi ku bantu b’imbabare n’abakene? Mariko 14:7; Gute-
geka kwa Kabiri 15:11. Ni kuki Imana yemera ibyo?
“Mu gushyira muri bo imbabare n’abakene kugira ngo bitabweho nabo,
Kristo yashakaga gusuzuma abayoboke be. Binyuze mu kurangwa n’urukundo
ndetse no gufasha abana be bakennye tuba tugaragaje yuko urukundo rwe
rw’ukuri ruri muri twe. Kubirengagiza bigaragaza yuko turi abigishwa
b’ibinyoma, abashyitsi kuri Kristo no ku rukundo rwe.”—Ibid., p. 205.
Kuwa Gatandatu 24 Gicurasi
IBIBAZO BYO KUZIRIKANWA
1. Ni gute twakurikiza urugero rwa Yesu mu gufasha abacumuye?
2. Ni iki dushobora kwigira ku buryo Kristo yita ku bahenebereye kandi banduye?
3. Ni gute dushobora gufasha abantu bahanganye n’ibibarushya? Ni iki
dukwiriye kuzirikana?
4. Ni irihe tsinda ry’abakene tutagomba kwirengagiza?
5. Ni mpamvu ki Imana yashyize abakene muri twe? Ni gute dushobora
kubafasha mu buryo bwiza?
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 45
KU ISABATO, 1 KAMENA, 2019
Amaturo y’Isabato ya Mbere Aza-
generwa icyicaro gikuru muri
Costa Rica
Costa Rica ni igihugu giherereye mu majyepfo
ya Amerika yo hagati. Gikikijwe na Nicaragua,
Inyanja ya Caribbean, Panama, n’inyanja ya Pasifi-
ka, kandi gifite ubuso bwa km2 511100. Ni igihugu
cy’imisozi kandi ibihe byaho by’umwaka ni imbera
byombi ndetse n’ubushyuhe kandi kirangwamo imvu-
ra nyinshi buri mwaka. Costa Rica ni igihugu gifite imigisha
myinshi yo kuba ari igihugu kirimo amashyamba ndetse n’inyamaswa nyinshi,
kikaba gifite amoko y’inyoni zisaga 725.
Abaturage ba Costa Rica bagera muri miliyoni 5 kandi 50% byabo bibera
mu byaro. Ururimi rwaho ni igisipanyoro nubwo nanone icyongereza kivugwa
na benshi mu bahatuye. Idini rihafite abantu benshi ni Abagaturika b’i Roma;
kandi nanone itegeko nshinga ry’icyo gihugu ryemera umudendezo w’idini.
Ubutumwa bw’Ivugurura bwageze muri Costa Rica bwa mbere mu
mwaka 1989 binyuze mu muhati w’umubwiririsha butumwa ibitabo ndetse
n’umuryango we. Basuye intara nyinshi z’icyo gihugu, bakwirakwiza inyan-
diko kandi bagakoresha amateraniro yo mu ruhame ndetse no gutanga ama-
hugurwa arebana n’ubuzima. Binyuze mu muhati ukomeye wo kubwiriza,
ubutumwa bwiza bw’iteka ryose bwahuye n’inzitizi z’imyizerere yaho gakon-
do, maze umurimo ushingira cyane mu murwa mukuru wa San Jose. Abantu
benshi batangiye guteranira mu rugo rw’uwo mubwiriza butumwa ukoresha
ibitabo. Turashima Imana ko abantu icyenda babatijwe mu gihe kidatinze, kandi
abashyitsi benshi bakaba barakomeje kujya baza.
Kuva icyo gihe, umurimo w’ivugabutumwa warakwirakwiye none kuri
ubu hari Misiyoni y’Amajyepfo ya Amerika yo Hagati. Iyi Misiyoni ihuriweho
n’ibihugu nka Nicaragua, Costa Rica na Panama. Umugambi wacu binyuze mu
bakozi bacu, abapasiteri, bene data na bashiki bacu muri rusange, ni uko bida-
tinze tuzaba Uniyo. Kubera iyo mpamvu, byatumye bene data na bashiki bacu
b’iyi Misiyoni nshya babona ko bakeneye icyicaro gikuru cya Misiyoni ndetse
n’ibiro by’ubuyobozi kikazashyirwa muri Costa Rica.
Nubwo bene data bakomeye mu kwizera, ariko ni abakene muby’ubutunzi
bwo ku isi. kugira ngo tubashe gusohoza uwo mushinga tuzakenera amado-
rari ibihumbi 220 345$. Kubera iyo mpamvu turatabaza bene data na bashiki
bacu ndetse n’inshuti hirya no hino ku isi kudushyigikira binyuze mu gutanga
amaturo yo gushyigikira uyu mushinga w’ingenzi uzadufasha guteza imbere
umurimo mu majyepfo ya Amerika yo Hagati. Imana ibahe imigisha myinshi.
Bene so na bashiki banyu bo muri Misiyoni ya Costa Rica.
46 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Icyigisho cya 9 Ku Isabato, 1 Kanama, 2019
Gutabarwa Dukizwa Indwara
“Uwiteka azagukuraho indwara zose, ntazaguteza n’imwe muri
za ndwara mbi z’ Abanyegiputa uzi, ahubwo azaziteza abakwanga
bose.” (Gutegeka kwa Kabiri 7:15) manuke epfo kugihamya kiwusigura
Amaturo y’Isabato ya Mbere generwa icyicaro gikuru muri Costa Rica
“Umubiri ugomba kubungabungwa ukagira ubuzima bwiza kugi-
ra ngo umutima nawo ugubwe neza. Imiterere y’umubiri igira inga-
ruka ku mutima. Umuntu wese ufite ubuzima bwiza muby’umubiri
no muby’umwuka agomba kuyobora ipfa rye mu nzira zitunganye.
Agomba kwirinda kuremerera ubugingo bwe abitewe no gukoresha
imbaraga z’umubiri cyangwa iz’ubwenge mu buryo burenze urugero.
Gukiranuka mu mahame meza arebana n’imirire, iminywere, ndetse
n’imyambarire ni inshingano Imana yahaye ibiremwamuntu byo-
se.”—Kubwirizubutumwa, p. 261.
Igitabo Cyifashishijwe: Abahungu n’Abakobwa b’Imana, pp. 168-176.
Kuwa Mbere 26 Gicurasi
1. ICYAHA N’INDWARA
a. Ni iyihe sano iri hagati y’icyaha n’indwara? Zaburi 103:3, 4; Yo-
hana 5:14.
“Hariho abantu ibihumbi byinshi muri iki gihe barwaye indwara
z’umubiri nka cya kirema, kandi bakaba bategereje ubutumwa bubahu-
muriza buvuga ngo, “Ibyaha byawe urabibabariwe.’ Umutwaro w’ibyaha,
bigendanye n’ibyifuzo bitubuza uburuhukiro n’umunezero, nibyo soko
y’indwara zabo. Ntibashobora kubona uburuhukiro kugeza igihe baza-
gerera ku Mukiza w’umutima. Amahoro atangwa na we wenyine niyo
azamugarurira imbaraga z’ubwenge n’ubuzima bw’umubiri.”—Umurimo
wo Gukiza,p. 77.
b. Ninde ushobora kuduha uwo muti wadukiza? Malaki 4:2.
“Abantu benshi bazahajwe n’indwara z’umutima kurenza uko ba-
zahajwe n’indwara z’umubiri, kandi ntibazigera babona uburuhukiro
kugeza igihe bazazira kuri Kristo, we wenyine utanga ubugingo.”—My
Life Today, p. 154. scree shot umubatizo
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 47
Kuwa Kabiri 27 Gicurasi
2. UBUNARARIBONYE BW’ABISIRAYELI
a. Ni ayahe masezerano Isirayeli yahawe arebana n’ubuzima bwa-
bo, kandi ni gute yagombaga kubasohoreza ayo masezerano?
Kuva 23:25.
“Imana yahaye Isirayeli ya kera ijambo ryayo ibabwira ko nibayiki-
ranukira kandi bagakora ibyo ibasaba byose, izabarinda indwara zose
yateje Abanyegiputa; ariko iri sezerano ryagendanaga no kuzuza ibisa-
bwa aribyo kumvira. Iyo Abisirayeli bumvira amabwiriza bahawe, kandi
bakayafata nk’ihirwe ryabo, bari kubera abari mu isi icyigisho kibagara-
gariza ubuzima bwiza no kugubwa neza. Isirayeli yananiwe gusohoza
umugambi w’Imana, bituma badashobora kwakira imigisha bategani-
rijwe. Ariko muri Yosefu na Danieli, muri Mose na Eliya, ndetse no mu
bandi benshi, dufite ingero zifatika zitugaragariza gahunda nziza yo kuba-
ho neza. Abakiranuka muri iki gihe kimwe na bo, bazagerwaho n’ibyiza
nk’ibyabo.”—Ibihamya, vol. 9, p. 165.
b. Ni gute ubuzima bwa Isirayeli bwari bumeze mu gihe bari mu
butayu? Zaburi 105:37. Ni iki ibi bitubwiye ku mbaraga z’Imana?
“Binyuze mu gitangaza kigaragaza imbabazi zayo, yabagaburiye
umutsima wo mu ijuru. Ibyo kurya bahawe byagombaga kubazanira imba-
raga z’umubiri, iz’ubwenge n’iz’iby’umwuka, kandi guhitamo k’ubwenge
bw’Imana byabasabaga kutanyuranya n’ibyo yavuze. Nubwo bari mu
buzima buruhije bwo mu butayu, nta muntu n’umwe mu miryango yose
wagombaga kuba umunyantege nke.—This Day With God, p. 77
c. Ni gute kumvira Imana bituzanira gukira indwara? Kuva 15:26;
Gutegeka kwa Kabiri 7:12, 15
“Imana irifuza yuko tugera ku rugero rwo gukiranuka yadushyiriye-
ho binyuze mu mpano ya Kristo. Iradusaba guhitamo guhagarara mu ru-
hande rwiza, tugafatanya n’ibikoresho by’ijuru, maze tukemera amahame
azatugaruramo ishusho y’Imana. Mu Ijambo ryayo yandikishije ndetse no
mu gitabo cy’ibyaremwe, yahishuriyemo amahame y’ubugingo. Ni umu-
rimo wacu kugera ku bumenyi buri muri ayo mahame, kandi binyuze mu
kumvira tugafataniriza hamwe nayo mu kugarura ubuzima bw’umubiri
ndetse n’ubw’umutima.”—Umurimo wo Gukiza, pp. 114, 115.
48 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Gatatu 28 Gicurasi
3. YESU, UMUVUZI
a. Ni gute Kristo yababajwe kugira ngo tubashe kurokorwa aduki-
za ibyaha n’indwara? Yesaya 53:5.
“Nimwitegereze Umwana w’Imana mu butayu bw’ibigeragezo, mu
Amaturo y’Isabato ya Mbere generwa icyicaro gikuru muri Costa Rica
gihe cyo gucika intege gukomeye agoswe n’ibigeragezo bishishana. Nimu-
murebe mu gihe cy’umurimo we agoswe n’imbaraga z’umwanzi impan-
de zose. Nimumurebe mu mubabaro we wo kumusaraba. Ibi byose nitwe
yababarizwaga.”—Ibihamya, vol. 8, p. 209.
b. Ni iki kizana gukira ku mubiri n’uk’umutima? Imigani 4:20-22; 3:7, 8.
“Ubwishingizi bwo kwemerwa n’Imana buzazana ubuzima bwiza.
Bikomeza umutima bikawurinda gushidikanya, impagarara n’agahinda
gasaze ari nabyo inshuro nyinshi bikunda kudindiza imbaraga z’ubuzima
bwiza, maze ibyo bigacengeza mu mico yacu indwara zizangiza kandi
zihangayikishije. Uwiteka yahamirije mu ijambo rye ritabeshya ko ama-
so ye azaba ku bakiranutsi, kandi ko ugutwi kwe kubanguriwe kumva
amasengesho basenga, ariko ikarwanya abakora ibibi bose.”—Urwibutso
n’Integuza, 16 Ukwakira, 1883.
“Imbaraga zizahura z’Umwuka w’Imana nizo zikiza umurwayi. Ijuru
ryose ririmo ubuzima bwiza, kandi ibyuzuye mu ijuru ni ibyo kurushaho
gutabara umwizera ubuze pfo na ruguru.”—Ibihamya, vol. 1, p. 556.
c. Ni gute Yesu adufasha mu gihe turwaye? Matayo 8:17; 11:28-30.
“Urukundo Kristo acengeza mu muntu ni imbaraga itanga ubugingo.
Buri rugingo rwose—ubwonko, umutima, imitsi—bikizwa narwo. Binyu-
ze muri rwo, imbaraga zo hejuru z’umuntu zikangurirwa gukora. Rubatura
umutima mu bubata bw’ibyaha n’agahinda, kwiheba no guhangayika, aribyo
bitsikamira imbaraga z’ubuzima. Nirwo ruzana ituza no kugubwa neza. Byin-
jiza mu mutima umunezero udashobora kunyagwa n’isi—kwishimira mu
Mwuka Wera—utanga umunezero w’ubuzima bwiza ndetse n’ubugingo.
“Amagambo y’Umukiza wacu ngo, “Nimuze….ndabaruhura’ (Ma-
tayo 11:28), agaragaza gukizwa uburwayi bw’umubiri, ubw’ubwenge
n’ibw’iby’umwuka. Nubwo abantu benshi bikururiye imibabaro bitewe
n’ibibi bakoze, ariko ibarebana impuhwe. Bashobora kuyiboneramo ubufa-
sha. Izakorera ibikomeye abantu bose bayiringira.”—Umurimo wo Gukiza, p. 115.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 49
Kuwa Kane 29 Gicurasi
4. KUBAHO UFITE UBUZIMA BWIZA
a. Ni iki Imana yifuriza ubwoko bwayo muri iki gihe? 3 Yohana 2.
“Muri ab’Uwiteka; kuko yabaremye. Muri abe kubwo gucungurwa;
kuko yatanze ubugingo bwe kubwanyu….. Mujye murinda buri rugin-
go rwose rw’umubiri wanyu, kugira ngo mubone uko murukoreshereza
Imana. Mururindire Imana. Ubuzima bwanyu bwiza bushingiye ku kun-
tu dukoresha neza umubiri wacu. Ntimugakoreshe nabi imbaraga mwa-
hawe n’Imana muri buri rugingo rwose haba muby’umubiri, ubwenge
cyangwa muby’umwuka. Akamenyero kanyu kose kagomba kuyoborwa
n’ubwenge kandi ubwenge nabwo bukayoborwa n’Imana.”—Abahungu
n’Abakobwa b’Imana, p. 171.
b. Ni iyihe nyifato ikwiye kuturanga mu gihe turwanya indwara?
Imigani 17:22; 13:12.
“Umutima utekereza gukora ibyiza, niwo muti mwiza uvura indwara
z’umubiri n’izo mu ntekerezo. Umuntu wese ufitanye amahoro n’Imana
azarindirwa mu kugira ubuzima bwiza. Umugisha w’Imana ni ubugingo
kubawakira.”—Ibimenyetso by’Ibihe, 15 Kanama, 1882.
“Uko intekerezo zimeze bigira ingaruka nini ku buzima bw’imikorere
y’umubiri. Niba intekerezo zifite umutekano kandi zuzuye umunezero,
bitewe n’umutima wo gukora neza ndetse no guharanira gutuma abandi
banezererwa, ibyo bizazana umunezero mu mpagarike y’umubiri wose,
bitume amaraso atembere neza mu mubiri kandi bigushe neza umubiri
wose.”—Ibihamya, vol. 4, p. 60.
c. Ni iki ibikorwa byo kwikunda bizanira ubuzima bwacu? Yesa-
ya 58:6-8, 10, 11.
“Mwebwe muri kubabazwa n’ubuzima bwa gikene, hari umutima
mwateguriwe. Nimwambika abambaye ubusa, abakene bameneshejwe
mukabazana mu rugo iwanyu, kandi mukagaburira abashonje, ‘Maze rero
umucyo wawe uzaherako utambike nk’umuseke, ubukire bwawe buzato-
ha vuba.’ Gukora ibyiza niwo muti urusha iyindi ubushobozi bwo kuvura
indwara.”—Ibid., vol. 2, p. 29.
“Nimwibagirwa inarijye maze mugashyira imbere inyungu z’abandi,
muzatsinda ubuzahare bwanyu bwose. Umunezero muzabonera mu
gukora ibyiza uzabafasha mu gusana ubuzima bw’intekerezo. Umuneze-
ro uzanwa no gukora neza uhembura intekerezo kandi ukumvikanira mu
mubiri wose.”—Ibid., p. 534.
50 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Gatanu 30 Gicurasi
5. KUBONA UBUTABAZI UYU MUNSI
a. Ni iki Imana idusaba uyu munsi kirebana n’ubuzima bwacu
bw’umubiri? Abaroma 12:1; 1 Abakorinto 6:19, 20.
“Uwiteka aradusaba gutanga igitambo kizima cy’intekerezo, ubu-
Amaturo y’Isabato ya Mbere generwa icyicaro gikuru muri Costa Rica
gingo, umubiri n’imbaraga. Ibyo dufite byose natwe ubwacu bigomba
kuyegurirwa, kugirango dusohoze umugambi wo kuremwa kwacu. Ke-
retse gusa nitutirengagiza gutegera amatwi umucyo n’amabwiriza du-
habwa mu Ijambo ry’Imana, kandi mu kibazo kirebana n’imirire ndetse
n’iminywere tukavuga kandi tugakorana ubwenge, nibitaba bityo, tuziku-
rurira intege nke…..
“Ni ingenzi cyane kuri buri mwizera wese kwirinda mu buryo
bwuzuye. Abatuye isi yacu babaye imbata z’akamenyero kabi, maze
ibyo byangiza ubushobozi bahawe n’Imana ndetse n’imbaraga zo guso-
banukirwa ibyera. Intekerezo za benshi bariho muri iki gihe zibudikiwe
n’umwijima w’akamenyero kabi.”—Manuscript Releases, vol. 20, pp. 3, 4.
b. Ni irihe sengesho dukwiriye gusenga dusaba Imana ubufasha?
Zaburi 119:153, 154.
“Imana ntabwo ihinduka, kandi nta mugambi ifite wo guhindura
imibiri yacu, kugira ngo tubone uko ducumura itegeko ryoroheje hanyu-
ma y’ayandi maze ngo tubure kuzagerwaho n’ingaruka zo kuyacumura.
Ariko abantu benshi bahumiriza amaso yabo ku bushake ngo batareba
umucyo….. Bitewe no kubatwa n’ibyifuzo ndetse n’ipfa, bacumura ama-
tegeko y’umubiri ndetse n’ubuzima; ariko nibumvira umutima uhana,
bazayoborwa n’ihame ry’imirire n’iry’imyambarire, aho kuyoborwa
n’ibyifuzo, imyambarire ndetse n’ipfa.”—Inama ku Mirire n’ibyo Kurya, p. 161.
Kuwa Gatandatu 31 Gicurasi
IBIBAZO BYO KUZIRIKANWA
1. Ni gute kubabarirwa ibyaha bigira ingaruka ku buzima bw’umubiri?
2. Ni iki gishobora gutuma tuba icyigisho ku b’isi ku buzima bwo muri iki gihe?
3. Ni gute kubaho wemerwa n’Imana bigera no ku buzima bwacu? Ni gute
nagera kuri uko kwemerwa?
4. Ni uwuhe muti uruta indi ku barwayi b’umubiri n’ibitekerezo?
5. Ni gute naba ‘uwirinda nyakuri’ muri iki gihe? Ni kuki ibi ari ingenzi cyane?
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 51
Icyigisho cya 10 Ku Isabato, 8 Kanama, 2019
Gutabarwa Dukizwa Abanzi Bacu
“Untunganiriza ameza mu maso y’abanzi banjye, Unsize amavu-
ta mu mutwe, Igikombe cyanjye kirasesekara.” (Zaburi 23:5).
“Ubufasha bwacu buri mu Mana yonyine. Ntabwo dukwiriye kwis-
huka ubwacu twibwira yuko dushobora kubonera imbaraga mu bwenge
bwacu bwite, kuko imbaraga zacu ari intege nke, kandi ubwenge bwacu
ni ubupfu. Kristo yanesheje ishyano ryose ku bwacu kuko yatugiriye im-
puhwe kubera intege nke zacu kandi abona tuzatsindwa ndetse tukarim-
buka nitutamushakiraho ubufasha.”—Kugira ngo Mumenye, p. 269.
Igitabo Cyifashishijwe: Intambara Ikomeye, p. 505-510.
Kuwa Mbere 2 Kanama
1. UMUREZI WACU UKOMEYE
a. Mbese ninde mwanzi wacu ukomeye, kandi ni gute yigaragaza?
1 Petero 5:8
“Uko Umukristo arushaho kwigana inshuti yo mu ijuru, niko aza-
rushaho gusobanukirwa n’ibitero bya Satani.”—Intambara Ikomeye, p. 510.
“Abantu bayobowe n’imbaraga z’imyuka mibi bazakora ibitangaza.
Bazateza abantu uburwayi binyuze mu kubahumekeraho umwuka wabo,
maze bongere babakirishe uwo mwuka, kugira ngo ababibonye bavuge
yuko abari barwaye bakijijwe binyuze mu bitangaza. Ibi Satani abikora in-
shuro nyinshi.”—Ubutumwa Bwatoranijwe, vol. 2, p. 53.
b. Ni mpamvu ki akorana imbaraga nyinshi aturwanya? Ibyahis-
huwe 12:12.
“Satani asobanukiwe Bibiliya mu buryo bwose. Azi yuko igihe cye ari
kigufi, kandi arakora uko ashoboye kugira ngo akome mu nkokora umuri-
mo w’Imana wa hano ku isi.”—Ibihamya, vol. 9, p. 16.
“Intambara ikomeye Satani yatangije mu bikari byo mu ijuru igiye ku-
rangira vuba aha bidatinze….. Muri iki gihe, kuruta mbere hose, Satani
arakoresha imbaraga ze zose z’ubushukanyi kugira ngo ayobye kandi
arimbure buri mutima wose utarinzwe neza.”—Ibid., vol. 7, p. 141.
52 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Kabiri 3 Kanama
2. KURINDWA ABANZI BACU
a. Igihe twibasiwe n’umwanzi, ni iki gishobora kudutera
ubutwari? Zaburi 61:1-3; Yesaya 59:19 (hagati).
“Umwanzi ntashobora kunesha umwigishwa wa Kristo wicisha bu-
gufi, ugendera imbere y’Uwiteka asenga. Kristo amubera ubuhungiro
n’ubwugamo, maze akamukingira ibitero by’umwanzi…..
“Nta mbaraga Satani afite zabasha gutsinda umutima wiringira Imana
ukayishakiraho ubwihisho ndetse n’ubwenge.
“Kristo niwe munara duhungiramo tugakomera, kandi Satani nta mba-
raga afite zishobora gutsinda umutima ugendera imbere y’Imana wicishije
bugufi…. Muri Kristo harimo gukiranuka ndetse n’ubufasha bwuzuye kuri
buri mutima wose ugeragezwa. Akaga kagose buri nzira yose, ariko abo mu
ijuru bose bari ku burinzi kugira ngo hatagira umuntu n’umwe ugeragezwa
ibiruta ibyo ashobora kwihanganira…. Nitwiyegurira umurimo w’Imana
tutizigamye, nta kintu na kimwe kizabasha kuduteshura ku mahame, Uwi-
teka azaturamiza amaboko ye y’iteka, kandi tuzabona ubufasha bukomeye.
Niduhanga Yesu amaso kandi tukamwiringira we wenyine, ntabwo aziren-
gagiza kudutabara mu gihe gikwiriye.”—My Life Today, p. 316.
“Mu mibereho yanyu ya buri munsi muzajya muhura n’ibibatungura
byinshi, bibihebesha ndetse n’ibigeragezo byinshi…. Nimuhange Yesu
amaso ibihe byose ndetse n’ahantu hose, musenge amasengesho ya bu-
cece aturutse mu mutima utunganye kugira ngo mubashe kumenya
uko mwakora ibyo ishaka. Ubwo nibwo igihe umwanzi azaza abasan-
ga atemba nk’umwuzure, Umwuka w’Uwiteka azabahungishiriza kure
y’umwanzi.”—Urugo rw’Umudivantiste, p. 214.
b. Ni gute twazamuka tukagera hejuru y’abanzi bacu? Zaburi
119:98; Imigani 16:7.
“Iyaba amaso yacu y’iby’umwuka yafungurwaga, twari kubona
uburyo imitima yatsikamiwe kandi yaremerejwe n’amaganya, yagushijwe
no kuremererwa n’imitwaro kandi ikaba igiye gupfira mu bwihebe. Twari
kubona abamalayika baguruka bihuta kugira ngo batabare abagerage-
zwa bose, bahagaze ku manga. Abamalayika bo mu ijuru basunikira kure
abamalayika babi bagose iyi mitima, kandi bagakomereza ibirenge bya-
bo ku rufatiro rw’ukuri. Intambara iri hagati y’izi ngabo z’amaharakubiri
ihwanye neza n’intambara y’ingabo zo ku isi zihanganye, kandi iyi ntam-
bara y’iby’umwuka ishingiye ku murage w’iteka ryose.”—Ibitekerezo byo ku
Musozi w’Umugisha, p. 119.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 53
Kuwa Gatatu 4 Kanama
3. ABANZI BATEZA IBIKOMERE BIDASANZWE.
a. Mbese ni hehe abanzi bacu bakunda guturuka? Mika 7:6; Kube-
ra iki? Amosi 3:3.
“Hagati y’uwizera n’utizera harimo itandukaniro rifatika haba mu
bibaryohera, mu byifuzo ndetse no mu migambi. Bakorera abami ba-
biri batandukanye, kandi nta bumwe bushobora kuboneka hagati yabo
bombi.”—Abakurambere n’Abahanuzi, p. 174.
b. Ni nde warwanije Dawidi? Zaburi 41:9. Igihe Dawidi yatakiraga
Uwiteka, ni ubuhe butabazi yahawe? Umur. 11, 12.
“Igihe amazina yabo ashyizweho igisebo, kandi inshuti zanyu zikaba-
hagurukira, mujye mwibuka uko byagendekeye Yesu ari mu isi. Abatasi
bahoraga bamugenza, bashaka uko bamutegera ku magambo ye, kugira
ngo babone ibyo bamurega. Mbese turindiriye ko abayoboke be bazafatwa
mu buryo bwiza burenze uko yangenjwe?”—Historical Sketches, p. 234.
c. Vuga uburyo Yesu nawe yanyuze mu ubwo bunararibonye.
Luka 22:48.
“Yuda umugambanyi ntabwo yibagiwe uruhare yagombaga gukora.
Mu gihe inteko y’abantu yinjiraga mu gashyamba, niwe wari ubayoboye,
kandi baherekejwe n’umutambyi mukuru. Abo bantu bagenzaga Yesu yari
yabahaye ikimenyetso, arababwira ati, “Uwo ndi busome, ni we uwo mu-
mufate.” Matayo 26:48. Ubu rero yashaka kwigaragaza ko ntaho ahuriye
nabo. Nuko yegera Yesu, amukora mu kiganza nk’inshuti isanzwe. Ako-
resheje amagambo ngo, ‘ni amahoro Mwigisha,’ amusoma inshuro nyinshi,
kandi aririza kugira ngo agaragaze ko yifatanije nawe muri ako kaga ke.
“Yesu aramubwira ati, ‘Nshuti yanjye, uturutse he?’ Ijwi rye ryari
ryuzuye agahinda kenshi maze arongera ati, “Yuda, ugambanishirije
Umwana w’Imana kumusoma?” Aya magambo yashoboraga gukangura
umutimanama w’umugambanyi, no gukabakaba umutima we utagon-
deka; ariko kubaha, ubunyangamugayo, n’impuhwe bya kimuntu byari
byamushizemo. Yahagaze adafite ubwoba ndetse yuzuwe n’agasuzuguro,
kandi agaragaza ko nta gahunda afite yo kwisubiraho. Yari yamaze kwiye-
gurira Satani, kandi nta mbaraga yari afite zo kumurwanya. Yesu ntiyigeze
yangira umugambanyi kumusoma.”—Uwifuzwa Ibihe Byose, p. 695, 696.
54 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Kane 5 Kanama
4. GUTABARWA BINYUZE MU RUKUNDO
N’UBUGWANEZA
a. Ni gute dukwiriye kwitwara ku batugirira nabi? Ni gute Yesu
yadusigiye icyitegererezo muri ibyo? Matayo 5:43-47; Abaroma
5:6-8.
“Ntabwo ari twe twabanje gukunda Kristo ahubwo niwe wabanje ku-
dukunda; ‘igihe twari tukiri abanyabyaha’ maze aradupfira. Ntabwo atwi-
tura ibihwanye n’ibyo dukora. Nubwo twari dukwiye gucirwaho iteka
kubera ibyaha byacu, ariko ntabwo aduciraho iteka. Uko umwaka uhita
undi ugataha, yishyiraho intege nke zacu n’ubujiji bwacu, kutanyurwa
kwacu no gucogora. Nubwo twahabye, umutima wacu ukaba unangiye,
ndetse tukaba dusuzugura ijambo ryayo Ryera, ibiganza bye biracyaram-
buriwe kutwakira.”—Ibitekerezo byo ku Musozi w’Umugisha, p. 75.
b. Ni gute urukundo dukunda abanzi bacu rwagaragarira mu
bikorwa? Abaroma 12:20, 21.
“Ntidushobora kumenya uko dushobora gucira umuntu urubanza
rw’ubugiraneza, ntitwashobora kumenya igitera umuntu kuturwanya,
kutarangwa n’ubushishozi ndetse no kudakiranuka. Niba, nyuma yo
kubashotora ndetse no kubagirira nabi, mwe mubitura ineza nk’abantu
beza, kandi nubwo byasa nk’aho biruhije ariko ukabagaragariza ibikorwa
by’ubugira neza, ubwo nibwo uzaba ukoze nk’Umukristo; kandi bazatun-
gurwa ndetse bakorwe n’isoni, ubwo nibwo bazitegereza imikorere yabo
ndetse n’ubuhanya bwabo babisobanukirwe neza kuruta uko mwajyaga
kubabwira amagambo yo kubacyaha.”—Umurimo wo Gukiza, pp. 209, 210.
c. Genzura urebe igihe uwo mwuka waba warakuranze. Ni izihe
ngaruka zabayeho? 2 Abami 6:18-23.
“Buri jambo ryose ry’urukundo, buri gikorwa cyose cy’ubugwaneza—
buri gikombe cyose cy’amazi akonje bitanzwe mu izina rya Kristo—kize-
merwa kandi gihabwe ingororano.”—Ibimenyetso by’Ibihe, 10 Gashyantare, 1888.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 55
Kuwa Gatanu 6 Kanama
5. IMANA ITANGA INSINZI
a. Ni gute twatsinda umwanzi wacu ukomeye Satani? Yakobo 4:7-10.
“Nk’uko Petero yabwiwe, natwe turabwirwa ngo, ‘dore Satani yabasa-
bye kugira ngo abagosore nk’amasaka, ariko weho ndakwingingiye ngo kwi-
zera kwawe kudacogora.’ Luka 22:31, 32. Reka dushimire Imana ko itadute-
reranye. Kuko ‘yakunze abari mu isi cyane byatumye itanga Umwana wayo
w’ikinege, kugira ngo umwizera wese atarimbuka ahubwo ahabwe ubugin-
go buhoraho, (Yohana 3:16), ntizadutererana mu rugamba rwo kurwanya
umwanzi w’Imana n’umuntu.”—Ibitekerezo byo ku Musozi w’Umugisha, p. 119.
b. Ni ryari Imana idusezeranira kudutabara? Zaburi 50:15.
“Impumuro nziza kandi itanga ubugingo ituruka kuri uwo ureba ibyihe-
rereye, kandi ugutwi kwe guhora kwiteguye kumva amasengesho aturutse ku
mutima. Binyuze mu kwizera gutuje kandi koroheje, umutima ushyira hamwe
n’Imana kandi ukakira imyambi y’umucyo wo mu ijuru kugira ngo idukomeze
kandi itwongere imbaraga mu ntambara turwana na Satani.”—Kugana Yesu, p. 98.
“Satani aterwa ubwoba kandi agahungira kure buri mutima wose
w’umunyantege nke ariko ushakira ubuhungiro muri iryo zina riruta
ayandi.”—Mu Buturo Bwera bwo mu Ijuru p. 256.
“Iyo umutima wimenyereje kuganira n’Imana, imbaraga z’umubi zira-
janjagurika, kuko Satani adashobora kwegera umutima wisunga Imana. Niba
Kristo ari inshuti yawe, ntabwo uzimika ibitekerezo by’amanjwe kandi byan-
duye; ntuzavuga amagambo atagira umumaro.”—Kugira ngo Mumenye, p. 250.
Kuwa Gatandatu 7 Kanama
IBIBAZO BYO KUZIRIKANWA
1. Ni iki dushobora gutekereza niba twabona ubugingo mu buryo
bworoshye hatabayeho intambara yo kurwana n’umwanzi?
2. Ni iki gishobora gutuma umutima wibasirwa n’ibitero
by’umwanzi?
3. Ni mpamvu ki rimwe na rimwe dushobora guhangana
n’abavandimwe bacu cyangwa abo twita inshuti? Ninde nanone
wanyuze muri ubwo bunararibonye?
4. Ni iki gishobora gutanga umusaruro mu gihe duhanganye
n’abaturwanya ndetse n’abatagira ubwenge?
5. Ni gute amasengesho yadushoboza gutsinda abanzi bacu?
56 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Icyigisho cya 11 Ku Isabato, 15 Kanama, 2019
Imana Itabara Ubwoko Bwayo
“Kuko yankunze akaramata ni cyo nzamukiriza, Nzamushyira
hejuru kuko yamenye izina ryanjye. Azanyambaza nanjye mwitabe,
Nzabana na we mu makuba no mu byago, Nzamukiza muhe icyuba-
hiro.” (Zaburi 91:14, 15).
“Imana irashaka kutwibutsa ibyo yakoreye ubwoko bwayo mu gihe
cyashize kugira ngo ibukize abanzi babwo. Inshuro nyinshi yagiye ihitamo
kubageza ahantu bisa naho bidashoboka ko barokoka ibikorwa bibi bya
Satani, cyangwa se kwigaragaza kw’imbaraga ze. Ubukene bw’umuntu
nibwo mahirwe y’Imana.”—Ibihamya , vol. 5, p. 714.
Igitabo Cyifashishijwe: Intambara Ikomeye, p. 582-602.
Kuwa Mbere 9 Kanama
1. GUTABARWA BINYUZE MU BIKORESHO BITAGARAGARA
a. Mu gihe Elisa yari agoswe n’amafarashi ndetse n’amagare
by’umwami w’i Siriya, umugaragu we yagize ubwoba. Ni iki
Elisa yamubwiye? 2 Abami 6:16.
b. Ni iki Elisa yasenze asaba, kandi ni gute Imana yasubije isenge-
sho rye? 2 Abami 6:17. Ni gute natwe dushobora kubona ubuta-
bazi nk’ubwo mu gihe cy’amakuba?
“Hagati y’umugaragu w’Imana n’iyo nteko y’ingabo zari zarakaye
hari ingabo z’abamalayika bo mu ijuru zari zibakikije. Zari zamanutse
mu bushobozi bukomeye zitazanywe no kurimbura, atari no kugaragaza
icyubahiro cyazo, ahubwo kwari ukugota no gufasha abo bantu b’Uwiteka
b’abanyantege nke kandi batagira kivurira.
“Iyo ubwoko bw’Imana bunyujijwe mu nzira z’impatanwa, kandi bi-
garagara ko nta buhungiro bufite, Uwiteka wenyine niwe ubabera ubwis-
hingikirizo.”—Abahanuzi n’Abami, p. 257.
“Nimusenge cyane. Nimugire ubushake bwo kwitandukanya na buri
kintu cyose kibatandukanya n’Imana. Ubwo nibwo, ku munsi w’amakuba,
izaza kubatabara, kandi izabahisha munsi y’igicucu cy’amababa yayo.”—
Historical Sketches, p. 234.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 57
Kuwa Kabiri 10 Kanama
2. GUTABARWA BINYUZE MU KUMVIRA
a. Ni irihe geragezwa ryashyizwemo inshuti eshatu za Danieli?
Danieli 3:4-6. Ni ikihe cyabaye igisubizo cyabo?
b. Igihe bazanwaga imbere y’umwami kandi bagahabwa andi ma-
hirwe ya kabiri, ni ikihe gisubizo abo basore batatu batanze?
Danieli 3:16-18.
“Umutimanama mu bintu by’Imana ni ubutunzi bwera budashobo-
ra kubonwa n’ibiremwamuntu byose, umwanya wo hejuru baba barimo
wose. Nebukadinezari yahaye Abaheburayo andi mahirwe, kandi igihe
bayangaga, yagize uburakari bwinshi maze ategeka ko benyegeza itanura
ry’umuriro inshuro ndwi kurenza uko ryari rimeze mbere. Yabwiye abo
banyagano ko abajugunya muri iryo tanura. Buzuye kwizera n’ibyiringiro,
baramushubije ngo, Imana yacu dukorera iradukiza; kandi naho itadukiza,
twiyemeje gukiranukira Imana.”—Mind, Character, and Persnality, vol. 1, p. 327.
c. Ni gute Imana yabatabaye? Danieli 3:19-27. Ni iki umwami
yasobanukiwe? Umur. 29 (hagati).
“Tugomba gufata ibyemezo, nk’uko Danieli na bagenzi babigenje i Ba-
buloni, byo gukiranuka ku mahame, ingaruka zakurikiraho zose. Itanura
rigurumana ryenyegejwe karindwi, ntiryigeze rituma aba bagaragu baki-
ranukira Imana batera umugongo ukuri. Bahagaze bashikamye mu gihe
cyo kugeragezwa, maze bajugunywa mu itanura, ariko Imana ntiyabate-
reranye. Ishusho y’uwa Kane yagendagendaga hagati muri bo mu birimi
by’umuriro, kandi igihe basohokagamo ntibigeze banukaho umwotse ku
myambaro yabo.”—Life Sketches, pp. 329, 330.
Nimuhamagarirwa kujugunywa mu itanura ry’umuriro muzira Kris-
to, Yesu azaba ari iruhande rwanyu. ‘Nunyura mu mazi nzaba ndi kumwe
nawe, nuca no mu migezi ntizagutembana. Nunyura mu muriro ntuza-
shya, kandi ibirimi byawo ntibizagufata.’ Yesaya 43:2.”—Guhamagarwa kwacu
Guhebuje, p. 358.
58 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Gatatu 11 Kanama
3. GUTABARWA BINYUZE MU BUVUGIZI
a. Ni gute Satani yakoreye mu mwami w’Ubuperesi kugira ngo
ace iteka ryo kurwanya ubwoko bw’Imana? Esteri 3:12, 13.
“Hamani yari afitiye Moridekayi w’Umuyuda urwango rukomeye.
Nta kintu kibi Morodekayi yari yarakoreye Hamani, ahubwo icyo yanze
gukora ni ukumuha icyubahiro cyo kumuramya. Kubera kurwanya Mori-
dekayi ‘Hamani yafashe icyemezo cyo kurimbura Abayuda bose abinyuji-
je mu iteka ry’umwami Ahasuwerusi, ndetse n’ubwoko bwa Moridekayi’
(Esteri 3:6).
“Ayobejwe n’ibitekerezo bipfuye bya Hamani, umwami Ahasuwe-
rusi yaciye iteka ryo kurimbura Abayuda bose ‘bari batataniye mu ntara
zose’ z’ubwami bw’Abamedi n’Abaperesi. Umur. 8. Nuko hashyirwa-
ho umunsi wo kurimbura Abayuda kandi imitungo yabo igasahurwa.
Umwami yari asobanukiweho gato iby’ingaruka zagombaga gukirikira-
ho nyuma yo gushyira mu bikorwa iri teka. Satani ubwe, ari nawe wari
wihishe inyuma y’iki gikorwa, yageragezaga gushaka uburyo yarimbura
abantu bakomeje kubungabunga ubumenyi bw’Imana y’ukuri.”—Abaha-
nuzi n’Abami, pp. 600, 601.
b. Ni iyihe ntambwe Esteri yateye nk’igisubizo cy’iteka ryari
ryaciwe? Esteri 4:15-17.
“Binyuze muri Esteri umwamikazi, Uwiteka yatabaye ubwoko bwe
mu buryo bukomeye. Mu gihe byagaragaraga ko nta zindi mbaraga zi-
shobora kubakiza, Esteri ndetse n’abandi bagore bafatanije nawe, biyiriza
ubusa kandi barasenga ndetse bihutira gushaka icyo bakora kugira ngo
bahangane n’icyo kibazo maze bakize ubwoko bwabo.”—Ubusobanuro bwa
Bibiliya bw’Abadivantiste b’Umunsi wa Karindwi, Vol., 3, p. 1140.
c. Ni gute Imana yagobotse maze igatabara ubwoko bwayo? Esteri
8:11-14; 9:1, 2.
“Imana yakoreye ubwoko bwayo bwihana igitangaza; maze iteka ri-
tanzwe n’umwami ryabasabaga gukiza amagara yabo rikwirakwizwa
bwangu mu bihande byose by’igihugu hakoreshejwe inzandiko….
“Abamalayika bafite imbaraga ziheranije boherejwe n’Imana kugira
ngo barinde ubwoko bwayo kugira ngi ‘bakize ubugingo bwabo.’ Esteri
9:2, 16.”—Abahanuzi n’Abami, p. 602.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 59
Kuwa Kane 12 Kanama
4. GUTABARWA KU IHEREZO RY’IGIHE
a. Ni ikihe kigeragezo gikomeye kizagera ku bwoko bw’Imana
mbere yo kugaruka kwa Kristo? Ibyahishuwe 13:15-17.
“Iteka rigomba gucibwa n’abategetsi bakomeye b’iyi si kugira ngo aban-
tu baramye inyamaswa kandi bakire ikimenyetso cyayo urirenzeho akaren-
ganywa kandi akicwa. Imana rero nifashe ubwoko bwayo muri iki gihe, ku-
gira ngo bazabone icyo bagomba gukora muri iyo ntambara ishishana bazaba
badafitemo ubwihisho!
“Ubutwari, gushikama no kwizera ndetse no kwiringira imbaraga z’Imana
mu buryo bwuzuye zo kubakiza ntabwo bizaza muri icyo gihe. Ubu buntu bwo
mu ijuru bugerwaho binyuze mu bunararibonye bw’imyaka myinshi. Binyuze
mu mibereho yera yo kwiyegurira Imana ndetse no gushikama mu kuri, abana
b’Imana bazashyirwaho ikimenyetso cy’amahitamo yabo. Ibigeragezo bitabarika
bibagose impande zose, kandi bazi neza ko bagomba kubirwanya bashikamye
cyangwa se bagatsindwa. Bazi neza yuko hari umurimo mugari bagomba gukora,
kandi mu gihe runaka bashobora guhamagarirwa kurambika intwaro zabo hasi;
kandi ubuzima bwabo bukagera ku iherezo ryabwo badasohoje umurimo wabo,
maze ibyo bikababera igihombo cy’iteka ryose.”—Ibihamya vol. 5, p. 213.
b. Mbese ninde uzayoboka ubu buryo bw’imisengero ipfuye? Ibya-
hishuwe 13:8.
c. Ni gute amazina yacu yaguma mu Gitabo cy’Ubugingo? Ibyahis-
huwe 3:5.
“Niba dushaka kuba abaneshi, tugomba gushakashaka mu mitima yacu
kugira ngo turebe niba nta cyaha kigomba kubabaza Imana twimitse. Niba
gihari, ntidushobora kwambikwa umwambaro wera twasezeraniwe tukiri
hano ku isi. Niba dushaka guhagarara imbere y’Imana twambaye igishura
cyera, aricyo gukiranuka kw’abera, tugomba gutangira ubu dukora umurimo
wo kunesha….
“Mbese ni bande amazina yabo atazigera ahanagurwa mu gitabo
cy’ubugingo? Ni amazina y’abantu bakunze Imana n’imbaraga zabo zose
bakiriho, kandi bagakunda bagenzi babo nk’uko bikunda.”—Lift Him Up, p. 326.
“Ndabahendahenda mu izina rya Kristo, kugira ngo mwature ibyaha
byanyu kandi mugorore inzira zanyu, kugira ngo amazina yanyu adahana-
gurwa mu gitabo cy’ubugingo, ahubwo mubyature imbere ya Data wa twese
n’imbere y’abamalayika. Yesu ari gutakamba akoresheje amaraso ye imbere
ya Data wa twese; kandi mu gihe imbabazi zikiriho, nimushakashake uburyo
mwakwemerwa n’Ijuru.”—Kwerereza Kristo, p. 57.
60 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Gatanu 13 Kanama
5. ABANESHI B’IMANA
a. Ni gute dushobora kuba abaneshi mu ntambara iheruka yo
kurwanya ikibi? Ibyahishuwe 12:11.
“Duhinduka abaneshi binyuze mu buntu bwa Kristo; kandi binyuze
mu maraso ye amazina yacu abarirwa mu mubare w’abatazahanagurwa
mu gitabo cy’ubugingo.”—This Day With God, p. 175.
“Ikanzu itagira ikizinga yo gukiranuka kwa Kristo yambikwa aban-
tu bageragejwe, basuzumwe kandi bakaba abana b’Imana bizigirwa.
Abasigaye b’insuzugurwa bambikwa umwambaro w’ubwiza udashobora
kwanduzwa n’iby’isi. amazina yabo akomerezwa mu gitabo cy’ubugingo
cy’Umwana w’intama, maze akandikwa mu bakiranutsi bo mu bihe byo-
se. Barwanije uburiganya bw’umushukanyi; ntibaretse kumvira kwabo
kubera gutinya urusaku rw’ikiyoka. Ubu rero bazaba barinzwe ubuhenzi
bw’umushukanyi by’iteka ryose.”—Abahanuzi n’Abami, p. 591.
b. Ni irihe sezerano ry’abantu bakiranuka? Ibyahishuwe 2:7, 10; 3:21.
“Tugomba gusangira intambara niba twifuza kwambikwa amakamba
yo kunesha. Nk’uko byagenze kuri Yesu, tugomba gutunganywa binyu-
ze mu mibabaro….. Dushobora kugenda mu nzira icuze umwijima dufite
umutekano nitwemerera Umucyo w’isi akaba ariwe utubera umuyobo-
zi.”—Ibihamya vol. 5, p. 71.
“Abera bacunguwe, bakunze Imana kandi bakitondera amategeko
yayo hano ku isi, bazinjira mu marembo y’umurwa wera, kandi bazeme-
rerwa kwegera igiti cy’ubugingo.”—My Life Today, p. 355.
Kuwa Gatandatu 14 Kanama
IBIBAZO BYO KUZIRIKANWA
1. Ni ikihe gitambo cya buri munsi dusabwa gutamba kugira ngo kidutegurire
kubona ubutabazi Imana ishaka kuduha mu gihe kizaza?
2. Ni gute nakiranuka ku mahame muri iki gihe, nk’uko byagenze ku Danieli
n’inshuti ze?
3. Ni gute Imana yahesheje agakiza ubwoko bwayo mu gihe cya Esteri? Ni iki
twakwigira kuri ibyo?
4. Ni bande amazina yabo azakomerezwa mu gitabo cy’Ubugingo?
5. Mbese bisobanuye iki ‘kugira Umucyo w’isi umuyobozi wacu’?
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 61
Icyigisho cya 12 Ku Isabato, 22 Kanama, 2019
Gutabarwa Ukizwa Kurimbuka
“Kuko yankunze akaramata ni cyo nzamukiriza, Nzamushyira
hejuru kuko yamenye izina ryanjye.”(Zaburi 91:14).
“Imana izarimbura inkozi z’ibibi izimare ku isi. Ariko abakiranut-
si bazarindwa muri ibi bihe by’imivurungano, nk’uko Nowa yarindiwe
mu nkuge. Imana izababera ubuhungiro, kandi ibyiringiro byabo bizaba
munsi y’amababa yayo.”—Abakurambere n’Abahanuzi, p. 110.
Igitabo Cyifashishijwe: Intambara Ikomeye, p. 613-634.
Kuwa Mbere 16 Kanama
1. KUNIHA K’UMUBUMBE W’ISI
a. Ni gute isi yose izaba yifashe kubera ingaruka z’icyaha? Abaro-
ma 8:22.
“Icyaha cy’umuntu cyazanye ingaruka zigaragara,--kubora, ubumu-
ga, n’urupfu. Muri iki gihe isi yose iranduye, yarangiritse, kandi yuzuwe-
ho n’indwara kirimbuzi. Isi iri gutakishwa n’ibyaha bikomeje gukorwa
n’abaturage bo ku isi.
“Umuvumo w’Uwiteka uri ku isi, ku muntu, ku nyamaswa, ku mafi
yo mu nyanja, kandi uko gukiranirwa gukomeza kuba gikwira ku isi, niko
umuvumo nawo uzarushaho kwemererwa gukwirakwira ujya aho igicu-
muro cyiganje.”—Ubusobanuro bwa Bibiliya bw’Abadivantiste b’Umunsi wa Karindwi,
vol. 1, p. 1085.
“Kandi nk’uko ‘ibyaremwe byose binihira hamwe bikaramukirwa
hamwe kugeza ubu’ (Abaroma 8:26, 22), Umutima wa Data wa twese uho-
raho nawo ushenguwe n’impuhwe. Isi yacu yabaye icumbi ry’ibyorezo,
uruhererekane rw’imibabaro intekerezo zacu zitibwiraga ko zageramo.
Iyaba ibi twarabisobanukiwe nk’uko biri, umutwaro uba wararushije-
ho kuturemerera. Ariko Imana izi ibi byose. Kugira ngo irimbure icyaha
n’ingaruka zacyo yatanze Umwana wayo ikunda, imushyira mu maboko
yacu kugira ngo binyuze mu gukorana nawe, ashyire iherezo kuri aka
gahinda k’uburyo bwose. ‘Kandi ubu butumwa bwiza bw’ubwami buzi-
gishwa mu isi yose, ngo bube ubuhamya bwo guhamiriza amahanga yose,
ni bwo imperuka izaherako ize.’ Matayo 24:14.”—Uburezi, p. 263, 264.
62 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Kabiri 17 Kanama
2. UMUGAMBI WO GUSANA WATEGANIJWE
a. Ni uwuhe mugambi Imana ifitiye isi? Ibyahishuwe 21:5; Yesaya
65:17.
“Isi yasezeraniwe abagwaneza ntizaba imeze nk’iyi yijimishijwe
n’igicucu cy’urupfu ndetse n’umuvumo…. ‘Nta muvumo uzabaho ukun-
di, ahubwo intebe y’Imana n’Umwana w’Intama izaba muri urwo rurem-
bo, kandi imbata zayo zizayikorera.’…. Ibyahishuwe 22:3.
“Nta kwiheba, nta gahinda, nta cyaha, nta n’umuntu n’umwe uzavuga
ati ndarwaye; nta kuririra uwapfuye kuzabayo, nta muborogo, nta rupfu,
nta gutandukana, nta gusuhuza umutima bizabayo; ahubwo Yesu niwe
uzaba ahari, hazaba haganje amahoro. Aho ngaho ‘Ntibazicwa n’inzara
cyangwa inyota kandi icyokere ntikizabageraho, n’izuba ntirizabica kuko
uwabagiriye imbabazi azabajya imbere, akabajyana ku masoko y’amazi.’
Yesaya 49:10.”—Ibitekerezo byo ku Musozi w’Umugisha, p. 17, 18.
b. Ni gute dushobora kwitaba gahunda y’Imana yo mu gihe kiza-
za? Ni iki cyavuzwe ku bazabayo? 2 Petero 3:13.
“Hagiye kubaho ijuru rishya n’isi nshya ibyo gukiranuka kuza-
bamo. Uwiteka yambwiye ko imbaraga zacu z’umubiri, iz’ubwenge
n’iz’iby’umwuka, binyuze mu buyobozi bw’Umwuka Wera, zizatorezwa
gukora umurimo mu kwera kwawo kose, mu bugira neza bwawo bwose,
kandi nta gice na kimwe muri ibyo kizangizwa na Satani nk’uko twabyihe-
rewe n’inshuti yacu Kristo. Imbaraga n’ubushobozi byerejwe mu gukira-
nuka bizakoreshwa, bikomezwe, kandi bitegurirwe gukora imirimo twa-
hawe n’ijuru.”—Reba Hejuru Ubeho, p. 97.
“Mbese twe nk’ubwoko duha agaciro uyu muburo mu buryo bwuzuye?
Nitwirengagiza kumva, niturebana umuburo ubunenganenzi, nitweme-
rera isi, ndetse n’ibyayo by’igihe gito bikigarurira intekerezo zacu, maze
tukirengagiza gukora iby’ingenzi bisabwa mu masengesho, tuzabarirwa
mu bantu bakiranirwa batagomba kurokoka. Gukiranuka kwa Kristo niko
tugomba kugira nyambere. Umurimo w’Imana niwo ugomba gushyirwa
imbere mubyo dukora byose.”—Ibimenyetso by’Ibihe, 5 Ukuboza, 1895.
c. Ni iyihe migisha Imana izaha abakiranutsi? Yesaya 65:21, 22, 25.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 63
Kuwa Gatatu 18 Kanama
3. KURIMBUKA KW’IBYA KERA
a. Mbere yuko Imana ihindura byose bishya, ni iki ibya kera bigo-
mba kubanza gukorerwa? 2 Petero 3:10; Yesaya 51:6.
b. Ni iki Imana izakoresha kugira ngo irimbure isi? 2 Petero 3:6, 7.
Ni bande bazarimbuka muri iki gihe cyo kurimbura? Luka 3:17.
“Ibirenge by’inkozi z’ibibi ntibizakandagira ku isi yagizwe nshya.
Umuriro uzamanuka mu ijuru ku Mana maze ubakongore—utwike umuzi
n’ishami. Satani niwe muzi, abana be ni amashami.
“Uwo muriro uva ku Mana ugatwika inkozi z’ibibi niwo uzeza isi
yose. Imisozi izaba yashongeshejwe n’umuriro utwika cyane, kandi iki-
rere nacyo ndetse n’ibikirimo byose bizatwikwa. Ubwo nibwo tuzahabwa
umurage wacu, w’icyubahiro kandi w’ubwiza, kandi tuzaragwa isi yose
yagizwe nshya.”—Maranatha, p. 351.
c. Ni gute kumenya iyi gahunda y’Imana yo kurimbura bigira in-
garuka ku mibereho yacu ya buri munsi? 2 Petero 3:11, 12, 14.
“Hariho ibirangaza by’uburyo bwose bigamije guteshura intekerezo
kugira ngo zidahanga amaso ku kugaruka k’Umwami wacu n’Umukiza;
ariko ni ingenzi cyane kuzirikana yuko ‘umunsi ukomeye w’Uwiteka uri
bugufi cyane, kandi ko umuhindo wawo wihuta cyane.’ Imana yo mu
Ijuru yongereye imiburo, guhendahenda, kwigisha, kugira ngo tubashe
kwitegura guhagarara dushikamye muri icyo gihe cyo kurimbuka gukaze.
Ntabwo twarekewe mu mwijima. Abatekereza kandi bagakora bagendeye
ku mabwiriza bahabwa n’Imana baziyezaho imyanda yose y’umubiri
n’umutima. Bazahora bazirikana itegeko ryo ‘kuba maso,’ no kuba abera
mu biganiro byabo byose no mu mibereho…..
“Dusatiriye ibihe amajuru yose azahungabanywa n’urusaku ruko-
meye, kandi ibyo mu isi byose bigashongeshwa no gushya cyane, niyo
mpamvu tugomba kwihutira kuva mu byaha byose, kugira ngo guha-
magarwa kwacu no gutoranywa kwacu kube gushyitse. Dutegereje ijuru
rishya n’isi nshya aho gukiranuka kuzaba iteka ryose.”—Ibimenyetso by’Ibihe,
10 Gashyantare, 1888.
64 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Kane 19 Kanama
4. KWINJIRA MU BWIHISHO BW’IMANA
a. Ni gute abakiranutsi bazarindwa mu gihe Imana izaba itangiye
gusuka imanza zayo ku isi? Zaburi 27:5; 91:4; Yesaya 26:20.
“Ibihe bishishana biri imbere yacu; imanza z’Imana zisatiriye isi
yacu. Amahanga yo ku isi arahinda umushyitsi. Hazabaho ibigeragezo
n’impagarara ahantu hose; imitima y’abantu izamarwa n’ubwoba. None ni
iki tuzakora kuri uwo munsi? Nubwo isi izaba idandabirana nk’umusinzi,
kandi yabaye nk’ikidaturwa; ubwo nibwo nitwiringira Imana, izadutaba-
ra.”—Abahungu n’Abakobwa b’Imana, p. 354
“Amaso y’Imana yitegereje mu binyejana byose maze yitegereza aka-
ga ubwoko bw’Imana buzahura nako, igihe imbaraga zose zo mu isi ziza-
ba zabahagurukiye. Kimwe n’imbohe izerera, bazaba bafite ubwoba bwo
gupfa bitewe no kwicishwa inzara cyangwa kugirirwa nabi. Ariko Uwera
wagabanije Inyanja Itukura imbere y’Abisirayeli, azakoresha imbaraga
ze zikomeye maze abakure mu bunyage bwabo. ‘Bazaba abanjye umunsi
nzakoreraho bazaba amatungo yanjye bwite, nzabababarira nk’uko umun-
tu ababarira umwana we umukorera.’ Malaki 3:17.”—Intambara Ikomeye, p. 634.
“Mbere yuko Umwana w’umuntu atunguka ku bicu byo mu ijuru, buri
kintu cyose cyaremwe kizahungabana. Inkuba zivuye mu ijuru zifatanije
n’umuriro wo mu isi bizatuma isi igurumana nk’itanura, maze amazuku
yabyo atembere mu birorero no mu migi. Ibitare binini kandi bishyushye
bivuye mu butaka bizajya byikubita mu mazi, maze ayo mazi yibirindu-
re asubize ibyo bitare ku isi. hazabaho igishyitsi gikomeye no kurimbuka
gukomeye k’ubuzima bw’abantu. Ariko nk’uko mu minsi y’Umwuzure
ukomeye Nowa yarindiwe mu nkuge yari yateguriwe n’Imana, ninako no
muri iyi minsi yo kurimbuka n’ibyago, Imana izabera ubuhungiro abayize-
ra…. [Zaburi 91:9, 10; 27:5].”—Ubusobanuro bwa Bibiliya bw’Abadivantiste b’Umunsi
wa Karindwi, vol. 7, p. 946.
b. Ni iyihe mico y’Imana izaduha nk’ubwishingizi muri icyo gihe?
1 Timoteyo 1:17.
c. Ni gute twamenya ko Imana izakomeza gufasha abayoboke bayo?
Zaburi 121:4-8.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 65
Kuwa Gatanu 20 Kanama
5. UBUHUNGIRO BWACU MURI IKI GIHE
a. Ni ayahe masezerano agaragaza ko Imana ari ubuhungiro bwacu
muri iki gihe? Gutegeka kwa kabiri 33:27; Zaburi 9:9.
“Muri Zaburi Dawidi avuga uburyo Imana ari ubuhungiro, n’umunara
ukomeye, ubuhungiro ndetse n’igihome; dushobora guhungiramo tu-
gakizwa. Mbega igitekerezo cy’agaciro kigaragaza uburyo Imana ari ubu-
hungiro bwacu kandi ko izatubera umufasha mu bihe byose n’ahariho
hose, kandi ko mu gihe gikwiriye tuzaba turi kumwe n’Imana yacu. Ivuga
yuko izaduha abamalayika bayo kugira ngo baturindire mu nzira zose.”—
Sermons and Talks, vol. 2, pp. 58, 59.
b. Ni gute dushobora gushyira ibyiringiro byacu mu Mana? Zabu-
ri 62:7, 8; 46:1-3; 57:1.
“Nta muntu n’umwe ukwiye gucika intake mu gihe yeguriye Yesu
umutima we. Dufite Umukiza ufite imbaraga zose.”—Reba Hejuru Ubeho, p. 321.
“Gusenga k’ukuri gukoresha imbaraga z’ubugingo kandi kukagira in-
garuka ku mibereho. Umuntu wese usuka ubukene bwe imbere y’Imana,
akwiriye gushyira buri kintu cyose munsi y’ububasha bw’ijuru…..
“Amasengesho yanyu akwiriye gusenganwa guhendahenda tutite-
ze ko dushobora kwangirwa. Uko niko kwizera.”—Mu Buturo Bwera bwo
mu Ijuru, p. 73.
Kuwa Gatandatu 21 Kanama
IBIBAZO BYO KUZIRIKANWA
1. Ni iki Imana yakoze kugira ngo ishyire iherezo ku gahinda katewe n’icyaha
ku isi? ni gute nakora urwanjye ruhare?
2. Mbese isi nshya izaba imeze ite? Ni gute abaturage bayo bazaba bameze?
3. Ni uwuhe mugambi w’umuriro uzatwika iyi si ishaje?
4. Mu gihe buri kintu cyose cyo mu byaremwe kizaba kimerewe nabi mbere
yo kugaruka kwa Kristo, bizagendekera gute ubwoko bw’Imana?
5. Bizaba bitewe ni iki kugira ngo Imana ibe ubuhungiro n’umufasha
w’ubwoko bwayo?
66 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Icyigisho cya 13 Ku Isabato, 29 Kanama, 2019
Mu Rugo turi kumwe n’Umucunguzi wacu
“Urugomo ntiruzongera kumvikana mu gihugu cyawe, ntihaza-
ba gusenya no kurimbura aho ingabano zawe zigera hose, ahubwo
inkike zawe uzazita Agakiza, n’amarembo yawe uzayita Ishimwe.”
(Yesaya 60:18).
“Umunsi wo kurwana intambara no gutsinda uradusatiriye. Ibyo
Imana ishaka bigomba kubaho mu isi nk’uko biba no mu ijuru. Ubwo
nibwo amahanga yose atazigera amenya andi mategeko uretse amate-
geko y’ijuru. Bose bazagira umunezero, babe umuryango umwe, bam-
bare imyambaro yo gushima no guhimbaza—ikanzu yo gukiranuka
kwa Kristo.”—Ibihamya, vol. 8, p. 42.
Igitabo Cyifashishijwe: Ubuntu bw’Imana Butangaje, pp. 351-363.
Kuwa Mbere 23 Kanama
1 KWIHANGANIRA MU BIGERAGEZO
a. Ni iyihe nyifato Imana ishaka ko tugira mu gihe ibintu bitagen-
da neza? Habakuki 3:17, 18; Abafilipi 4:4.
“Abana b’Imana bagomba kwishima mu bibaho byose ndetse no mu
bihe byose. Mu gihe ibirushya n’ingorane bije, mujye mwizera ubutabazi
bw’Imana, nibwo muzanezerwa. Ntabwo mukeneye kurindira kwiyum-
vamo icyiyumviro cy’umunezero, ahubwo mukwiriye kugundira amase-
zerano mu kwizera kandi mukaririmba indirimbo zo gushima Imana.”—
Mu Buturo Bwera bwo mu Ijuru, p. 123.
“Ubwiza bwa Data wa twese bugose Kristo, kandi nta kintu na kimwe
kimugeraho kidaturutse mu rukundo rwayo rutarondoreka kugira ngo gi-
heshe ab’isi umugisha. Aha niho hari Isoko yo guhumurizwa kwe, kandi
ni nayo soko yo guhumurizwa kwacu. Umuntu wese wujujwe Umwuka
wa Kristo aguma muri Kristo. Ikimugeraho cyose kiba cyabanje kunyura
ku Mukiza, umugotesheje ubwiza bwe. Nta kintu na kimwe gishobora ku-
mukoraho Umwami atabyemeye. Imibabaro yacu yose ndetse n’agahinda,
ibishuko byose ndetse n’ibigeragezo, amakuba yacu n’intimba byacu byo-
se, kurenganywa kwacu kose ndetse no gusonza, muri make, ibintu byo-
se bifataniriza hamwe kutuzanira ibyiza. Ubunararibonye bwose ndetse
n’ingorane ni abakozi b’Imana bagamije kuduhesha ibyiza.”—Umurimo wo
Gukiza, pp. 488, 489.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 67
Kuwa Kabiri 24 Kanama
2. KWISHIMIRA MU BUYOBOZI BW’IMANA
a. Ni iyihe nyifato yaranze Dawidi mu gihe yari mu birushya? Za-
buri 40:1-3, 5.
“Ubuntu bw’Imana buhora bukugose buri mwanya; kandi ni ama-
hirwe yawe kumenya uburyo ndetse n’igihe imigisha yawe ikugeraho buri
munsi. Nimureke imigisha y’Imana y’igiciro ikangure gushima muri mwe.
Ntimushobora kurondora imigisha y’Imana, urukundo rwayo rugira neza
ibagaragariza, kuko bimeze nk’ibitonyanga by’imvura Bizana ihembura.
Ibicu by’imbabazi birabatwikiriye, kandi byiteguye kubamanukiraho. Ni-
muha agaciro impano y’agakiza, muzajya muhora mugerwaho n’ihembura
rya buri munsi, uburinzi ndetse n’urukundo bya Yesu; muzarindirwa mu
nzira y’amahoro.”—Ubutumwa ku Basore, pp. 409, 410.
“Iyo twitegereje ubwiza ndetse n’icyubahiro bigaragarira mu mirimo
y’ibyaremwe, urukundo rwacu rutemba rujya ku Mana; kandi iyo imi-
tima yacu ikabakabwe ndetse n’intekerezo zacu zikoroshywa, ubugin-
go bwacu bwongerwa imbaraga binyuze mu kugirana isano y’ubumwe
n’Itagaragara bituruka ku mirimo yayo itangaza. Gushyikirana n’Imana
binyuze mu masengesho yo kwicisha bugufi biteza imbere kandi bikon-
gera imbaraga intekerezo ndetse n’inzira z’ubwenge zo mu by’umwuka,
maze imbaraga z’iby’umwuka zikiyongera binyuze mu kumenyereza in-
tekerezo iby’umwuka.”—The Youth Instructor, July 13, 1893.
b. Ni iki Imana ikorera abantu bayihungiraho? Zaburi 32:7.
c. Ni ikihe gitwikirizo cy’iby’umwuka Imana yateguriye abana
bayo? Yesaya 61:10; Yeremiya 23:6.
“Umwami wacu Yesu Kristo yateguye igitwikirizo—ikanzu yo guki-
ranuka kwe bwite—kugira ngo azayambike buri mutima wose wihana
kandi wizera, ndetse witeguye kuyakira binyuze mu kwizera.”—Reba He-
juru Ubeho, p. 378.
“Niduhora dushakashaka uko twakurikira Yesu, we byiringiro
by’agahozo, azaduhagararira imbere y’intebe y’Imana tudafite ikizinga cyan-
gwa umunkanyari, cyangwa ikindi cyose gisa gityo, twuzuriye muri we, kan-
di twambaye gukiranuka kwe no kwera kwe.”—Kugira ngo Mumenye, p. 361.
68 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Gatatu 25 Kanama
3. KWISHIMIRA INSINZI
a. Ni gute Mose n’abana ba Isirayeli bagaragaje gushima Imana
kwabo yabambukije inyanja itukura? Kuva 15:1, 21.
“Iyi ndirimbo ndetse no gutabarwa gukomeye byababereye nk’urwibutso,
byabaye ikimenyetso kidashobora gusibangana mu bwenge bw’ubwoko
bw’Abaheburayo. Uko ibihe bihaye ibindi byajyaga birangururwa n’abahanuzi
ndetse n’abaririmbyi bo mu Isirayeli, bahamya uburyo Yehova ari umunyam-
baraga n’umutabazi w’abamwiringira bose. Iyo ndirimbo ntiyari iy’ubwoko
bw’Abayuda gusa. Yanagaragazaga kurimbuka kw’abantu bose banze guki-
ranuka, ndetse n’insinzi iheruka ya Isirayeli y’Imana…..
“Iyo dutandukanije imitima yacu n’ububata bw’ibyaha, Imana iduha
ubutabazi buruta cyane ubwo yahaye Abaheburayo ku Nyanja Itukura…..
Imigisha ya buri munsi duhora twakira mu biganza by’Imana, kandi iki-
renze ibyo byose, Yesu akaba yaradupfiriye kugira ngo aduheshe umune-
zero ndetse n’ijuru hamwe n’ibiririmo, bikwiriye guhora bitubera ingingo
yo kwishimirwa.”—Ubuntu bw’Imana Butangaje, p. 352.
b. Ni iki Imana ishaka ko dukora uyu munsi mu gihe idushoboje
gutsinda? Zaburi 98:1, 146:2.
“Binyuze mu gutangira kwimenyereza kuririmba indirimbo zo ku-
nesha ndetse no gushima, dushobora gutangira imyiteguro yo kuririmba
indirimbo ya Mose n’iy’Umwana w’intama igihe tuzaba tugeze ku Nyanja
y’ibirahuri.”—Reba Hejuru Ubeho, p. 306.
c. Ni iyihe ndirimbo itsinda ryihariye ry’abacunguwe bazaririmba
mu ijuru? Ni iki iri tsinda ryanesheje? Ibyahishuwe 15:2-4; 14:1-5.
“Indirimbo ya Mose n’iy’Umwana w’intama—niyo ndirimbo yo
gucungurwa. Nta wundi wabasha kwiga iyo ndirimbo keretse abantu
ibihumbi 144.000; kuko ari indirimbo igaragaza ibyo banyuzemo—ubu-
hamya butigeze bugirwa n’irindi tsinda ryose…. Banyuze muri cya gihe
cy’umubabaro utigeze kubaho uhereye igihe amahanga yabereyeho;
bihanganiye umubabaro wo mu gihe cy’amakuba ya Yakobo; babayeho
mu gihe cyo gusukwa kw’imanza z’Imana ziheruka batagira umurengezi.
Ariko baratabawe, kuko ‘bameshe amakanzu yabo mu maraso y’Umwana
w’Intama.’”—Intambara Ikomeye, p. 649.
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 69
Kuwa Kane 26 Kanama
4. GUSHIMIRA IMANA UBUTABAZI BWAYO
a. Ni ikihe kintu kimwe rukumbi gituma Imana itanga ubutabazi?
Zaburi 34:4-7. Gute? 1 Yohana 4:18.
“Inshuro nyinshi Uwiteka yemera ko ubwoko bwe bunyura mu
mpatanwa, kugira ngo bubashe kuyitakambira kugira ngo ibarinde kan-
di ibabere umutabazi, nk’uko umwana atakambira ababyeyi be mu gihe
ahangayitse kandi afite ubwoba. Nta gihamya kigaragaraza ko mu gihe tu-
babazwa Imana iba yaturetse…… Ni iby’ukuri koko umubabaro n’urupfu
ari ingaruka z’icyaha. Ariko Imana yemera yuko abo ikunda bageragezwa
kugira ngo babashe kwiga ibyigisho by’igiciro byo kuyiringira no kuyize-
ra. Mu bigeragezo niho bazemererwa, bizahamya agaciro gakomeye du-
fite mu bunararibonye bwacu bw’iby’idini. Uko bituyobora mu gushyira
ibyiringiro byacu bihamye mu Mana, niko turushaho kwakira imico yayo
y’imbonera.
“Iyo Imana ishubije amasengesho yacu, kandi ikaduhamiriza yuko ari
nta kintu gikwiriye kudutera ubwoba, icyo gihe ntitugomba kwirengagiza
kuvuga amashimwe y’imbabazi zayo. Kimwe n’ingabo z’Abaheburayo,
tuzajya tuyishimira imirimo itangaza yakoze. Aha niho benshi bananirirwa
guhesha Imana icyubahiro. Ntabwo bavuga kugira neza kwayo, kandi ngo
bamenyeshe ababazengurutse ko Uwiteka ari umufasha uhora yiteguye
kubafasha mu gihe bamukeneye.”—Ibimenyetso by’Ibihe, 10 Werurwe, 1881.
b. Ni iki Uwiteka ategereje? Ni gute azarinda ubwoko bwe mu
minsi y’imperuka? Zaburi 33:18, 19.
“Imana izashyira ibyo kurya ku meza mu butayu ibikomoye. Binyuze
mu kiganza cye kigira neza azakenura ubukene bwabo maze abahe ibyo
bakeneye byose.”—Conflict and Courage, p. 226.
c. Ni gute Imana iri gutegura insinzi iheruka y’ubwoko bwayo?
Yesaya 25:8; 1 Abakorinto 15:57.
“Igihe Kristo azaba agarutse ubwa kabiri, ‘agatangarirwa ku
bw’abamwizeye bose’ (2 Abatesalonike 1:10), urupfu ruzamirwa no ku-
nesha, kandi uburwayi ntibuzongera kubaho ukundi, nta gahinda, nta
n’urupfu bizabaho ukundi!”—Kugira ngo Mumenye, p. 362.
70 Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo kuIsabato, Mata-Kamena, 2019
Kuwa Gatanu 27 Kanama
5. KWISHIMIRA MU RUGO RWACU RUSHYA
a. Ni ahazaza hameze gute Imana yasezeraniye ubwoko bwayo?
Yesaya 32:18; Ibyahishuwe 21:4.
“Hariyo imigezi itemba iteka ryose, ibengerana nk’isarabwayi, kandi
mu mpande zayo hari ibiti bizana ibicucu mu nzira yateguriwe abacun-
guwe b’Uwiteka. Hariyo ibibaya byiza cyane bigizwe n’udusozi duto du-
tatswe n’ubwiza, kandi imisozi y’Imana ni myiza bitangaje. Muri ibyo bi-
baya by’amahoro, iruhande rw’iyo migezi y’ubugingo, ubwoko bw’Imana
bumaze igihe kirekire ari abagenzi n’abimukira, niho hazaba urugo rwa-
bo.”—Intambara Ikomeye, p. 675.
b. Ni iki Imana yadusezeraniye muri iki gihe kidutegurira ubwiza
bw’ahazaza? 1 Ngoma 29:11.
“Mu cyimbo cyo kwivovota, kurira no kwiheba bitewe n’amakuba
atuzengurutse ameze nk’umwuzure kandi yiteguye kudutembana, nta-
bwo tugomba gusenga dusaba Imana ubufasha gusa, ahubwo tunagomba
kuyishimira imigisha myinshi yaduhaye—tukayishimira uburyo ishobora
kudufasha—ubwo nibwo imyitwarire yacu izarushaho kuyinezeza, kandi
tuzarushaho kubona agakiza k’Imana.”—Life Sketches, p. 258.
“Ukuri kw’iteka ryose kugomba guhozwa imbere y’intekerezo, kandi
ibirangaza byo mu isi bizafatwa nk’aho ari imburamumaro.”—Kugira ngo
Mumenye, p. 357.
Kuwa Gatandatu 27 Kanama
IBIBAZO BYO KUZIRIKANWA
1. Ni gute natahura ingorane n’ibigeragezo biza mu nzira yanjye?
2. Ni gute nakura muby’umwuka no muby’intekerezo?
3. Ni iki indirimbo ya Mose n’iy’Umwana w’intama bisobanuye kuri njye
muri iki gihe? Ni kuri bande iyi ndirimbo izaba ifite icyo isobanuye mu
gihe kizaza?
4. Ni gute inshuro nyinshi tunanirwa guhesha Imana icyubahiro?
5. Mu gihe duhanze amaso yacu kuri Kristo no ku murimo we wo kudukiza,
ni iki tuzatahura?
Ibyigisho bya Bibiliya mu Ishuri ryo ku Isabato, Vol.95, No. 2 71